Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2008

Hrvatsko zemljište na udaru agroimperijalista

Izvor: business.hr · Autor: Kristijan Kotarski  

Hrvatsko zemljište na udaru agroimperijalista

Proces urbanizacije, porast svjetskog stanovništva, rast srednje klase i s tim povezana promjena u načinu ishrane, proizvodnja biogoriva i klimatske promjene samo su neki od čimbenika koji utječu na sve veću potražnju za poljoprivrednim zemljištem na globalnoj razini.

Trenutačno je cijena sirovina na robnim burzama u slobodnom padu, ali dugoročni trendovi i ograničenost prirodnih resursa upućuju upravo na zaključak kako se radi o vitalnom resursu za 21. stoljeće.

Agroimperijalizam

U prilog iznesenoj tezi govori i podatak da je Daewoo Logistics potpisao s vladom Madagaskara ugovor o koncesiji kojim se južnokorejskoj multinacionalnoj korporaciji daje pravo na korištenje 1,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u trajanju od 99 godina.

Južna Koreja je gusto naseljena zemlja sa 493 stanovnika po četvornom kilometru koja se suočava s problemima u opskrbi svojeg gradskog stanovništva dovoljnom količinom hrane. Zanimljivo je spomenuti kako jedini uvjet korištenja zemlje predstavlja zapošljavanje lokalnog stanovništva, dok se sav urod može bez ikakvih restrikcija plasirati na tržište zemlje investitora neovisno o potrebama lokalnog stanovništva. Da stvar bude još grotesknija, Madagaskar je dao pola svog obradivog poljoprivrednog zemljišta, dok u isto vrijeme 600.000 njegovih stanovnika prima pomoć iz Svjetskog programa za hranu (WFP).

Važno je napomenuti kako se ne radi o izoliranom slučaju već o sve etabliranijem trendu. Saudijska Arabija traži plodnu zemlju u Pakistanu, Tajlandu, Ukrajini i Sudanu. Plan je pokrenuti velike prekomorske projekte i kasnije u njih uključiti privatni sektor. Ujedinjeni Arapski Emirati usmjerili su svoje pothvate na Kazahstan i Sudan, a Libija razgleda zapuštene farme u Ukrajini koje daju samo tri tone pšenice po hektaru.

Analitičar James Petras ističe kako se radi o agroimperijalizmu s ciljem prisvajanja što veće količine poljoprivrednog zemljišta pod svaku cijenu, te se protagonisti trenda mogu podijeliti u tri grupe:

1. arapske zemlje koje sjede na bogatim izvorima nafte te dolarski prihod ulažu putem suverenih fondova,
2. nastajuće imperijalne države azijskog kontinenta (Kina, Indija, Južna Koreja, Japan) i Izrael,
3. stari imperijalni akteri (EU i SAD) kojima se uz bok mogu svrstati Svjetska banka, institucionalni investitori poput banaka i multinacionalnih korporacija

Trenutačna previranja na svjetskim financijskim tržištima sigurno ne idu u prilog investitorima kojima je sve teže pribaviti kapital zbog kreditnog škripca. Suvereni fondovi jedini su akteri koji se mogu voditi strategijom jeftine kupnje i pasivnim držanjem zemljišta dok ne dođu bolja vremena. Međutim, nakon što se kriza stiša opet će svi akteri biti uključeni u proces prisvajanja poljoprivrednog zemljišta.

Gdje se nalazi Hrvatska?

Prema podacima The World Factbooka iz 2005. godine, koji izdaje CIA, Republika Hrvatska ima 25,82 posto obradive poljoprivredne površine, 2,19 posto površine nalazi se pod trajnim nasadima, a ostale kategorije zemljišta čine 71,99 posto. Informacije Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su 1. lipnja 2007. zasijane površine iznosile samo 812.095 ha.

Gledajući potrebe aktera poput Saudijske Arabije, Kine, Južne Koreje, koji se najagresivnije natječu za poljoprivrednim zemljištem kao kritičnim resursom, može se konstatirati da RH ne igra ulogu najpoželjnijeg plijena. Npr. sudansko ministarstvo poljoprivrede ovog ljeta oglasilo je 17 projekata koji bi obuhvatili 880.000 ha obradivih površina, pa je lako zaključiti da samo jedan takav projekt premašuje cjelokupnu zasijanu površinu RH. Ipak, poljoprivredno zemljište RH nije nimalo manje poželjnije za aktere iz treće skupine.

Naime, investitori u poljoprivredna zemljišta u hrvatskom slučaju mogu se podijeliti u dvije skupine: investicijski fondovi i privatni investitori. Ulagačka strategija mnogih investitora temelji se na racionalnim očekivanjima kako će poljoprivredno zemljište biti traženi faktor proizvodnje zbog sve većih potreba za hranom, a još dovitljiviji u svoj izračun uključuju subvencije EU. Subvencije EU temelje se na indirektnoj proizvodnji, a to znači da subvencija dolazi na osnovi zemljišta, a ne na osnovi direktnog outputa.

Neki od nedostataka vezanih uz ulaganje u poljoprivredno zemljište odnose se na nisku mogućnost duga pri financiranju kupnje, investicija je nelikvidna, ne postoji mogućnost korištenja amortizacije, a ako se investitor odlučuje na aktivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, pothvat zahtjeva znatnu angažiranost. Navedene činjenice zasjenjuju podaci koji se odnose na porast cijene poljoprivrednih zemljišta. Godine 2005. raspon cijena u Brodsko-posavskoj županiji kretao se između 500 i 3000 EUR/ ha, dok je 2008. cijena bila između 3000 i 7000 EUR/ha. Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija bile su obilježene još većim poskupljenjem.

Podcijenjeno poljoprivredno zemljište

Evidentno je da su poljoprivredna zemljišta podcijenjena. Zanimljiv podatak iznio je Nikola Matijević, savjetnik u Ljubek Nekretninama u Osijeku, ukazujući na cijenu hektra između 50.000 i 80.000 DEM za vrijeme osamdesetih. Nerazmjer pokazuje činjenica da je njemačkom seljaku iz Bavarske nezamislivo prodati hektar poljoprivrednoga zemljišta za cijenu manju od jednoga potpuno novoga automobila marke BMW, dok hrvatski poljoprivrednik za takav pothvat mora na "bubanj" staviti nekoliko hektara vlastitoga zemljišta.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, već je ovog ljeta istaknuo da su strani investitori aktivni u Istri i sjevernoj Hrvatskoj ciljajući na povoljnu kupnju poljoprivrednog zemljišta.

Mjere potrebne za zaštitu od predatorskih praksa

Poljska je jedina nova članica EU koja je uspjela u pregovorima postići moratorij na kupnju poljoprivrednog i šumskog zemljišta od 12 godina. RH je već predala sličan zahtjev, a dok se čeka odgovor iz Bruxellesa, strani fondovi formalno putem hrvatskih društava kupuju poljoprivrednu zemlju. Pregovarački tim trebao je izaći s maksimalističkom pozicijom od 18 godina kao što je to tražila Poljska, a kompromisom je postignut prijelazni rok od 12 godina.

Teško je očekivati da se u složenom procesu pogađanja može održati zahtjev hrvatske strane koja se nalazi u bitno asimetričnoj pregovaračkoj poziciji. Kao komplementarnu mjeru uz prijelazni rok nužno je provesti komasaciju, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Parcele veće od 50 ha prava su rijetkost. U cijeloj Hrvatskoj takvih površina ima nešto više od 2 posto, a u njemačkoj saveznoj zemlji Bavarskoj čak ih je 90 posto. Potrebno je osnovati agenciju za poljoprivredno zemljište koja bi se bavila prodajom poljoprivrednog zemljišta seljačkim i mješovitim gospodarstvima kao prioritetom. Uz to je potrebno uvesti i porez na neobrađenu zemlju.

Takve mjere pogodovale bi domaćim poljoprivrednim proizvođačima, domaćim institucionalnim investitorima, kao i cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji. Okrupnjavanje predstavlja ključ efikasne poljoprivredne proizvodnje i nacionalne sigurnosti. Da bi se ta dva strateška cilja uopće mogla ostvariti, potrebno je zaštititi ključni resurs, a to je domaće poljoprivredno zemljište.

Autor je asistent iz kolegija "Ekonomska politika" i "Međunarodna politička ekonomija" na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtke više nemaju izbora: Plaće povećavaju Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Belupo...

21.10.2018.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari... svi oni postaju poželjne mlade u zemlji u kojoj nedostaje radnika.

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

UNIDO-ISEC na forumu u Pekingu otvara vrata divovskim investicijama u Hrvatsku

16.10.2018.

Po prvi puta jedna je država, Hrvatska, dobila čast i priznanje da bude u fokusu investicijskog foruma u organizaciji UNIDO-a. Najvažniji događaj hrvatskog investicijskog foruma je dodjela granta za rekonstrukciju ratom razrušenih područja od strane čelni

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP