Hrvatski hoteli konkuriraju najboljima u Europi

Počevši od 2000., »nulte turističke godine«, sezone od koje hrvatski turizam ide uzlaznom putanjom, hrvatski su hotelijeri u objekte uložili milijarde eura itekako popravivši kvalitativnu sliku svojeg pogona. Još 2001. imali smo sedam hotela s pet zvjezdica i isto toliko objekata s četiri, što je bila mršava stavka za nadmetanje sa sredozemnom konkurencijom. Većina objekata trebala je skupe zahvate da bi parirali elitnim hotelima našega konkurentskoga kruga, gdje je završavao veliki zapadnoeuropski, odnosno ruski kapital. No stvari su ubrzo krenule na bolje - turizam se etablirao kao jedan od najpoželjnijih na Sredozemlju postavši gospodarski lider, a s rastom broja dolazaka, popravljala se i kategorizacijska slika ovdašnjih objekata.

Prema posljednjem popisu kategoriziranih hotela, Hrvatska danas ima 16 prvokategornika, 123 hotela s četiri zvjezdice, 311 s tri i 113 s dvije. Nedostaje, istina, objekata najviše kategorije pa, recimo, Istra, hrvatska turistička lokomotiva, još čeka prvi hotel s pet zvjezdica, Kvarner i Zagreb ih zasad imaju tri, Dubrovačko-neretvanska županija osam, a splitsko područje tri.

Pravu renesansu, međutim, proživljavaju hoteli s četiri zvjezdice. Visoka kategorija (naši se hoteli s četiri zvjezdice bez ikakvih problema mogu mjeriti s većinom najkvalitetnijih talijanskih, španjolskih ili grčkih hotela) postignuta je nakon golemih ulaganja u nove objekte ili potpuno preuređenje postojećih.

Od rujna 2007. do rujna 2008. četiri zvjezdice dobilo je 67 novih ili potpuno preuređenih hotela, što je činjenica koja zavrjeđuje i međunarodni respekt, jer su hoteli te kategorije vrlo traženi na sve zahtjevnijim emitivnim tržištima. Iako mnoge županije još donedavno nisu imale nijedan objekt te kategorije, Istra ih sada ima 21, Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija po 27, kontinent deset. Pred hotelijerima su, međutim, neizvjesne godine vraćanja uloženoga kapitala. Mladen Šebelić, direktor Ureda Hrvatske udruge hotelijera, nedavno je istaknuo da za daljnji razvoj hotelijerstva, odnosno ukupnog turizma, treba uspostaviti bolju koordinaciju javnih i privatnih partnera u destinaciji.
Hotelijeri se žale da im probleme u poslovanju, uz ostalo, izaziva i skupa električna energija, trošak radne snage i tečajne razlike. Hotelijeri su, ističe, dali sve od sebe i odgovornost više nije na njima, nego na državnim strukturama koje bi, nakon dubinske analize, trebale povući kvalitetne poteze da bi se hotelijerstvo rasteretilo od nepotrebnih nameta.

Oni su, treba istaknuti, dosad uvijek bili partner državi. Nisu dizali »ustanke« ni u najtežim vremenima kada je bilo elemenata za pobunu. Nadamo se stoga da će nakon izrade dubinske analize, koja će točno detektirati stanje hrvatskog turizma, vlasti i hotelijeri sjesti za stol i odlučiti što napraviti kako bi se prebrodila neizvjesna budućnost.

Kategorizirana 563 hotela
Prema podacima Ministarstva turizma, u Hrvatskoj su kategorizirana 563 hotela. Šesnaest ima pet zvjezdica, 123 četiri, 311 tri, a 113 dvije. Mnogi hoteli još čekaju kategoriju s tim da novi objekti u pravilu zaslužuju najvišu. Još 2001. godine kapaciteti s jednom i dvije zvjezdice činili su 50 posto svih kapaciteta.