Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2015

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto, a u Hrvatskoj 29 posto

Hrvatski kupci u ovoj su godini u usporedbi s prošlom tek blago poboljšali praksu plaćanja - udio računa podmirenih s kašnjenjem ili onih koji se uopće ne uspijevaju naplatiti, pao je za tri posto i sada iznosi 29 posto, od čega je 23 posto kasnih uplata i 6 posto nenaplativih, pokazuje istraživanje EOS-a "Praksa plaćanja u Hrvatskoj" 2015. godine.

Istraživanje je treću godinu za redom proveo Ipsos Puls među 200 rukovoditelja tvrtki.

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto.

Visok udio nenaplaćenih potraživanja u Hrvatskoj pripisuje se posebno lošoj praksi plaćanja u B2B segmentu, gdje se 34 posto računa plaća prekasno ili ne plaća uopće, u usporedbi s B2C segmentom, gdje taj udio iznosi samo 17 posto. Istovremeno, hrvatske tvrtke dopuštaju svojim poslovnim klijentima gotovo najduže rokove plaćanja u cijeloj istočnoj Europi. B2B kupci imaju u prosjeku 48 dana za podmirenje svojih računa. Samo grčke tvrtke odobravaju duži rok plaćanja od 51 dan.

Međutim, dugi rokovi plaćanja za hrvatske poslovne kupce ne znače da se računi plaćaju urednije. Naprotiv, jednom kad istekne rok plaćanja, još 60 dana može proći u prosjeku dok poslovni kupci ne podmire svoje dugove. U usporedbi s prethodnom godinom ta brojka je i dalje visoka. U susjednim zemljama istočne Europe kašnjenje plaćanja u danima je puno kraće. U B2B segmentu prosječno kašnjenje plaćanja nepodmirenih računa je 23 dana. U prosjeku u istočnoj Europi, privatni kupci plaćaju svoje dospjele račune 18 dana nakon isteka roka za plaćanje. Privatni kupci u Hrvatskoj, s druge strane, plaćaju svoje račune dodatnih 43 dana, nakon isteka roka za plaćanje.

Zbog dugih odgoda plaćanja hrvatske tvrtke pate uglavnom od smanjene dobiti (36 posto), problema s likvidnošću (31 posto) i viših troškova kamata (30 posto).

Kako pokazuje EOS istraživanje, manja je vjerojatnost da će hrvatske tvrtke angažirati stručnjake u naplati potraživanja u odnosu na druge zemlje u istočnoj Europi. Samo 22 posto B2B tvrtki i 7 posto B2C tvrtki u Hrvatskoj, prepuštaju upravljanje potraživanjima djelomično ili u cijelosti vanjskim partnerima (outsourcing). U istočnoj Europi to je 37 posto u B2B, a 34 posto u B2C.

Istodobno, istraživanje "European Payment Practices" pokazalo je kako klijenti u Europi postaju sve pouzdaniji u plaćanju svojih računa. Poboljšanje u plaćanju se posebno osjeti u B2B segmentu. Dok je u 2014. svaka četvrta faktura u zapadnoj Europi bila plaćena s kašnjenjem ili nije uopće (24%), sad je to tek svaka peta (20%). Za potrebe ovog istraživanja institut TNS Infratest anketirao je 2800 izvršnih menadžera iz 13 europskih zemalja.

Diljem Europe, tvrtke smanjuju rokove plaćanja za poslovne korisnike. Španjolske tvrtke posebno su znatno smanjile svoje rokove plaćanja u B2B području od prosječno 64 dana, na trenutnu razinu od 45 dana. Međutim, u usporedbi s ostalim zemljama zapadne Europe i dalje zaostaju u tom pogledu. U istočnoj Europi, rok plaćanja od 40 dana za poslovne klijente je poprilično iznad zapadnoeuropskog prosjeka od 35 dana. To se pripisuje prije svega uvjetima plaćanja koji se nude u Grčkoj (51 dan), Rusiji (41 dan) i Slovačkoj (40 dana).

Mađarske i poljske tvrtke svojim poslovnim klijentima nameću najkraće rokove plaćanja, s time da Mađarska sada predvodi istočnu Europu nakon što je srezala svoje rokove za sedam dana na 33, ispred poljskih 35 dana.

Za razliku od drugih anketiranih zemalja, tvrtke u Njemačkoj kažu da ih eventualni loši dugovi ne stavljaju u ozbiljnu financijsku opasnost. Uz iznimne vrijednosti od 87 posto za pravovremena plaćanja u B2C segmentu i 82 posto u B2B segmentu te najkraće rokove plaćanja, navike plaćanja su na takvom nivou da ispitanici ne osjećaju potrebu za još daljnjim poboljšanjima.

Dok mnoge europske tvrtke kažu kako moraju raditi na navikama plaćanja svojih klijenata, njemačke tvrtke kao najveći izazov vide održavanje postojećeg stanja tijekom iduće dvije godine. Unatoč tome, istraživanje također pokazuje da jednom kad prođe rok za plaćanje, tvrtke u Njemačkoj za plaćanja B2C klijenata u prosjeku čekaju sedam dana dulje od ostalih zemalja zapadne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

12.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk