Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2015

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto, a u Hrvatskoj 29 posto

Hrvatski kupci u ovoj su godini u usporedbi s prošlom tek blago poboljšali praksu plaćanja - udio računa podmirenih s kašnjenjem ili onih koji se uopće ne uspijevaju naplatiti, pao je za tri posto i sada iznosi 29 posto, od čega je 23 posto kasnih uplata i 6 posto nenaplativih, pokazuje istraživanje EOS-a "Praksa plaćanja u Hrvatskoj" 2015. godine.

Istraživanje je treću godinu za redom proveo Ipsos Puls među 200 rukovoditelja tvrtki.

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto.

Visok udio nenaplaćenih potraživanja u Hrvatskoj pripisuje se posebno lošoj praksi plaćanja u B2B segmentu, gdje se 34 posto računa plaća prekasno ili ne plaća uopće, u usporedbi s B2C segmentom, gdje taj udio iznosi samo 17 posto. Istovremeno, hrvatske tvrtke dopuštaju svojim poslovnim klijentima gotovo najduže rokove plaćanja u cijeloj istočnoj Europi. B2B kupci imaju u prosjeku 48 dana za podmirenje svojih računa. Samo grčke tvrtke odobravaju duži rok plaćanja od 51 dan.

Međutim, dugi rokovi plaćanja za hrvatske poslovne kupce ne znače da se računi plaćaju urednije. Naprotiv, jednom kad istekne rok plaćanja, još 60 dana može proći u prosjeku dok poslovni kupci ne podmire svoje dugove. U usporedbi s prethodnom godinom ta brojka je i dalje visoka. U susjednim zemljama istočne Europe kašnjenje plaćanja u danima je puno kraće. U B2B segmentu prosječno kašnjenje plaćanja nepodmirenih računa je 23 dana. U prosjeku u istočnoj Europi, privatni kupci plaćaju svoje dospjele račune 18 dana nakon isteka roka za plaćanje. Privatni kupci u Hrvatskoj, s druge strane, plaćaju svoje račune dodatnih 43 dana, nakon isteka roka za plaćanje.

Zbog dugih odgoda plaćanja hrvatske tvrtke pate uglavnom od smanjene dobiti (36 posto), problema s likvidnošću (31 posto) i viših troškova kamata (30 posto).

Kako pokazuje EOS istraživanje, manja je vjerojatnost da će hrvatske tvrtke angažirati stručnjake u naplati potraživanja u odnosu na druge zemlje u istočnoj Europi. Samo 22 posto B2B tvrtki i 7 posto B2C tvrtki u Hrvatskoj, prepuštaju upravljanje potraživanjima djelomično ili u cijelosti vanjskim partnerima (outsourcing). U istočnoj Europi to je 37 posto u B2B, a 34 posto u B2C.

Istodobno, istraživanje "European Payment Practices" pokazalo je kako klijenti u Europi postaju sve pouzdaniji u plaćanju svojih računa. Poboljšanje u plaćanju se posebno osjeti u B2B segmentu. Dok je u 2014. svaka četvrta faktura u zapadnoj Europi bila plaćena s kašnjenjem ili nije uopće (24%), sad je to tek svaka peta (20%). Za potrebe ovog istraživanja institut TNS Infratest anketirao je 2800 izvršnih menadžera iz 13 europskih zemalja.

Diljem Europe, tvrtke smanjuju rokove plaćanja za poslovne korisnike. Španjolske tvrtke posebno su znatno smanjile svoje rokove plaćanja u B2B području od prosječno 64 dana, na trenutnu razinu od 45 dana. Međutim, u usporedbi s ostalim zemljama zapadne Europe i dalje zaostaju u tom pogledu. U istočnoj Europi, rok plaćanja od 40 dana za poslovne klijente je poprilično iznad zapadnoeuropskog prosjeka od 35 dana. To se pripisuje prije svega uvjetima plaćanja koji se nude u Grčkoj (51 dan), Rusiji (41 dan) i Slovačkoj (40 dana).

Mađarske i poljske tvrtke svojim poslovnim klijentima nameću najkraće rokove plaćanja, s time da Mađarska sada predvodi istočnu Europu nakon što je srezala svoje rokove za sedam dana na 33, ispred poljskih 35 dana.

Za razliku od drugih anketiranih zemalja, tvrtke u Njemačkoj kažu da ih eventualni loši dugovi ne stavljaju u ozbiljnu financijsku opasnost. Uz iznimne vrijednosti od 87 posto za pravovremena plaćanja u B2C segmentu i 82 posto u B2B segmentu te najkraće rokove plaćanja, navike plaćanja su na takvom nivou da ispitanici ne osjećaju potrebu za još daljnjim poboljšanjima.

Dok mnoge europske tvrtke kažu kako moraju raditi na navikama plaćanja svojih klijenata, njemačke tvrtke kao najveći izazov vide održavanje postojećeg stanja tijekom iduće dvije godine. Unatoč tome, istraživanje također pokazuje da jednom kad prođe rok za plaćanje, tvrtke u Njemačkoj za plaćanja B2C klijenata u prosjeku čekaju sedam dana dulje od ostalih zemalja zapadne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Provjerili smo kako će ministar Marić zakrpati proračunsku rupu od 45 milijardi kuna: Tri mjeseca bez većih potresa, a onda...

09.04.2020.

Troškovi Vladinih opsežnih mjera pomoći gospodarstvu i građanima u cilju borbe protiv negativnih posljedica epidemije koronavirusa neminovno će staviti državne financije na veliku kušnju. Provjerili smo koliko će koštati Vladine mjere pomoći i kako će drž

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija