Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2021

Hrvatsku je napustilo desetak tisuća radno sposobnih građana

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario Kuštro  

Hrvatsku je napustilo desetak tisuća radno sposobnih građana

Državljani Rumunjske, Poljske, Italije i Portugala najčešća su radna snaga koja se selila u druge zemlje Europske unije u potrazi za poslom. Njih je nešto više od šest milijuna, odnosno oni čine 53 posto od ukupnog broja radne snage koja je mijenjala zemlju rada unutar EU-28 zemalja. S druge strane, Danska, Estonija, Mađarska, Irska i Malta jedine su zemlje EU-a koje su imale više državljana koji su im se vratili nego što ih je istovremeno napustilo.

U prvom tjednu ove godine Europska komisija objavila je "Godišnje izvješće o mobilnosti radne snage unutar EU-a za 2020". U njemu su utvrđeni trendovi u mobilnosti radnika i članova njihovih obitelji na temelju najnovijih dostupnih podataka (2019./2018.). Izvješće pokazuje da je mobilnost u EU-u u 2019. nastavila rasti, ali sporijim tempom u usporedbi s prethodnim godinama.

Hrvatska? Vrlo malo se izravno spominje jer još jednom će se pokazati kako smo i u statističkim podatcima - premali.

Uglavnom, u promatranom razdoblju Hrvatsku je napustilo (tek) deset tisuća radno sposobnih stanovnika (manje od nas imaju Bugarska, Latvija i Litva), zemlja u koju smo najviše odlazili u potrazi za poslom je Njemačka. Hrvatska je jedina zemlja u kojoj radno sposobno stanovništvo čini veći udio među nacionalnom komponentom, nego što je to među prosjekom radne snage unutar EU-28.
Prekvalifikacija

Godišnje izvješće donosi niz zanimljivih podataka. Tako je u promatranom razdoblju 17,9 milijuna Europljana živjelo u drugoj zemlji EU-a u usporedbi sa 17,6 milijuna u prethodnoj godini. Zemlje odredišta za otprilike polovinu radno sposobnog stanovništva EU-a (46 posto) bile su Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, a dodatnih 28 posto radnika odlazilo je u Francusku, Italiju i Španjolsku. Glavni sektori u kojima su radili "mobilni radnici" bili su proizvodnja te veleprodaja i maloprodaja.

U izvješću se navodi kako se i udio visokokvalificiranih osoba koje se sele u drugu zemlju EU-a s vremenom povećao. Svaka treća osoba koja se preselila bila je visokokvalificirana u usporedbi sa svakom četvrtom u 2008.

​Gledajući dobne skupine, EU izvješće pokazuje da će se osobe najvjerojatnije preseliti na početku karijere. Među onima koji se namjeravaju preseliti 75 posto osoba mlađe je od 35 godina. Mobilnost povratka također je vrlo važna, za svake tri osobe koje odlaze, dvije se vraćaju u svoju zemlju podrijetla.

Ako se izuzmu podatci o Velikoj Britaniji kao zemlji prebivališta, ukupan broj radno sposobnih selitelja unutar EU-28 u 2019. godini iznosio je 10,4 milijuna, što je rast od 3,2 % u odnosu prema 2018. godini.

Nešto manje od polovine svih onih koji su se selili posao je pronašlo u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj, a dodatnih 28 % u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Matične zemlje radnika su Rumunjska, Poljska, Italija, Portugal i Bugarska, oni čine gotovo 60 posto mobilnih radnika.

S druge strane, broj radnika koji su se vratili kući i dalje je manji od broja radnika koji su otišli, ta je slika i dalje negativna u većini EU zemalja. Ipak, povratna se mobilnost lagano povećala, na svaka tri radno sposobna stanovnika koja napuste zemlju podrijetla dva se vrate.

Radna mjesta na kojima se nalazi zaposlenje u stranoj zemlji dominantno su u uslugama smještaja i prehrane, građevinarstvu i administrativnim i pomoćnim uslugama. Odnosno, još su uvijek manje zastupljeni u javnoj upravi i obrani, obrazovanju i zdravstvenom i socijalnom radu.
Integracija

Više od trećine (34 posto) radne snage koja se preselila imalo je tercijarnu, visokokvalificiranu, razinu obrazovanja. Najvažnije zemlje odredišta takvih radnika su Njemačka, Španjolska, Francuska, Belgija i Austrija. Prije izlaska iz EU-a Velika Britanija bila je destinacija s najkvalificiranijom doseljenom radnom snagom.

Skupina visokokvalificiranih selitelja u usporedbi s visokokvalificiranim u matičnoj zemlji najveća je među Rumunjima (22 %), Bugarima (13 %), Portugalcima (10 %) i Poljacima (8 %).

Visokoobrazovani najčešće rade kao profesionalci, primjerice u poslovanju i administraciji, znanosti i inženjerstvu ili nastavi. Međutim, čini se da je prekvalifikacija prilično raširena jer oko trećine (34 %) radi u zanimanju koje zahtijeva nižu razinu vještina od one u njihovim kvalifikacijama (28 % u srednje kvalificiranim i 6 % u niskokvalificiranim poslovima). Istraživanja sugeriraju da visokoobrazovani radnici imaju veće šanse za ponovnu integraciju na tržištu rada po povratku u svoju zemlju od niskokvalificiranih sunarodnjaka.
Zaključno, pogled u budućnost, ako se mobilnost nastavi kao u proteklom desetljeću, to će u priličnoj mjeri pridonijeti znatnom smanjenju broja stanovnika u većini istočnoeuropskih zemalja i Portugalu te malom padu u Italiji i Španjolskoj, a ubrzat će porast u nekoliko zapadnoeuropskih zemalja s posebno snažnim učinkom u Njemačkoj i Austriji. Za Hrvatsku se predviđa da će do 2030. godine rast radno sposobnih spremnih ne selidbu izvan svoje zemlje biti na razini od jedan posto, ali ne zvuči dobro što će među onima koji će dominantno tražiti posao u inozemstvu biti upravo - visokoobrazovani.


Komentari članka

Vezani članci

Iz Ogulina će raditi za poljske e-learning platforme za milijune ljudi

23.02.2021.

Poljska tvrtka GroMar nedavno je oglasila da traži 2D grafičare/animatore/ilustratore koji bi radili u Ogulinu, u njenoj podružnici. Riječ je o lideru u projektima edukacije i digitalizacije obrazovanja i razvoja zaposlenika, čime se bave više od 20 godin

EU sljedeće generacije: Do kraja ljeta u Hrvatsku stiže oko 800 milijuna eura

19.02.2021.

Navedeni instrument vrijedan je ukupno 750 milijardi eura, a najveći dio toga iznosa bit će isplaćen članicama kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi. Hrvatska

U prosincu rast nezaposlenosti šest posto, na burzi rada 165.000 ljudi

17.02.2021.

Prema posljednjim podacima HZZ-a, na kraju prvog mjeseca 2021. godine na Zavodu je bilo registrirano 165.345 nezaposlenih osoba. U odnosu na kraj prosinca, navedeni broj porastao je za 3,4 posto, odnosno 5.500 osoba, čime je nastavljen rast broja nezaposl

Smuđ ide za Njemačku, a love ga stranci

15.02.2021.

U Hrvatskoj smo u posljednjih 30 godina za dvije trećine smanjili uzgoj slatkovodne ribe. Prije svega šarana, ali i drugih slatkovodnih vrsta. Smuđ je među najcijenjenijim ribama. Na ribnjacima u Siščanima ekipa emisije Plodovi zemlje bila je u izlovu smu

Rad u sezoni: Planirate u Njemačku?

11.02.2021.

Njemačka se poljoprivreda i ove godine oslanja na radnike iz Srednje i Istočne Europe. Što treba znati?

Tag cloud

  1. 2092 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1367 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1163 članka imaju tag svijet
  6. 865 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1101 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1059 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1002 članka imaju tag ict
  11. 895 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 931 članka imaju tag industrija
  15. 807 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 398 članka imaju tag koronavirus
  18. 633 članka imaju tag maloprodaja
  19. 419 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 512 članka imaju tag krediti
  23. 371 članka imaju tag opg
  24. 385 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 301 članka imaju tag potpore
  27. 427 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 451 članka imaju tag obrazovanje
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici