Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Srp 2009

Institut za javne financije se oglasio o dugu središnje države

Izvor: business.hr · Autor: Business.hr/Hina  

Institut za javne financije se oglasio o dugu središnje države

Dok je omjer hrvatskog javnog duga prema BDP-u u razdoblju od 1995. do 2001. brzo narastao te je u 2007. bio viši nego u većini zemalja OECD-a, on je ipak na dnu grupe velikih dužnika, no, zabrinjavajući je aspekt što se taj dug uvelike sastoji od neutrživog duga zbog državnog zaduživanja kod banaka i izdavanja jamstava poduzećima, ističe Srđan Tatomir u radu "Dug hrvatske središnje države: novi pogled".

Taj je rad objavljen u najnovijem Newsletteru Instituta za javne financije, a u njemu autor daje usporedbu podataka o hrvatskom javnom dugu po OECD-ovim standardima.

OECD-ova definicija obuhvaća sve aktualne i potencijalne obveze središnje države, ali isključuje dug lokalnih jedinica i fondova za socijalno osiguranje, a podjela na utržive (obveznice, trezorski zapisi, komercijali zapisi i sl.) i neutržive komponente (npr. bankovni krediti, jamstava te katkad i dugovi državnih poduzeća) pokazuje načine na koje država financira javni dug.

Podaci dobiveni prevođenjem podatke HNB-a o javnom dugu iz MMF-ovog formata na OECD-ov standard pokazuju da se nakon rata, od 1996. nadalje slika hrvatskog javnog duga znatno pogoršala - 1997. omjer duga i BDP-a iznosio je 27,3 posto i bio je na desetom mjestu od 30 zemalja OECD-a, najvišu je razinu od 51,6 posto dosegnuo 2005., a 2007. je iznosio 47,1 posto i bio je viši nego u 75 posto zemalja OECD-a.

U tom smislu je javni dug vrlo visok, ističe Tatomir ali i dodaje da taj rezultat može dovesti i pogrešnih zaključaka iz bar dva razloga - omjer duga prema BDP-u u visokozaduženim zemljama kreće se od 52,9 posto u Francuskoj do 104,7 posto u Grčkoj, a aktualna će financijska kriza i globalna recesija u mnogim zemljama povećati iznose dugova i omjere duga prema BDP-u.

Hrvatski je javni dug prema BDP-u ipak na dnu grupe velikih dužnika, napominje autor i procjenjuje da će se, zbog nedavnih velikih fiskalnih poticaja i pada u poreznih prihodima u nekim zemljama OECD-a, status Hrvatske u međunarodnoj usporedbi vjerojatno poboljšati.

Uz iznos duga, podjednako je bitan i sastav, tj. način na koji se on financira, navodi Tatomir osvrćući se na za transparentnost važnu podjelu na utrživi dug o kojem su informacije dostupne javnosti i neutrživi dug koji je mnogo manje transparentan, jer npr. detalji ugovora bankovnih kredita nisu dostupni javnosti.

"U tom smislu Hrvatska loše stoji u usporedbi s drugim zemljama OECD-a jer je njezin javni dug zapravo postajao sve manje transparentan", upozorava Tatomir.

Usporedba, naime, pokazuje da se neutrživi dug kao postotak BDP-a u zemljama OECD-a općenito smanjivao, dok se u Hrvatskoj vrlo brzo povećavao (2003. najviša razina od 20 posto BDP-a, 2007. bio je 19 posto), te je neutrživi dug rastao brže od utrživog.

"To upućuje na zaključak da je dug financiran i refinanciran pretežito izvantržišnim načinima poput bankovnih kredita, a ne na tržištu kapitala putem trezorskih zapisa i obveznica", navodi autor i dodaje kako su državna jamstva poduzećima katkad činila velik dio povećanja neutrživog duga.

Tatomir u svom radu, uz napomenu kako se transparentnost hrvatskih javnih financija s vremenom ipak poboljšala, navodi nekoliko prijedloga za daljnja poboljšanja: osnivanje zasebnog ureda za upravljanje javnim dugom izvan Ministarstva financija, širi i bolji pristup podacima o javnom dugu te dodatna izvješća prema OECD-ovu standardu koja omogućuju međunarodnu usporedbu.


Komentari članka

Vezani članci

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Ekonomska prognoza: Hrvatska će i u 2019. zaostajati u razvoju

02.01.2019.

Tako prema prognozama Europske komisije Hrvatska 2019. može očekivati rast BDP-a od 2,8 posto, dok se za Slovačku očekuje rast od 4,1 posto, Rumunjsku od 3,8 posto, Poljsku i Bugarsku 3,7 posto, Mađarsku 3,4 posto itd.

Zbog jačanja kune HNB otkupio još 130,5 milijuna eura

24.12.2018.

Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u petak na deviznom tržištu otkupom 130,5 milijuna eura od poslovnih banaka, po prosječnom tečaju od 7,424502 kune za jedan euro, čime je u sustav ubacila oko 969 milijuna kuna

Ubrzo šaljemo pismo namjere za uvođenje eura

16.12.2018.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je da će Hrvatska uskoro poslati pismo namjere vezano za uvođenje eura.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija