Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2018

Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura, 15 puta više nego 2016.

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura, 15 puta više nego 2016.

Crna Gora je prošle godine ušla u fokus hrvatskih ulagača. Kako, naime, pokazuju preliminarni podaci središnje banke, hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura.

Time su ukupna hrvatska ulaganja u Crnu Goroj dosegla, pokazuju podaci HNB-a, 238,9 milijuna eura, a Crna Gora je postala peta po značaju hrvatska ulagačka destinacija. Ispred nje su u razdoblju od 1993., od kada HNB vodi evidenciju, pa do kraja prošle godine po visini hrvatskih ulaganja samo Nizozemska, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija. Ovdje valja napomenuti i kako se u prošloj godini u Crnu Goru slio najveći dio ukupnih hrvatskih ulaganja u tu zemlju, budući da su naše investicije u tu zemlju ranijih godina bile vrlo male - godišnje su iznosile samo po nekoliko milijuna eura.
Preuzimanje Crnogorskog Telekoma

Naravno, podaci HNB-a ne otkrivaju koje su to hrvatske investicije lani otišle u Crnu Goru. Ipak, iz objavljenih je podataka jasno, a to nam potvrđuju i analitičari, da je takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53 posto dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura.

Osim u telekom industriji, te u maloprodaji, hrvatski su ulagači u Crnoj Gori prisutni i u turističkom sektoru. Neki od njih led su stidljivo probili još dok je Crna Gora bila dijelom SR Jugoslavije, odnosno u vrijeme kada se tadašnja vlast u Podgorici nastojala distancirati od politike Slobodana Miloševića i službenog Beograda. No, tada se još radilo samo o simboličnim ulaganjima, uglavnom o otvaranju kafića i restorana u vodećim crnogorskim turističkim destinacijama. Nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. godine i to se mijenja, pa su Hrvati, iako ne nužno vlasnički, prisutni i u hotelijerskom sektoru jugoistočnog susjeda. Tako je, primjerice, Karisma od 2017. preuzela upravljanje nad resortom Ruža vjetrova u Baru. Osim toga, hrvatski su kadrovi sve prisutniji u crnogorskom turizmu, gdje ih angažiraju strani ulagači, među kojima su i oni koji već posluju na hrvatskom tržištu.

- Crna Gora je turistička zemlja, koja kroz poreznu politiku i olakšice potiče turizam. Osim toga, Crna Gora je uvela euro, što joj daje monetarnu stabilnost i uklanja valutni rizik, a ulagači to cijene - primjećuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

Poticaj stranim ulagačima svakako je i usmjerenost vlasti u Podgorici ka euroatlantskim integracijama. Crna Gora je nedavno postala članica NATO-a, a ima i status kandidata za članstvo u EU-u, te vodi pristupne pregovore. Članica je i CEFTA-e, zone slobodne trgovine koja danas okuplja zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju.
Glavni adut turistički sektor

Ipak, glavni ulagački aduti ostaju crnogorski turistički sektor i proces privatizacije te infrastrukturni projekti, posebice gradnja autoceste od Bara do granice sa Srbijom. Veliku ulogu u privlačenju ulagača ima i povoljan porezni sustav. Tako je, primjerice, porez na dobit u toj zemlji samo devet posto, porez na dohodak od devet ili 15 posto, ovisno o visini primanja, dok je opća stopa PDV-a 19 posto, uz koju postoji i snižena stopa od sedam posto i nulta stopa, pokazuju podaci crnogorskih vlasti.

Tako su stranci u Crnu Goru lani, prema podacima Središnje banke Crne Gore, uložili ukupno nešto manje od 650 milijuna eura. Najviše ulaganja u tu zemlju stiglo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te iz Italije, Azerbajdžana, Rusije, Švicarske, Njemačke, Srbije, Cipra i Turske.

No, iako je turizam jak crnogorski adut za ulaganja, Šantić ne očekuje da će hrvatske tvrtke iz turističkog sektora u doglednoj budućnosti u većoj mjeri ulagati u crnogorski turizam. Hrvatske će se tvrtke, dodaje, svakako se više okretati zemljama regije, posebice BiH i Srbiji, no Crna Gora tu stoji znatno slabije, kako zbog malog tržišta, tako i zbog premalog broja radnika. Po tome, tržišta BiH i Srbije ulagačima svakako više mogu ponuditi.


Komentari članka

Vezani članci

Pevec podiže minimalnu plaću za tisuću kuna te najavljuje otvaranje 200 novih radnih mjesta

16.10.2018.

Planiraju i otvaranje novih centara u Vukovaru, Vinkovcima i Splitu tijekom 2019. i 2020. godinu u što će biti uloženo oko 200 milijuna kuna te će biti otvoreno 200 novih radnih mjesta.

UNIDO-ISEC na forumu u Pekingu otvara vrata divovskim investicijama u Hrvatsku

16.10.2018.

Po prvi puta jedna je država, Hrvatska, dobila čast i priznanje da bude u fokusu investicijskog foruma u organizaciji UNIDO-a. Najvažniji događaj hrvatskog investicijskog foruma je dodjela granta za rekonstrukciju ratom razrušenih područja od strane čelni

U ACI-u taje kakav hotel grade na Korčuli

05.09.2018.

Nadzorni odbor ACI d.d. dao je suglasnost na projekt ulaganja u izgradnju ACI hotela/parkinga u ACI marini Korčula u iznosu do 65.010.000,00 kuna.

Nizozemci došli na ljetovanje u Split, pa odlučili osnovati informatičku tvrtku:

03.09.2018.

Zaposlenima je plaćeno garažno mjesto, zajedno doručkujemo i družimo se, a mjerimo i 'indeks sreće'

Priprema se teren za najveću greenfield investiciju u turizmu

24.08.2018.

Potencijalni veliki investitor je Jeff Blackard, poduzetnik čiji Blackard Global ima godišnje prihode više od 250 mil. eura.

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP