Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2008

Hrvatsko zemljište na udaru agroimperijalista

Izvor: business.hr · Autor: Kristijan Kotarski  

Hrvatsko zemljište na udaru agroimperijalista

Proces urbanizacije, porast svjetskog stanovništva, rast srednje klase i s tim povezana promjena u načinu ishrane, proizvodnja biogoriva i klimatske promjene samo su neki od čimbenika koji utječu na sve veću potražnju za poljoprivrednim zemljištem na globalnoj razini.

Trenutačno je cijena sirovina na robnim burzama u slobodnom padu, ali dugoročni trendovi i ograničenost prirodnih resursa upućuju upravo na zaključak kako se radi o vitalnom resursu za 21. stoljeće.

Agroimperijalizam

U prilog iznesenoj tezi govori i podatak da je Daewoo Logistics potpisao s vladom Madagaskara ugovor o koncesiji kojim se južnokorejskoj multinacionalnoj korporaciji daje pravo na korištenje 1,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u trajanju od 99 godina.

Južna Koreja je gusto naseljena zemlja sa 493 stanovnika po četvornom kilometru koja se suočava s problemima u opskrbi svojeg gradskog stanovništva dovoljnom količinom hrane. Zanimljivo je spomenuti kako jedini uvjet korištenja zemlje predstavlja zapošljavanje lokalnog stanovništva, dok se sav urod može bez ikakvih restrikcija plasirati na tržište zemlje investitora neovisno o potrebama lokalnog stanovništva. Da stvar bude još grotesknija, Madagaskar je dao pola svog obradivog poljoprivrednog zemljišta, dok u isto vrijeme 600.000 njegovih stanovnika prima pomoć iz Svjetskog programa za hranu (WFP).

Važno je napomenuti kako se ne radi o izoliranom slučaju već o sve etabliranijem trendu. Saudijska Arabija traži plodnu zemlju u Pakistanu, Tajlandu, Ukrajini i Sudanu. Plan je pokrenuti velike prekomorske projekte i kasnije u njih uključiti privatni sektor. Ujedinjeni Arapski Emirati usmjerili su svoje pothvate na Kazahstan i Sudan, a Libija razgleda zapuštene farme u Ukrajini koje daju samo tri tone pšenice po hektaru.

Analitičar James Petras ističe kako se radi o agroimperijalizmu s ciljem prisvajanja što veće količine poljoprivrednog zemljišta pod svaku cijenu, te se protagonisti trenda mogu podijeliti u tri grupe:

1. arapske zemlje koje sjede na bogatim izvorima nafte te dolarski prihod ulažu putem suverenih fondova,
2. nastajuće imperijalne države azijskog kontinenta (Kina, Indija, Južna Koreja, Japan) i Izrael,
3. stari imperijalni akteri (EU i SAD) kojima se uz bok mogu svrstati Svjetska banka, institucionalni investitori poput banaka i multinacionalnih korporacija

Trenutačna previranja na svjetskim financijskim tržištima sigurno ne idu u prilog investitorima kojima je sve teže pribaviti kapital zbog kreditnog škripca. Suvereni fondovi jedini su akteri koji se mogu voditi strategijom jeftine kupnje i pasivnim držanjem zemljišta dok ne dođu bolja vremena. Međutim, nakon što se kriza stiša opet će svi akteri biti uključeni u proces prisvajanja poljoprivrednog zemljišta.

Gdje se nalazi Hrvatska?

Prema podacima The World Factbooka iz 2005. godine, koji izdaje CIA, Republika Hrvatska ima 25,82 posto obradive poljoprivredne površine, 2,19 posto površine nalazi se pod trajnim nasadima, a ostale kategorije zemljišta čine 71,99 posto. Informacije Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su 1. lipnja 2007. zasijane površine iznosile samo 812.095 ha.

Gledajući potrebe aktera poput Saudijske Arabije, Kine, Južne Koreje, koji se najagresivnije natječu za poljoprivrednim zemljištem kao kritičnim resursom, može se konstatirati da RH ne igra ulogu najpoželjnijeg plijena. Npr. sudansko ministarstvo poljoprivrede ovog ljeta oglasilo je 17 projekata koji bi obuhvatili 880.000 ha obradivih površina, pa je lako zaključiti da samo jedan takav projekt premašuje cjelokupnu zasijanu površinu RH. Ipak, poljoprivredno zemljište RH nije nimalo manje poželjnije za aktere iz treće skupine.

Naime, investitori u poljoprivredna zemljišta u hrvatskom slučaju mogu se podijeliti u dvije skupine: investicijski fondovi i privatni investitori. Ulagačka strategija mnogih investitora temelji se na racionalnim očekivanjima kako će poljoprivredno zemljište biti traženi faktor proizvodnje zbog sve većih potreba za hranom, a još dovitljiviji u svoj izračun uključuju subvencije EU. Subvencije EU temelje se na indirektnoj proizvodnji, a to znači da subvencija dolazi na osnovi zemljišta, a ne na osnovi direktnog outputa.

Neki od nedostataka vezanih uz ulaganje u poljoprivredno zemljište odnose se na nisku mogućnost duga pri financiranju kupnje, investicija je nelikvidna, ne postoji mogućnost korištenja amortizacije, a ako se investitor odlučuje na aktivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, pothvat zahtjeva znatnu angažiranost. Navedene činjenice zasjenjuju podaci koji se odnose na porast cijene poljoprivrednih zemljišta. Godine 2005. raspon cijena u Brodsko-posavskoj županiji kretao se između 500 i 3000 EUR/ ha, dok je 2008. cijena bila između 3000 i 7000 EUR/ha. Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija bile su obilježene još većim poskupljenjem.

Podcijenjeno poljoprivredno zemljište

Evidentno je da su poljoprivredna zemljišta podcijenjena. Zanimljiv podatak iznio je Nikola Matijević, savjetnik u Ljubek Nekretninama u Osijeku, ukazujući na cijenu hektra između 50.000 i 80.000 DEM za vrijeme osamdesetih. Nerazmjer pokazuje činjenica da je njemačkom seljaku iz Bavarske nezamislivo prodati hektar poljoprivrednoga zemljišta za cijenu manju od jednoga potpuno novoga automobila marke BMW, dok hrvatski poljoprivrednik za takav pothvat mora na "bubanj" staviti nekoliko hektara vlastitoga zemljišta.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, već je ovog ljeta istaknuo da su strani investitori aktivni u Istri i sjevernoj Hrvatskoj ciljajući na povoljnu kupnju poljoprivrednog zemljišta.

Mjere potrebne za zaštitu od predatorskih praksa

Poljska je jedina nova članica EU koja je uspjela u pregovorima postići moratorij na kupnju poljoprivrednog i šumskog zemljišta od 12 godina. RH je već predala sličan zahtjev, a dok se čeka odgovor iz Bruxellesa, strani fondovi formalno putem hrvatskih društava kupuju poljoprivrednu zemlju. Pregovarački tim trebao je izaći s maksimalističkom pozicijom od 18 godina kao što je to tražila Poljska, a kompromisom je postignut prijelazni rok od 12 godina.

Teško je očekivati da se u složenom procesu pogađanja može održati zahtjev hrvatske strane koja se nalazi u bitno asimetričnoj pregovaračkoj poziciji. Kao komplementarnu mjeru uz prijelazni rok nužno je provesti komasaciju, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Parcele veće od 50 ha prava su rijetkost. U cijeloj Hrvatskoj takvih površina ima nešto više od 2 posto, a u njemačkoj saveznoj zemlji Bavarskoj čak ih je 90 posto. Potrebno je osnovati agenciju za poljoprivredno zemljište koja bi se bavila prodajom poljoprivrednog zemljišta seljačkim i mješovitim gospodarstvima kao prioritetom. Uz to je potrebno uvesti i porez na neobrađenu zemlju.

Takve mjere pogodovale bi domaćim poljoprivrednim proizvođačima, domaćim institucionalnim investitorima, kao i cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji. Okrupnjavanje predstavlja ključ efikasne poljoprivredne proizvodnje i nacionalne sigurnosti. Da bi se ta dva strateška cilja uopće mogla ostvariti, potrebno je zaštititi ključni resurs, a to je domaće poljoprivredno zemljište.

Autor je asistent iz kolegija "Ekonomska politika" i "Međunarodna politička ekonomija" na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Predsjednik udruge stranih ulagača u Hrvatskoj: "Najveći je problem u mentalitetu i sklonosti žalopojkama"

11.03.2019.

Mislim da bi nam najviše pomoglo da se počnemo mijenjati, posebno naš mentalitet. Hrvati se vole jako puno žaliti, iznositi probleme što dobrim dijelom potenciraju i mediji. Dobra vijest je samo loša vijest, nema optimizma. Jedan strani veleposlanik koji

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija