Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Sij 2022

Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

IAKO je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Neumorno raste broj zaposlenih u županijama, općinama i gradovima
Prema zadnjim raspoloživim podacima, iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.

U proteklih 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više nego dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto. Povećanje se nije događalo u svakoj godini, ali osim što je bio daleko više godina u kojima se broj zaposlenika u županijama, općinama i gradovima povećavao, u godinama kada je taj broj rastao, rast je bio daleko intenzivniji od pada u godinama kada je taj broj padao.

2002. je u županijama bilo zaposleno 1237 ljudi, a do 2019. broj se popeo na 2409 zaposlenika. U istom razdoblju je broj zaposlenih u gradovima narastao sa 7170 na 10.777, a općinama s 2285 na 5861 zaposlenika. Ukupni broj zaposlenih u županijama, općinama i gradovima je od 2002. do 2019. narastao s 10.692 na 19.047, 78.4 posto.

Manje stanovnika, a više zaposlenika županija, općina i gradova
Svi ti brojevi pokazuju istu stvar: danas, kada je stanovnika RH pola milijuna manje nego 2002., lokalne i regionalne usluge obavlja daleko više zaposlenika u javnom sektoru.

Općine nestaju, pogotovo nestaje mlado stanovništvo, a istodobno radi 2.5 puta više ljudi, tj. posao koji je nekada obavljalo stotinu ljudi, danas obavljaju dvije stotine i pedeset. Cijeli niz općina danas postoji isključivo da bi "zapošljavale" i na plaće im odlazi većina proračunskih rashoda.

>> Odakle ljudi najviše sele? Od tamo gdje se HDZ hvali da najviše ulaže

Sve županije, pokazao je nedavni popis, gubile su stanovnike, a istodobno se broj zaposlenih u njima udvostručio, kao i većina gradova, u kojima je broj zaposlenih u upravnim odjelima i službama, tj. administraciji, narastao za 50%. Svi se podaci odnose na birokratsko osoblje jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Ništa bolje ni na državnoj razini
Isti trend vrijedi i za državni javni sektor, u koji osim zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi spadaju ministarstva, agencije, policija i pravosuđe.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u javnom sektoru je krajem 2020. radilo 237.990 ljudi. Ali bizarna stvar je da nitko nije zaista siguran u to koliko točno ljudi u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Osim informacija Ministarstva pravosuđa i uprave, koje ne obuhvaćaju državne kompanije poput HAC-a i Hrvatskih željeznica, postoje podaci prema kojima se broj zaposlenih penje do 350.000.

Problem s mjerenjima veličine javnog sektora među državama upravo je u tome što on predstavlja jedan širok sustav i raspon poslova koji često nemaju puno toga zajedničkog osim da se financiraju iz državnog ili lokalnog proračuna. Stoga je potrebno koristiti nekoliko alata da bi se procijenilo je li i koliko javni sektor rastao zadnjih godina dok se stanovništvo Hrvatske smanjivalo.

Kako uopće prebrojati sve zaposlene u javnom sektoru?

Prvi dokument koji je potreban za takvu procjenu je državni proračun, odnosno njegova stavka "Rashodi na zaposlene".

2006. je u državnom proračunu RH na rashode za zaposlene bilo osigurano 17.29 milijardi kuna, a do 2009. rastu na 22.51 milijardi kuna. To je prva godina krize u Hrvatskoj, koja će potrajati sve do 2015., kada BDP prvi put raste. Tih godina je oko 200.000 ljudi u privatnom sektoru izgubilo posao, ali su rashodi na plaće u državnom proračunu bili stabilni, što znači da nije bilo otpuštanja ni smanjivanja plaća.

Prvom prilikom kada je BDP počeo rasti 2015., rashodi na plaće u državnom proračunu skaču na 25.04 milijarde kn i do 2019. su narasli na 29.09 milijardi kn.

U 2020. mijenja se metodologija izračuna rashoda za plaće u državnom proračunu, tj. prema riječima samog obrazloženja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu. dolazi do "značajne promjene metodologije u iskazivanju rashoda za zaposlene osnovnih i srednjih škola i transfera namijenjenih Hrvatskim autocestama d.o.o., HŽ Infrastrukturi d.o.o., Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. i HŽ Putničkom prijevozu d.o.o.".

Veliki rast troškova plaća zaposlenih u javnom sektoru
U 13 godina su rashodi za zaposlene narasli za 68%, 11.8 milijardi kuna. Prema izračunu dostupnom na stranicama Državnog zavoda za statistiku, ukupna inflacija u tom periodu je bila 26%, što znači da je velika većina toga rezultat realnog rasta plaća i dodatnog zapošljavanja, a ne inflacije.

Druga metoda koja nam može pomoći da otkrijemo je li raslo zapošljavanje u državnom javnom sektoru, dok je nestajalo pola milijuna stanovnika Hrvatske, podaci su Eurostata o postotku zaposlenih po državama koji rade u javnom sektoru.

Prema tim podacima udio zaposlenih u javnom sektoru Hrvatske je iznosio 19% 2000., a do 2019. narastao je na 23%. Krajem 2001. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno 1.328.969 ljudi, a ako je prema Eurostatu tih godina 19% zaposlenih u Hrvatskoj radilo u javnom sektoru, onda je te godine u Hrvatskoj 252.504 ljudi radilo za državu.

2019. Hrvatska je imala ukupno 1.540.084 zaposlenih. Kako je te godine udio zaposlenih u javnom sektoru iznosio 23%, onda je broj zaposlenih u javnom sektoru iznosio 354.219.

Za svakih pet stanovnika bez kojih je Hrvatska ostala jedna osoba je zaposlena u javnom sektoru
U periodu od 2001. do 2020. Hrvatska je izgubila pola milijuna stanovnika, ali je broj radnika u javnom sektoru narastao za sto tisuća. Otprilike je zaposlen jedan dodatan radnik u javnom sektoru za svakih pet stanovnika koje je Hrvatska izgubila.

Ali javni sektor pokriva i obrazovanje, zdravstvo te socijalnu skrb, a ne samo birokraciju. Hrvatska ima četvrti najveći udio radnika u javnom sektoru na razini EU, nakon Švedske, Danske i Finske.

Taj podatak sugerira da je Hrvatska među najboljim državama EU ili da su skandinavske države među najgorima. Ali je bitno gdje u javnom sektoru se radi, tj. odnose li se ti veliki postoci na zdravstvo i obrazovanje ili birokraciju. Bitna je i efikasnost javnog sektora.

Opširnije na index.hr


Komentari članka

Vezani članci

Stručnjaci za plin: Hrvatska u boljoj poziciji nego većina EU-a

12.05.2022.

LNG terminal ima najveći pojedinačni ulaz na tržište, opkrbljuje oko 55 posto tržišta te je proširen kapacitet uplinjavanja za dodatnih 300 milijuna kubika prirodnog plina. Kapaciteti su posve popunjeni do 2027. godine, a razmatraju se mogućnosi daljnjeg

Sve izraženiji nedostatak educirane radne snage

10.05.2022.

Prema rezultatima provedene studije, kao ključne prilike za unaprjeđivanje poslovanja čak 66 % kompanija vidi u investiranju u automatizaciju i digitalizaciju, kao najvažnije alate za povećanje efikasnosti, a 46 % velik potencijal vidi u sve širem uvođenj

Hrvatska ima 35 zaštićenih autohtonih proizvoda

10.05.2022.

U Krapini je održan 5. Sajam hrvatskih zaštićenih proizvoda, na kojem su sudjelovali proizvođači iz cijele Hrvatske, a državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek istaknuo je da Hrvatska trenutno ima 35 zaštićenih autohtonih tradicijskih pro

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

09.05.2022.

O tome da je za hrvatsko tržište specifična činjenica da se značajan postotak nekretnina ne kupuje kreditom nego gotovinom, pisali smo nedavno u Liderovoj temi broja o stanju i očekivanjima na tržištu nekretnina. Prema procjenama do kojih smo tada došli,

Analiza otkriva: Konzum prvi po prihodima, a Lidl po dobiti

02.05.2022.

U ožujku je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 1,1 posto, pokazuju podac

Tag cloud

  1. 2333 članka imaju tag turizam
  2. 2201 članka imaju tag hrvatska
  3. 1332 članka imaju tag svijet
  4. 1450 članka imaju tag izvoz
  5. 1694 članka imaju tag financije
  6. 999 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1232 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1115 članka imaju tag trgovina
  9. 1127 članka imaju tag ict
  10. 933 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 974 članka imaju tag investicije
  12. 768 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 996 članka imaju tag industrija
  14. 1063 članka imaju tag EU
  15. 861 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 953 članka imaju tag kriza
  18. 466 članka imaju tag poticaji
  19. 662 članka imaju tag maloprodaja
  20. 629 članka imaju tag marketing
  21. 460 članka imaju tag opg
  22. 555 članka imaju tag tehnologija
  23. 438 članka imaju tag eu fondovi
  24. 523 članka imaju tag krediti
  25. 333 članka imaju tag potpore
  26. 419 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 449 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 476 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 411 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 358 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 382 članka imaju tag energetika
  35. 324 članka imaju tag hgk
  36. 404 članka imaju tag vlada
  37. 349 članka imaju tag start up
  38. 440 članka imaju tag banke
  39. 417 članka imaju tag BDP
  40. 336 članka imaju tag agrokor