Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2015

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

Hrvatski kupci najmanje uredne platiše

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto, a u Hrvatskoj 29 posto

Hrvatski kupci u ovoj su godini u usporedbi s prošlom tek blago poboljšali praksu plaćanja - udio računa podmirenih s kašnjenjem ili onih koji se uopće ne uspijevaju naplatiti, pao je za tri posto i sada iznosi 29 posto, od čega je 23 posto kasnih uplata i 6 posto nenaplativih, pokazuje istraživanje EOS-a "Praksa plaćanja u Hrvatskoj" 2015. godine.

Istraživanje je treću godinu za redom proveo Ipsos Puls među 200 rukovoditelja tvrtki.

U usporedbi sa zemaljama istočne Europe, hrvatski kupci i dalje su najmanje uredni platiše. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u istočnoj Europi iznose svega 25 posto.

Visok udio nenaplaćenih potraživanja u Hrvatskoj pripisuje se posebno lošoj praksi plaćanja u B2B segmentu, gdje se 34 posto računa plaća prekasno ili ne plaća uopće, u usporedbi s B2C segmentom, gdje taj udio iznosi samo 17 posto. Istovremeno, hrvatske tvrtke dopuštaju svojim poslovnim klijentima gotovo najduže rokove plaćanja u cijeloj istočnoj Europi. B2B kupci imaju u prosjeku 48 dana za podmirenje svojih računa. Samo grčke tvrtke odobravaju duži rok plaćanja od 51 dan.

Međutim, dugi rokovi plaćanja za hrvatske poslovne kupce ne znače da se računi plaćaju urednije. Naprotiv, jednom kad istekne rok plaćanja, još 60 dana može proći u prosjeku dok poslovni kupci ne podmire svoje dugove. U usporedbi s prethodnom godinom ta brojka je i dalje visoka. U susjednim zemljama istočne Europe kašnjenje plaćanja u danima je puno kraće. U B2B segmentu prosječno kašnjenje plaćanja nepodmirenih računa je 23 dana. U prosjeku u istočnoj Europi, privatni kupci plaćaju svoje dospjele račune 18 dana nakon isteka roka za plaćanje. Privatni kupci u Hrvatskoj, s druge strane, plaćaju svoje račune dodatnih 43 dana, nakon isteka roka za plaćanje.

Zbog dugih odgoda plaćanja hrvatske tvrtke pate uglavnom od smanjene dobiti (36 posto), problema s likvidnošću (31 posto) i viših troškova kamata (30 posto).

Kako pokazuje EOS istraživanje, manja je vjerojatnost da će hrvatske tvrtke angažirati stručnjake u naplati potraživanja u odnosu na druge zemlje u istočnoj Europi. Samo 22 posto B2B tvrtki i 7 posto B2C tvrtki u Hrvatskoj, prepuštaju upravljanje potraživanjima djelomično ili u cijelosti vanjskim partnerima (outsourcing). U istočnoj Europi to je 37 posto u B2B, a 34 posto u B2C.

Istodobno, istraživanje "European Payment Practices" pokazalo je kako klijenti u Europi postaju sve pouzdaniji u plaćanju svojih računa. Poboljšanje u plaćanju se posebno osjeti u B2B segmentu. Dok je u 2014. svaka četvrta faktura u zapadnoj Europi bila plaćena s kašnjenjem ili nije uopće (24%), sad je to tek svaka peta (20%). Za potrebe ovog istraživanja institut TNS Infratest anketirao je 2800 izvršnih menadžera iz 13 europskih zemalja.

Diljem Europe, tvrtke smanjuju rokove plaćanja za poslovne korisnike. Španjolske tvrtke posebno su znatno smanjile svoje rokove plaćanja u B2B području od prosječno 64 dana, na trenutnu razinu od 45 dana. Međutim, u usporedbi s ostalim zemljama zapadne Europe i dalje zaostaju u tom pogledu. U istočnoj Europi, rok plaćanja od 40 dana za poslovne klijente je poprilično iznad zapadnoeuropskog prosjeka od 35 dana. To se pripisuje prije svega uvjetima plaćanja koji se nude u Grčkoj (51 dan), Rusiji (41 dan) i Slovačkoj (40 dana).

Mađarske i poljske tvrtke svojim poslovnim klijentima nameću najkraće rokove plaćanja, s time da Mađarska sada predvodi istočnu Europu nakon što je srezala svoje rokove za sedam dana na 33, ispred poljskih 35 dana.

Za razliku od drugih anketiranih zemalja, tvrtke u Njemačkoj kažu da ih eventualni loši dugovi ne stavljaju u ozbiljnu financijsku opasnost. Uz iznimne vrijednosti od 87 posto za pravovremena plaćanja u B2C segmentu i 82 posto u B2B segmentu te najkraće rokove plaćanja, navike plaćanja su na takvom nivou da ispitanici ne osjećaju potrebu za još daljnjim poboljšanjima.

Dok mnoge europske tvrtke kažu kako moraju raditi na navikama plaćanja svojih klijenata, njemačke tvrtke kao najveći izazov vide održavanje postojećeg stanja tijekom iduće dvije godine. Unatoč tome, istraživanje također pokazuje da jednom kad prođe rok za plaćanje, tvrtke u Njemačkoj za plaćanja B2C klijenata u prosjeku čekaju sedam dana dulje od ostalih zemalja zapadne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1047 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 720 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici