Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Srp 2009

Institut za javne financije se oglasio o dugu središnje države

Izvor: business.hr · Autor: Business.hr/Hina  

Institut za javne financije se oglasio o dugu središnje države

Dok je omjer hrvatskog javnog duga prema BDP-u u razdoblju od 1995. do 2001. brzo narastao te je u 2007. bio viši nego u većini zemalja OECD-a, on je ipak na dnu grupe velikih dužnika, no, zabrinjavajući je aspekt što se taj dug uvelike sastoji od neutrživog duga zbog državnog zaduživanja kod banaka i izdavanja jamstava poduzećima, ističe Srđan Tatomir u radu "Dug hrvatske središnje države: novi pogled".

Taj je rad objavljen u najnovijem Newsletteru Instituta za javne financije, a u njemu autor daje usporedbu podataka o hrvatskom javnom dugu po OECD-ovim standardima.

OECD-ova definicija obuhvaća sve aktualne i potencijalne obveze središnje države, ali isključuje dug lokalnih jedinica i fondova za socijalno osiguranje, a podjela na utržive (obveznice, trezorski zapisi, komercijali zapisi i sl.) i neutržive komponente (npr. bankovni krediti, jamstava te katkad i dugovi državnih poduzeća) pokazuje načine na koje država financira javni dug.

Podaci dobiveni prevođenjem podatke HNB-a o javnom dugu iz MMF-ovog formata na OECD-ov standard pokazuju da se nakon rata, od 1996. nadalje slika hrvatskog javnog duga znatno pogoršala - 1997. omjer duga i BDP-a iznosio je 27,3 posto i bio je na desetom mjestu od 30 zemalja OECD-a, najvišu je razinu od 51,6 posto dosegnuo 2005., a 2007. je iznosio 47,1 posto i bio je viši nego u 75 posto zemalja OECD-a.

U tom smislu je javni dug vrlo visok, ističe Tatomir ali i dodaje da taj rezultat može dovesti i pogrešnih zaključaka iz bar dva razloga - omjer duga prema BDP-u u visokozaduženim zemljama kreće se od 52,9 posto u Francuskoj do 104,7 posto u Grčkoj, a aktualna će financijska kriza i globalna recesija u mnogim zemljama povećati iznose dugova i omjere duga prema BDP-u.

Hrvatski je javni dug prema BDP-u ipak na dnu grupe velikih dužnika, napominje autor i procjenjuje da će se, zbog nedavnih velikih fiskalnih poticaja i pada u poreznih prihodima u nekim zemljama OECD-a, status Hrvatske u međunarodnoj usporedbi vjerojatno poboljšati.

Uz iznos duga, podjednako je bitan i sastav, tj. način na koji se on financira, navodi Tatomir osvrćući se na za transparentnost važnu podjelu na utrživi dug o kojem su informacije dostupne javnosti i neutrživi dug koji je mnogo manje transparentan, jer npr. detalji ugovora bankovnih kredita nisu dostupni javnosti.

"U tom smislu Hrvatska loše stoji u usporedbi s drugim zemljama OECD-a jer je njezin javni dug zapravo postajao sve manje transparentan", upozorava Tatomir.

Usporedba, naime, pokazuje da se neutrživi dug kao postotak BDP-a u zemljama OECD-a općenito smanjivao, dok se u Hrvatskoj vrlo brzo povećavao (2003. najviša razina od 20 posto BDP-a, 2007. bio je 19 posto), te je neutrživi dug rastao brže od utrživog.

"To upućuje na zaključak da je dug financiran i refinanciran pretežito izvantržišnim načinima poput bankovnih kredita, a ne na tržištu kapitala putem trezorskih zapisa i obveznica", navodi autor i dodaje kako su državna jamstva poduzećima katkad činila velik dio povećanja neutrživog duga.

Tatomir u svom radu, uz napomenu kako se transparentnost hrvatskih javnih financija s vremenom ipak poboljšala, navodi nekoliko prijedloga za daljnja poboljšanja: osnivanje zasebnog ureda za upravljanje javnim dugom izvan Ministarstva financija, širi i bolji pristup podacima o javnom dugu te dodatna izvješća prema OECD-ovu standardu koja omogućuju međunarodnu usporedbu.


Komentari članka

Vezani članci

U prva tri mjeseca rast poreznih prihoda 3,3 posto, rashoda 6 posto

17.05.2019.

Osim rasta trošarina, Marić ističe kako ga posebno raduje stavka doprinosa za mirovinsko osiguranje, na kojoj je ostvareno povećanje prihoda veće od pet posto.

RBA: Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 milijardi eura

08.05.2019.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini.

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

01.05.2019.

Bonitetna kuća Moody’s nije slijedila Standard&Poor’s (S&P) i digla rejting Hrvatske na investicijsku razinu. Kreditni rejting Hrvatske je zadržao na špekulativnoj razini ‘Ba2’, dva razreda ispod investicijskog rejtinga, ali je prognozu iz stabilne pobolj

Ekonomski institut: Očekujemo realni rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,8 posto

16.04.2019.

CEIZ indeks je u veljači ove godine ostvario svoju najvišu vrijednost u proteklih godinu i pol dana, a u odnosu na prethodni mjesec njegova je vrijednost porasla za čak 0,6 indeksnih bodova, što je najveće zabilježeno mjesečno povećanje indeksa još od lis

Inozemni dug 38,8 milijardi eura

08.04.2019.

Krajem prošle godine hrvatski bruto inozemni dug iznosio je 38,8 milijardi eura, što je za 1,4 milijarde eura manje nego godinu ranije, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija