Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2018

HSTEC-ov adut su inovativni prototipovi i male serije

Izvor: lider.media · Autor: Matilda Bačelić  

HSTEC-ov adut su inovativni prototipovi i male serije

Gdje drugi provode odmor, mi stvaramo inovativne proizvode.’ To geslo nije pomoglo da HSTEC (High speed technique), visokotehnološka tvrtka iz Zadra, promijeni percepciju grada, a ni mnogi Zadrani nemaju pojma da u njihovom dvorištu postoji tvrtka koja je u vrhu svjetske proizvodnje sofisticiranih motora i implementacije robota za alatnu industriju. U široj javnosti u Hrvatskoj, osim u metaloprerađivačkoj branši ili na strojarskim fakultetima, malo je tko čuo za HSTEC. A ni u njemu se ne vole previše eksponirati. Kupci su im ionako izvan granica Hrvatske.

Riječ je o inovativnom izvozniku u području visokobrzinske tehnologije i robotske automatike. HSTEC je specijaliziran za razvoj, projektiranje i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, a njegovi se proizvodi upotrebljavaju u automobilskoj industriji, najviše u Njemačkoj, ali i od SAD-a do Koreje. U vrijeme krize proširio je poslovanje na industrijsku i robotsku automatizaciju te servis glavnih vretena obradnih strojeva i sustava, što ne samo da je amortiziralo negativne efekte recesije nego je omogućilo velik rast prihoda.

S novom halom osjetno su prošireni kapaciteti. U HSTEC-u očekuju povećanje prihoda i izvoza za više od 30 posto računajući od početka građenja hale (2015.) pa do kraja 2019.

Rast prihoda i izvoza od 30 posto

Zbog toga je HSTEC-u trebala nova hala, koja je u funkciji od lipnja ove godine i s kojom je osjetno proširio svoje proizvodne i izvozne kapacitete.

– Očekujemo povećanje prihoda i izvoza za više od 30 posto računajući od početka građenja hale (2015.) pa do kraja 2019. godine – kaže Mladen Šarlija, predsjednik Uprave i jedan od dioničara koji je u lipnju prešao iz NO-a na čelo Uprave zamijenivši na tom mjestu dugogodišnjeg direktora i osnivača Željka Goju, koji se povukao na mjesto predsjednika NO-a i priprema se za mirovinu.

Zadarska tvrtka, nastala u jednom pogonu bivšeg SAS-a, u vrhu je svjetske proizvodnje sofisticiranih motora i implementacije robota za alatnu industriju. Proširuje ponudu automatizacije i robotike, a posebice u automobilskoj i staklarskoj industriji.
Ukupna vrijednost investicije u novu halu iznosila je 14,7 milijuna kuna, sufinancirana je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 35 posto, a ostatak je financiram vlastitim sredstvima i kreditom HBOR-a. HSTEC iz godine u godinu bilježi rast, a tako će, kaže Šarlija, biti i ove godine. Očekivani prihod na kraju 2017. je 67,3 milijuna kuna, a dobit 6,8 milijuna kuna. Porast prihoda u ovoj godini u odnosu na 2016. tako će biti 15 posto, a dobit će ostati na sličnoj razini kao i lani kada je zabilježila veliki skok. I broj zaposlenika, koje HSTEC-u kao i svim sličnim kompanijama nije nimalo lako naći, povećao se ove godine za deset pa ih je sada ukupno 83, mahom mladih, visokoobrazovanih i specijaliziranih kadrova.

Proizvodni i ispitni roboti

Prihod od izvoza u 2017. iznosit će 42,5 milijuna kuna, a glavna izvozna tržišta su mu Njemačka (50 posto izvoza), Slovenija (10 posto), Austrija (pet posto) i SAD (pet posto). Plan povećanja izvoza temelji se, kaže Šarlija, na širenju prodaje na postojećim tržištima. Glavni kupci HSTEC-ovih proizvoda su iz autoindustrije, staklarske, ljevačke, prehrambene industrije i drugih. S druge strane, industrijske robote implementira za različite aplikacije, poput robotskog posluživanja strojeva, robotskih manipulacija, robotskih obrada pomoću njegovih visokobrzinskih motornih vretena itd. Osim proizvodnih robota, u HSTEC-u su razvijeni i ispitni vizijski sustavi, odnosno robotizirani sustavi za kontrolu strojnih dijelova i na tom području u njemu očekuju niz novih projekata.

U robotizaciju su krenuli još 2006. godine s orijentacijom na zapadno tržište, ali motiv za ulazak u to područje bila im je i činjenica da u Hrvatskoj ima nevjerojatnih deset posto slovenske robotske divizije.

– Hrvatska je zasad znatno ispod europskog prosjeka kada se gleda broj implementiranih robota na deset tisuća zaposlenih u industriji – ističe Šarlija. Prema podacima koje je nedavno iznio Goja tisuću robota dovodi do otvaranja novih tri tisuće radnih mjesta, a Hrvatska je s 19 robota na deset tisuća zaposlenih na začelju zemalja u njihovoj primjeni. Prednjače razvijene zemlje EU, s više od 300 robota na taj broj zaposlenih. HSTEC je u suradnji s FSB-om još prije deset godina konstruirao i usavršio robotsku ruku za punjenje, pražnjenje i posluživanje strojeva u automobilskoj industriji pa se njegovi roboti primjenjuju u njemačkoj autoindustriji.

U svojoj proizvodnji, pak, nema implementiranih robota jer riječ je o prototipnoj i maloserijskoj proizvodnji. Ne bavi se, dakle, serijskom proizvodnjom već u suradnji s partnerima, istraživačkim institucijama i kupcima, razvija proizvode prema zahtjevima kupca te nudi vlastita rješenja na području industrijske automatizacije. U HSTEC-u je na taj način razvijeno više stotina različitih inovativnih proizvoda, a zadnja velika paleta takvih proizvoda strojevi su za automatsku montažu rukohvata za automobile. Upravo u tom segmentu planira postati lider u ovom dijelu Europe.

Prototipna proizvodnja

– S obzirom na to da je HSTEC razvojna tvrtka, ulaganja u istraživanje i razvoj su velika i iznose više od pet posto godišnjeg prometa. Svaki proizvod nastaje prema principu otvorene inovacije i prototipne proizvodnje prema posebnim zahtjevima naših kupaca. Takav pristup izdvaja nas od konkurencije, a naša je snaga u tome da proizvodimo inovativne prototipne proizvode i male serije, gdje možemo konkurirati cijenom u odnosu na proizvođače iz EU – napominje Šarlija.

U kojem će smjeru ići daljnji razvoj? U HSTEC-u kažu da neprestano investiraju u razvoj i visoke tehnologije. To podrazumijeva i nabavu vrhunskih obradnih strojeva nove generacije i potrebnu mjernu opremu. U tijeku 2018. godine pokrenut će se nabava petoosnog obradnog centra i visokoprecizne CNC brusilice.

– Nastavit ćemo širenje ponude industrijske automatizacije i robotike u svim područjima prerađivačke industrije, a posebice u automobilskoj i staklarskoj industriji – kaže Šarlija, dodajući da su najveći izazovi s kojima se susreću nedostatak kvalificiranih ljudi i cijena dostupnoga kapitala. Prostor za nove poslovne mogućnosti stalno se širi, od razvoja mehaničkih komponenti, strojeva, robota do pametnih integriranih sustava i sl.

Povezivanje fizičkog i virtualnog

HSTEC je izrastao na temeljima nekadašnjeg industrijskoga giganta SAS-a. Osnovala su ga trojica inženjera, Željko Goja, Mladen Šarlija i Frane Marasović, u jednom od pogona bivšeg SAS-a, poprilično srušenom u ratu, gdje su usavršili proizvodnju superbrzih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. Zanimljivo je da je Goja, nekadašnji nastavnik na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Šarliji bio asistent na fakultetu. Goja se nakon 12 godina fakultetske karijere odlučio vratiti u Zadar, najprije u SAS, a zatim u 1997. osnovan HSTEC.

Krenuli su s idejom razvoja novog proizvodnog programa i traženja partnera. Željeli su, pojasnio je svojedobno Goja, započeti inovativni biznis, stvaranje novog proizvoda za poznatog stranoga kupca, bez serijske proizvodnje. Od početka su odlučili hrabro zakoračiti na zapadno tržište i prodavati vlastite proizvode. Goja i Šarlija pisali su i za najpoznatije njemačke i američke tehničke časopise, što je također otvaralo vrata HSTEC-ovom izvozu.

Željko Goja: HSTEC je osnovao s još dvojicom inženjera, Mladenom Šarlijom i Franom Marasovićem, u jednom od pogona bivšeg SAS-a, poprilično srušenom u ratu. Ondje su usavršili proizvodnju superbrzih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. U lipnju se Goja povukao s mjesta predsjednika Uprave na mjesto predsjednika Nadzornog odbora, a vođenje tvrtke prepustio je Šarliji. Dioničari su, osim njih dvojice, Marasović i Miodrag Kulaš

U suradnji sa SAS-om našli su prvog stranog partnera, njemačku tvrtku Indramat, današnji Bosch-Rexroth, koji je u obnovu pogona i početak proizvodnje uložio milijun maraka. HSTEC je tako nastao kao zajedničko ulaganje Indramata, svjetski poznate tvrtke u proizvodnji elektromotornih pogona, i SAS-a Zadar. Potom je 2001. njemačka tvrtka Ketterer otkupila udjele SAS-a, Bosch Rexrotha i ostala većinski dioničar do 2009. godine. Dolaskom krize Ketterer je dospio u poslovne teškoće, a današnji dioničari otkupili su njegove udjele u HSTEC-u i danas je tvrtka u vlasništvu Željka Goje (30,26 posto dionica), Mladena Šarlije (29,01 posto), Frane Marasovića (28,27 posto) i Miodraga Kulaša (12,46 posto).

U HSTEC-u smatraju da u današnjem visokotehnološkom industrijskom okružju, u kojem se povezuju fizički i virtualni sustavi, i snažnoj konkurenciji opstaju samo tvrtke koje se fleksibilno prilagođavaju globalnim trendovima, ulažu u znanje, ljude i vrhunsku tehnologiju. Oni potpuno prate te trendove i razvijaju sofisticirane proizvode spremne za novo digitalno doba u okružju pametnih tvornica i industrije 4.0

Kontinuirani rast prihoda i broja zaposlenih

HSTEC iz Zadra posluje u djelatnosti Proizvodnja elektromotora, transformatora i generatora te se prema stabilnim kvalitetnim vrijednostima financijskih pokazatelja dulje nalazi u vrhu izvrsnih srednje velikih i malih poduzeća Hrvatske. U pet godina promatranja (2012. – 2016.) ostvario je kontinuirani rast prihoda, od 39,5 milijuna kuna za 2012. do 58,6 za 2016. (48,3 posto). I prosječan broj zaposlenih ima trend kontinuiranog rasta, blažeg nego prihodi (za 23,7 posto). Neto dobit (6,9 milijuna kuna) i neto profitna marža (11,7 posto) za 2016. znatno su veći u odnosu na 2015. U odnosu na svih pet godina promatranja, riječ je o ‘rekordnim’ postignućima (druga po uspješnosti, 2012., donijela je 4,3 milijuna kuna neto dobiti i neto profitnu maržu od 10,8 posto).

Iz godine u godinu zabilježene su sve veće vrijednosti investicija u materijalnu imovinu (od 1,9 milijuna kuna za 2012. do devet za 2016.). Vrijednost dugotrajne imovine na kraju 2016. gotovo je dvostruko veća nego što je iznosila na kraju 2012. tako da je koeficijent obrtaja dugotrajne imovine smanjen s 2,98 za 2012. na 2,29 na 2016. No rast vrijednosti pokazatelja produktivnosti radnika, produktivnosti troška plaća, profitabilnosti rada, kao i profitabilnosti troška plaća ukazuju da su ulaganja osigurala adekvatne povrate u unaprjeđenju efektivnosti i efikasnosti rada. Razlika u vrijednostima koeficijenta tekuće (1,59) i ubrzane (0,72) likvidnosti ukazuje da su zalihe na dan 31. prosinca 2016. (16,6 milijuna kuna) velike vrijednosti, predstavljaju najvažniji dio aktive (29,8 posto) i veće su od iznosa neto radnoga kapitala (11,2 milijuna kuna).

Vrijednost koeficijenta financijske stabilnosti I (kapital i rezerve i dugoročne obveze u odnosu na dugotrajnu imovinu), 1,33 za 2016., iznad minimalne je preporučene vrijednosti (1.0), ali ispod referentnih (poželjnih) 1,5. Rigorozniji koeficijent financijske stabilnosti II, koji mjeri jesu li osim dugotrajne imovine i zalihe financirane iz dugoročnih izvora, za 2016. iznosi 0,8, što je ispod referentne vrijednosti 1.0 i ukazuje na potrebu da se zalihe kvalitetno komercijaliziraju (vrijeme, obujam, cijene). Kako poduzeće nije prezaduženo (odnos financiranja iz vlastitih i vanjskih izvora 46 – 53), a visoko je profitabilno i tržišno etablirano, ima više kvalitetnih opcija da u slučaju potrebe, bez većih problema, provede potrebne intervencije na području likvidnosti (zadržavanje većeg dijela dobiti, dugoročno zaduživanje uz povoljne kamate…).

Poduzeće je veliki izvoznik (u pet godina minimalno je ostvarivalo 70 posto prihoda od izvoza u poslovnim prihodima) i ostvaruje pozitivan neto izvoz (u 2016., u odnosu na 40,3 milijuna kuna izvoza, uvoz je bio gotovo dvaput manji, 21 milijun kuna). U petogodišnjem razdoblju prosječne neto plaće kontinuirano blago rastu (od 6799 za 2012. do 7830 za 2016.), ali i dalje su ispod (-8,4 posto) prosjeka djelatnosti (8545 za 2016.).

Nikola Nikšić, CMC


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati razvijaju cyber-oružje za borbu protiv hakera. O čemu se točno radi?

18.02.2019.

Radimo cyber-oružje kojim se mogu služiti sigurnosni stručnjaci kako bi otkrili ranjivosti u aplikacijama, popravili ih i spriječili zloupotrebe. Maliciozni hakeri ne miruju, vrlo su inovativni, uporni i povezani. I oni izrađuju i koriste alate kako bi ol

Novi ugovor za Đuro Đaković Specijalna vozila vrijedan 71,8 milijuna kuna

06.02.2019.

Ovim dodatnim ugovorom tvrtka će nastaviti proizvodni ritam od dva vagona dnevno, po prvi puta postignut u prosincu prošle godine.

Filip Ljubić objašnjava zašto ne očekuje pomoć države njegovom brzorastućem Q Softwareu

05.02.2019.

Krenuli smo prije četiri do pet godina pomalo sanjarski: idemo okupiti najbolje developere u Hrvatskoj na jedno mjesto i onda ćemo mi skupa s tim ljudima stvoriti velike stvari. Čak smo u početku i unajmili prekrasan stan u centru Zagreba, opremili ga kao

Hrvatski proizvođači putem Spara izvezli proizvode u vrijednosti 68 milijuna eura

17.01.2019.

Veliki, srednji i mali hrvatski proizvođači putem Spara prošle su godine izvezli proizvode u vrijednosti od čak 68 milijuna eura, odnosno više od pola milijarde kuna, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije, i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 887 članka imaju tag svijet
  12. 855 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 476 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 324 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi