Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2015

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto, a u Hrvatskoj 29 posto

Hrvatski kupci u ovoj su godini u usporedbi s prošlom tek blago poboljšali praksu plaćanja - udio računa podmirenih s kašnjenjem ili onih koji se uopće ne uspijevaju naplatiti, pao je za tri posto i sada iznosi 29 posto, od čega je 23 posto kasnih uplata i 6 posto nenaplativih, pokazuje istraživanje EOS-a "Praksa plaćanja u Hrvatskoj" 2015. godine.

Istraživanje je treću godinu za redom proveo Ipsos Puls među 200 rukovoditelja tvrtki.

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto.

Visok udio nenaplaćenih potraživanja u Hrvatskoj pripisuje se posebno lošoj praksi plaćanja u B2B segmentu, gdje se 34 posto računa plaća prekasno ili ne plaća uopće, u usporedbi s B2C segmentom, gdje taj udio iznosi samo 17 posto. Istovremeno, hrvatske tvrtke dopuštaju svojim poslovnim klijentima gotovo najduže rokove plaćanja u cijeloj istočnoj Europi. B2B kupci imaju u prosjeku 48 dana za podmirenje svojih računa. Samo grčke tvrtke odobravaju duži rok plaćanja od 51 dan.

Međutim, dugi rokovi plaćanja za hrvatske poslovne kupce ne znače da se računi plaćaju urednije. Naprotiv, jednom kad istekne rok plaćanja, još 60 dana može proći u prosjeku dok poslovni kupci ne podmire svoje dugove. U usporedbi s prethodnom godinom ta brojka je i dalje visoka. U susjednim zemljama istočne Europe kašnjenje plaćanja u danima je puno kraće. U B2B segmentu prosječno kašnjenje plaćanja nepodmirenih računa je 23 dana. U prosjeku u istočnoj Europi, privatni kupci plaćaju svoje dospjele račune 18 dana nakon isteka roka za plaćanje. Privatni kupci u Hrvatskoj, s druge strane, plaćaju svoje račune dodatnih 43 dana, nakon isteka roka za plaćanje.

Zbog dugih odgoda plaćanja hrvatske tvrtke pate uglavnom od smanjene dobiti (36 posto), problema s likvidnošću (31 posto) i viših troškova kamata (30 posto).

Kako pokazuje EOS istraživanje, manja je vjerojatnost da će hrvatske tvrtke angažirati stručnjake u naplati potraživanja u odnosu na druge zemlje u istočnoj Europi. Samo 22 posto B2B tvrtki i 7 posto B2C tvrtki u Hrvatskoj, prepuštaju upravljanje potraživanjima djelomično ili u cijelosti vanjskim partnerima (outsourcing). U istočnoj Europi to je 37 posto u B2B, a 34 posto u B2C.

Istodobno, istraživanje "European Payment Practices" pokazalo je kako klijenti u Europi postaju sve pouzdaniji u plaćanju svojih računa. Poboljšanje u plaćanju se posebno osjeti u B2B segmentu. Dok je u 2014. svaka četvrta faktura u zapadnoj Europi bila plaćena s kašnjenjem ili nije uopće (24%), sad je to tek svaka peta (20%). Za potrebe ovog istraživanja institut TNS Infratest anketirao je 2800 izvršnih menadžera iz 13 europskih zemalja.

Diljem Europe, tvrtke smanjuju rokove plaćanja za poslovne korisnike. Španjolske tvrtke posebno su znatno smanjile svoje rokove plaćanja u B2B području od prosječno 64 dana, na trenutnu razinu od 45 dana. Međutim, u usporedbi s ostalim zemljama zapadne Europe i dalje zaostaju u tom pogledu. U istočnoj Europi, rok plaćanja od 40 dana za poslovne klijente je poprilično iznad zapadnoeuropskog prosjeka od 35 dana. To se pripisuje prije svega uvjetima plaćanja koji se nude u Grčkoj (51 dan), Rusiji (41 dan) i Slovačkoj (40 dana).

Mađarske i poljske tvrtke svojim poslovnim klijentima nameću najkraće rokove plaćanja, s time da Mađarska sada predvodi istočnu Europu nakon što je srezala svoje rokove za sedam dana na 33, ispred poljskih 35 dana.

Za razliku od drugih anketiranih zemalja, tvrtke u Njemačkoj kažu da ih eventualni loši dugovi ne stavljaju u ozbiljnu financijsku opasnost. Uz iznimne vrijednosti od 87 posto za pravovremena plaćanja u B2C segmentu i 82 posto u B2B segmentu te najkraće rokove plaćanja, navike plaćanja su na takvom nivou da ispitanici ne osjećaju potrebu za još daljnjim poboljšanjima.

Dok mnoge europske tvrtke kažu kako moraju raditi na navikama plaćanja svojih klijenata, njemačke tvrtke kao najveći izazov vide održavanje postojećeg stanja tijekom iduće dvije godine. Unatoč tome, istraživanje također pokazuje da jednom kad prođe rok za plaćanje, tvrtke u Njemačkoj za plaćanja B2C klijenata u prosjeku čekaju sedam dana dulje od ostalih zemalja zapadne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Goran Litvan: Korona zasad odnijela 66.000 radnih mjesta

30.11.2020.

Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan

[EKSKLUZIVNO] Klub milijardera: Pogledajte listu deset najmoćnijih domaćih poduzetnika

27.11.2020.

Liderovu listu na kojoj su 82 kompanije s prihodom većim od milijardu kuna sastavili smo promatrajući sve kompanije koje konsolidiraju rezultate poslovanja na razini grupacije, sustava odnosno holdinga.

Zadnji detalji novih mjera: Zatvaraju se kladionice, crkve ostaju otvorene

26.11.2020.

U vladi se još definiraju posljednji detalji oko gospodarskih mjera za one sektore koji budu pogođeni novim strogim mjerama. Oni bi trebali moći računati na postojeće subvencije plaća od 4000 kuna po zaposlenom, a razmatra se privremeno oslobađanje kad je

Tag cloud

  1. 2070 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 803 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 919 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 407 članka imaju tag poticaji
  20. 342 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 524 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 435 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici