Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2010

INTERVJU: Tomislav Panenić - Menadžer u pokretu

Izvor: www.poduzetnik-sl.hr · Autor: Vladimir Mihajlović  

INTERVJU: Tomislav Panenić - Menadžer u pokretu

Tomislav Panenić, voditelj je Ureda za međunarodnu suradnju općina Tovarnik, Nijemci, Tompojevci, Lovas i Grada Ilok od samog osnutka, 2005. godine. Isto tako preuzeo je funkciju županijskog koordinatora u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u projektu socijalno gospodarskog oporavka, a u sklopu Uprave za integrirani razvoj. Ovu funkciju obnaša od 2007. g. Tomislav iza sebe ima bogato poslovno iskustvo. Prvi posao je bio za vrijeme rata, u policiji. Nakon toga radio je u tvrtki Lateran d.o.o. iz Vinkovaca kao voditelj marketinga pa je onda godinu dana predavao matematiku i informatiku u O.Š. Čakovci u općini Tompojevci. 2003. g. osnovao je privatnu tvrtku koja se na početku bavila marketingom, a onda je pola tvrtke prodao jednom Nizozemcu i krenuli su uzgoj lukovica. Više ga nije mogao pratiti ulaganjima i 2004. g. prodaje mu cijelu tvrtku. Prelazi u Baumax u Osijeku gdje radi kao zamjenik voditelja prodajnog centra. Na poziv načelnika općina Tovarnik, Nijemci, Tompojevci i Lovas 2005. g., postaje voditelj Ureda za međunarodnu suradnju. Kasnije se Uredu pridružio i Grad Ilok.

Što radite u Uredu i Ministarstvu?
Što se tiče Ureda bazirali smo se na izradi projektnih aplikacija za 5 jedinica lokalne samouprave i prijavljujemo se na sve Natječaje za lokalnu samoupravu i poduzetnike. Naš rezultat u 2008. g. bio je 7 milijuna eura ugovorenih projekata iz fondova EU i sredstava Svjetske banke. Općinama i udrugama ne naplaćujemo svoje usluge, a poduzetnicima po specijalnim cijenama. Ured se financira iz proračuna općina i grada Iloka koji trenutno iznosi 400.000 kuna godišnje, a trenutno imamo 4 zaposlenika. Na početku sam bio jedini zaposleni, pa se onda taj broj mijenjao od 2 do 9. Broj zaposlenih varira, ovisno o projektima koji se provode. U Ministarstvu radim kao konzultant na Natječajima koji podržavaju socijalnu i gospodarsku komponentu te komunalnu infrastrukturu. Ovdje se radi o tome da je hrvatska Vlada uzela zajam Svjetske banke i to je prema krajnjim korisnicima pretočeno u darovnice. U gospodarstvu financiramo projekte s 27%, projekte udruga s 85-90%, a infrastrukturne projekte s 85-90%.

Zašto elektrotehnika pa ekonomija?
Ne znam, vjerojatno se u onom trenutku više nisam vidio u elektrotehnici. Onda mi je bilo neprihvatljivo da moram na jednom mjestu sjediti i učiti. Razmišljao sam da to moram prekinuti i krenuti iz početka da bih sam sebe pokrenuo.

A zašto specijalistički studij Poduzetništvo?
Nagovorila me je gđa Ljilja Blažević iz Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Rekla mi je: Ti bi to mogao napraviti, ti to možeš, zar ne vidiš tko se sve upisuje? Sama titula mi nije bila motiv za upis. Tamo susrećete ljude razgovarate i razvijate se kao osoba, sve to daje puno ideja. Puno toga čuješ, dobiješ neka znanja s kojima ne srećeš u životu, a važna su. Imao sam dobru podlogu pa sam lakše prošao poslijediplomski studij. Jako je dobro bilo što je većina nas bila u radnom odnosu pa povezuješ ono što radiš s onim što čuješ na predavanjima. To na fakultetu nismo tako doživjeli, tamo učiš da bi prošao ispite.

Kako vodite Ured, je li to timski rad ili svatko radi samostalno?
Kada bi radili na jednom projektu onda bi to možda bio timski rad. Međutim ovdje se istovremeno radi puno projekata i mi smo morali napraviti podjelu poslova tako da svatko ima svoje područje u kojem radi. Naravno, da svi između sebe komuniciramo,
a ja osim što imam svoje projekte koordiniram s radom ostalih u Uredu.

Niste klasični menadžer, kakav je vaš stil rukovođenja?
Radio sam u tvrtkama koje imaju svoju hijerarhijsku strukturu gdje se točno znaju obveze i dnevni zadaci. Sve to funkcionira kada postoji određeni promet, ali kada imaš jako mali proračun onda moraš biti funkcionalna i učinkovit. Menadžeri nose najveći dio tereta posla. Moj radni dan traje od 7 do 22 sata i naravno da sve to teško usklađujem s obiteljskim obvezama. Nije jednostavno sve to uskladiti i tu najviše ispašta supruga.
Sve gledam kroz uspješno odrađeni projekt i ne želim da mi se taj projekt vrati. Prenosim na osobu kompletan zadatak i na neki način pokušavam mentorirati. Kada nekome dam projekt onda je to njegov projekt, on ga osmišljava. Imamo dnevne koordinacije na kojima razgovaramo o projektima, ali najveći dio komunikacije ide putem maila. Iako smo svi dislocirani moramo uspješno funkcionirati.

Kako vrednujete uspjeh ili neuspjeh na projektima. Nagrada ili kazne?
Nisam pristalica kazni i do sada nisam imao potrebu za tim mjerama. Ako nam projekt prođe onda to financijski osjetimo jer dobijemo nagradu. Ali isto tako ako projekt ne prođe ne shvaćam to kao tragediju već idemo dalje. Svojim suradnicima dajem više
vremena da se pokaže, dajem ljudima dužu šansu za dokazivanjem. Danas na tržištu nije lako pronaći kvalitetne projekt menadžere. Naši ljudi u uredu kreću od nule, sazrijevaju, educiraju se i treba proći neko vrijeme da vidite kakav je tko u poslu. Uvijek na kraju gledam rezultat jer je to krajnji cilj i jedini se priznaje.

Kažete da niste strog kao voditelj Ureda. Je li to vrlina ili mana?
To je, s jedne strane, dobro. Da vas suradnici u svakom trenutku mogu pitati sve, bez straha. Možemo o svemu raspravljati. A mana je to što bi nekada trebao reći: Sada je dosta. Trebao bih se izbalansirati negdje u sredini. Uvijek krajnji rezultat opravdava i neke pogreške koje u međuvremenu nastanu.

Koje su najčešće greške menadžera?
Najčešća greška menadžera je da nemaju razvijenu komunikaciju sa suradnicima unutar tvrtke ali i s ljudima u okruženju tvrtke. Ako imaš problem onda cijelo vrijeme moraš komunicirati. Menadžeri ne smiju biti zatvoreni i sami sebi dovoljni što se dešava. Uvijek treba otvoreno o svim problemima razgovarati. Ne može primjera biti rješenje ne javljati se na mobitel. Komunikacija je ključ odnosa i vjerodostojnosti. Naravno da ne mislim da sam savršen jer svatko ima nekih grešaka. Želim da svi mi u Uredu postanemo specijalisti u određenom poslu i da kao takvi budemo prepoznati od onih za koje ćemo raditi projekte. Da djelujemo na tržištu i osiguravamo vlastite prihode.

Vaš osobni pogled na sadašnju krizu?
Posljedice krize se osjete. Ono što u zadnje vrijeme pokušavam ljudima, koji idu u projekte, pojasniti je to da trebaju računati da će ova kriza potrajati. Neće nestati ni 2010. g. ni 2011. g. Pitanje je kada će se doći do te točke prijeloma i kada će kriza prestati. I mi sada malo povlačimo ručnu kočnicu i kažemo poduzetnicima da sve trebamo još jednom detaljno proći. Ne želimo davati nadu u prevelika očekivanja i da na kraju budemo optuženi za neuspjeh, makar to bilo iz dobre namjere. Želimo biti realni. Želje poduzetnika su trenutno veće, ali su mogućnosti manje.

Jeste li zadovoljni rezultatima Ureda?
Jesam, zadovoljan sam. Trenutno radimo na ustrojavanju rada Ureda u smislu standardizacije rada i poslova. Pokušavamo posložiti procedure da se to što radimo ne poistovjećuje sa mnom. Ako mene nema, ne može Ured nestati. Zašto postoje menadžeri? Radi toga da obave komunikaciju s korisnicima, da bi se nešto uspješno odradilo. Na tržištu treba biti kao ozbiljan igrač. Mislim da sam uspješan i da imam veliko iskustvo. Želim to iskustvo i znanje prenijeti na nekoga tko je spreman učiti i otvorenog je uma. Radom na projektima puno toga se može naučiti, ali to traži puno odricanja a rezultat je neiszvjestan.


Komentari članka

Vezani članci

Branson o srži biznisa, definiciji poduzetnika, skorašnjem letu u svemir i temeljnom dohotku

12.10.2017.

Danas ga nazivaju kumom poduzetništva, na što on kaže da ta riječ nije postojala kada je on započinjao svoje prve poslovne pothvate i u dobi od 16 godina osnovao Student Magazine.

Pronalazim posao za Hrvate. Ovo je minimalna plaća koja se nudi

02.10.2017.

Njegov mladi tim odlučio se povezati s kineskim tvrtkama kako bi im pomogao pronaći radnu snagu. U tu su svrhu na Facebooku osnovali stranicu pod nazivom “Pronađi posao u Kini”

Odlučio sam svojoj obitelji osigurati budućnost u Osijeku

20.09.2017.

U bivšem poduzeću bio sam voditelj proizvodnje plastifikacije metala i taj posao volim i znam raditi. Razmišljao sam da bi bilo bolje otvoriti svoju proizvodnju i ostati u Osijeku, nego odseliti se u Njemačku

Vinkovci prvi grad u Hrvatskoj koji investitorima nudi komunalni doprinos od jedne kune

13.09.2017.

Želja nam je na ovaj način potaknuti veća ulaganja u Vinkovcima i olakšati poslovanje poduzetnicima. Koliko mi je poznato, prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo komunalni doprinos na razini jedne kune

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 863 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja