Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2015

Hrvatskim kišobranom protiv bure i velesile

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Siniša Pavić  

Hrvatskim kišobranom protiv bure i velesile

Mi smo 2008. godine sami sebi rekli – ajmo probati nešto proizvesti, ajmo nešto napraviti za državu. Ako dnevno proizvedemo 700 kišobrana, već možemo lagano, lagano konkurirati Kini, kaže Marin i dodaje: Ako je naš kišobran izdržao riječku buru izdržat će i sve drugo

Kišobran, pa još hrvatski kišobran!? Zvuči i previše jednostavno da iskustvo ne bi učilo kako iza toga mora biti skrivena neka veća priča. Tko bi to, uostalom, bio toliko 'lud' da em proizvodi kišobrane, em da im dade ime hrvatski kišobran. Na sreću Marin i Nataša Rogić nikada nisu razmišljali na taj način. Oni su se jednostavno dohvatili posla uvjereni kako dobra ideja rađa dobar proizvod, a dobar proizvod sam sebi gradi put prkoseći, ako treba, i velesilama poput Kine u kojima se kišobrana valjda na dan štanca na milijune. Jest, kineski su jeftiniji, ali hrvatski je kudikamo bolji. Bolji je toliko da u maloj tvornici kišobrana u Zaprešiću dvadesetak vrijednih žena i gdjekoji muškarac, na dan sklope 700 kišobrana, taman da ih bude svuda po svijetu od Londona do Tokija, ili recimo u Dubrovniku gdje ih promućurni vlasnik jednog lanca ugostiteljskih objekata dijeli gostima čim prve kapi kiše padnu, svjestan da bolje reklame nema od one na nepoderivom hrvatskom kišobranu. Samo, 'ko bi pametan išao baš u proizvodnju kišobrana, umjesto da recimo kafić otvori. I što nismo, ako sjećanje ne vara, neki naš domaći kišobran i prije imali!?

Ajmo probati

– Nekada davno u Hrvatskoj su se proizvodili i kišobrani i kabanice. Jugoplastika je radila kabanice, kišobrane VIS Varaždin, ali ih više ne radi. Mi smo 2008. godine sami sebi rekli – ajmo probati nešto proizvesti, ajmo nešto napraviti za državu. Do tog trena prodavali smo kineske kišobrane. Odlučili smo proizvoditi naše. Oformili smo proizvodni pogon u Kaznionici u Lipovici. Kupili smo 20 strojeva, zatvorenici su počeli s radom i oni su najzaslužniji za to da se taj kišobran uopće mogao proizvesti – prisjeća se Marin Rogić.

Zvuči jednostavno, čini se mogao bi to svatko, ali nije li ipak to bio itekakav rizik baciti se u proizvodnju kišobrana, kad kineski što ih ima svaki kiosk koštaju ni 15 kuna!? Istini za volju ni ne traju duže od 15 minuta.

– Bilo je rizično, ali mislim da je još rizičnije živjeti u državi u kojoj se ništa ne proizvodi. Pa smo si rekli, idemo mi linijom manjeg rizika – smije se Marin.

Već sama činjenica da su se na samom početku ove poduzetničke priče kišobrani radili u Kaznionici, daje im poseban pečat. Pitamo Rogiće je li im pri tom država kako pomogla. Marin veli da jest utoliko što su im dopustili da kažnjenici rade za naknadu. U toj jednadžbi svi su bili zadovoljni; kažnjenici jer su bili adekvatno plaćeni za svoj svakodnevni rad, Rogići jer su mogli jeftino razvijati proizvod, a i oni koji Kaznionicu vode jer više je mira dok je za kažnjenike posla. Iz pogona u Lipovici izlazi se nakon dvije godine.

– Počeli smo dobivati veće narudžbe, to se više u Lipovici nije moglo organizirati, pa smo kompletan pogon preselili u Zaprešić. Objedinili smo sve faze proizvodnje i sada u šivaoni imamo zaposlenih više od 20 šivačica – kazuje nam Nataša Rogić.

Lanac drogerija DM

Puno je tu pomogao lanac drogerija DM koji je na svojim policama htio baš hrvatski proizvod, zahvaljujući njima kišobran se širi po Bosni i Hercegovini, Srbiji, ali ih se jednako puno izvezlo i izvozi primjerice u Italiju ili na englesko tržište gdje ga se da naći u preko 400 dućana.

– A kada pokrenete neku jako dobru ideju, kada pokrenete nešto što je čisto, a mi smo proizvodnju pokrenuli samo zato da pokažemo ljudima da nam recesija ne može ništa, onda vama se javljaju jako kreativni ljudi – veli Marin.

Javljaju se dizajneri Ivana Popović i Juraj Zigman, Ivica Klarić, javlja se akademska slikarica Anita Krolo i gospođa Zlata Županić. Jedni dizajniraju kišobrane, drugi ih oslikavaju i tako svatko od njih postaje dio ove priče. Europsko tržište, europski kupac u hrvatskom kišobranu je prepoznao nešto što ga čini boljim, i drugačijim.

– Naša cijena će uvijek biti malo viša od one kineskih proizvođača, ali smatramo da ako radimo masovnu proizvodnju, odnosno ako dnevno proizvedemo 700 kišobrana, da već možemo lagano, lagano konkurirati Kini. Ne jako, ali ljudi prepoznaju kad za par kuna više dobiju daleko kvaliteniji proizvod, a to hrvatski kišobran svakako jest. Jer, način na koji ga šivamo, način na koji ga spajamo, način na koji se ponašamo prema proizvodu, sustav kontrole koje imamo, s tim smo daleko, daleko ispred Kine. Naš kišobran je svakako kvalitetniji, ali najvažnije od svega je to da znamo da smo ga proizveli u Hrvatskoj i da zahvaljujući njemu dvadeset žena koje su bile otpuštene u raznoraznim hrvatskim firmama, sada radi – ističe Marin.
Bolje idu veliki

Nataša i ilustrira tvrdnju da ljudi u Hrvatskoj prepoznaju hrvatski proizvod. Pa ako su se prije, dok su uvozili kinske kišobrane, najviše prodavali ono mali i sklopivi, sada se sve obrnulo i bolje idu veliki hrvatski kišobrani. Europsko tržište cijeni kvalitetu, želi ono što je proizvedeno u Europi, a nije na odmet ni to da ovaj naš kišobran može izdržati i englesku kišurinu i sjeverne vjetrove.

– Ako je izdržao riječku buru, vjerojatno će izdržati i sve drugo – ne dvoji Marin.

Pa nam i demonstrira kako se to hrvatski kišobran na buri samo elegantno i meko izokrene, ali mu žice i tkanina ne pucaju sve zahvaljujući profinjenoj tehnologiji koju je Nataša onomad dobila od Kineza, što na šarm, što na poslovnu inteligenciju i fer odnos. E, da Rijeka i hrvatski kišobran rukom oslikan, onaj sa dvoglavim zmajem i riječkim kazalištem. Ili pak hrvatski kišobran i suradnja s riječkim brendom Kisha koji su našli načina da vam mobitel javi ako ste kišobran izgubili. Ili Anita Krolo koja je, kako kaže Marin, nekad oslikavala Kraševe bombonijere onako kako danas ukrašava kišobrane.
– To su sve stari, izučeni majstori. U principu nije ovo nova priča, ovo je nanovo oživljena priča – kazuju Rogići.

Planovi Rogićevih su ozbiljni, poglavito onaj da se čim više uđe na europsko tržište. Cilj je, kaže Marin, i raditi jednog dana kabanice onako kako je to radila Jugoplastika, i raditi šoping vrećice poput ovih s ovčicama što se rade za poznatog britanskog naručitelja. Kvaliteta je odradila svoje, ali koliko je na tom zahtjevnom europskom tržištu pomoglo ili odmoglo to što je kišobran hrvatski?

– I sam sam se prije sajmova u Milanu, ili Frankfurtu pitao kako će nas doživljavati. A doživljavaju nas kao građane lijepe zemlje i kao vrijedne ljude, ali iz korumpirane države – priznaje Marin.Eto na koncu i poruke za one koji državu vode, nerijetko baš ovim kišobranom u ruci. Kvaliteno, a hrvatsko!? Ako je suditi po ovoj zaprešićkoj priči, ne da nije nemoguće nego je živa istina!
Uloženo se lagano vraća

Dok u tvornici strojevi brundaju taman tako da u sjećanje vraćaju zlatno neko doba hrvatske industrije, vrijedi pitati isplatili se sve ovo, vraća li se uloženi novac.

– Vraća se lagano. Brže bi se zaradilo da smo nastaviti preprodavati kišobrane, ali mi stvaramo ime, stvaramo budućnost. I jednog dana taj će kišobrana vrijediti jednako kao što vrijede Borovo čizme. To je više emotivna proizvodnja nago neka tipična kapitalistička. Mi ne vjerujemo u politiku najmanjih troškova, jer na taj način najslabiji gube, mi vjerujemo da svi mogu dobiti – ističe Marin.

Stoga i ne čudi što je njegov savjet za sve koji bi se bacili u poduzetništvo da to učine odmah.


Komentari članka

Vezani članci

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

11.09.2017.

Osim s nedostatkom prostora u neadekvatnom prizemlju obiteljske kuće, Ferometal muku muči i s pronalaskom stručne i kvalitetne radne snage, i to najviše za segment strojne obrade u kojem su upravo zbog manjka specijaliziranoga kadra manje uspješni nego u

Čavlima se osvaja Balkan, klinovima za kampiranje Europa

06.09.2017.

U novoj proizvodnoj hali i na novim strojevima Reta će nastaviti proizvoditi svoje žičane proizvode poput čavala, ogradnih sustava i okova za vrata i prozore, ali i proširiti asortiman nekim novim proizvodima

Čokolade zagrebačkog virtuoza već se probile na strogo japansko tržište

05.09.2017.

Manufaktura Malo&
Slatko nudi autentičan proizvod autorskog pristupa koji se razlikuje od masovnih industrijskih proizvoda, a dostupan je tržištu pod brendom TAMAN

Poduzetnici na otocima lani imali prihode od gotovo 10 milijardi kuna

23.08.2017.

U gradu Krku te u 6 općina otoka Krka, u 2016. godini, ukupno je 766 poduzetnika koji su imali 4587 zaposlenih. Iza otoka Krka prema broju poduzetnika slijedi najviši hrvatski otok – Brač sa 608 poduzetnika

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja