Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2018

Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura, 15 puta više nego 2016.

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura, 15 puta više nego 2016.

Crna Gora je prošle godine ušla u fokus hrvatskih ulagača. Kako, naime, pokazuju preliminarni podaci središnje banke, hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura.

Time su ukupna hrvatska ulaganja u Crnu Goroj dosegla, pokazuju podaci HNB-a, 238,9 milijuna eura, a Crna Gora je postala peta po značaju hrvatska ulagačka destinacija. Ispred nje su u razdoblju od 1993., od kada HNB vodi evidenciju, pa do kraja prošle godine po visini hrvatskih ulaganja samo Nizozemska, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija. Ovdje valja napomenuti i kako se u prošloj godini u Crnu Goru slio najveći dio ukupnih hrvatskih ulaganja u tu zemlju, budući da su naše investicije u tu zemlju ranijih godina bile vrlo male - godišnje su iznosile samo po nekoliko milijuna eura.
Preuzimanje Crnogorskog Telekoma

Naravno, podaci HNB-a ne otkrivaju koje su to hrvatske investicije lani otišle u Crnu Goru. Ipak, iz objavljenih je podataka jasno, a to nam potvrđuju i analitičari, da je takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53 posto dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura.

Osim u telekom industriji, te u maloprodaji, hrvatski su ulagači u Crnoj Gori prisutni i u turističkom sektoru. Neki od njih led su stidljivo probili još dok je Crna Gora bila dijelom SR Jugoslavije, odnosno u vrijeme kada se tadašnja vlast u Podgorici nastojala distancirati od politike Slobodana Miloševića i službenog Beograda. No, tada se još radilo samo o simboličnim ulaganjima, uglavnom o otvaranju kafića i restorana u vodećim crnogorskim turističkim destinacijama. Nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. godine i to se mijenja, pa su Hrvati, iako ne nužno vlasnički, prisutni i u hotelijerskom sektoru jugoistočnog susjeda. Tako je, primjerice, Karisma od 2017. preuzela upravljanje nad resortom Ruža vjetrova u Baru. Osim toga, hrvatski su kadrovi sve prisutniji u crnogorskom turizmu, gdje ih angažiraju strani ulagači, među kojima su i oni koji već posluju na hrvatskom tržištu.

- Crna Gora je turistička zemlja, koja kroz poreznu politiku i olakšice potiče turizam. Osim toga, Crna Gora je uvela euro, što joj daje monetarnu stabilnost i uklanja valutni rizik, a ulagači to cijene - primjećuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

Poticaj stranim ulagačima svakako je i usmjerenost vlasti u Podgorici ka euroatlantskim integracijama. Crna Gora je nedavno postala članica NATO-a, a ima i status kandidata za članstvo u EU-u, te vodi pristupne pregovore. Članica je i CEFTA-e, zone slobodne trgovine koja danas okuplja zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju.
Glavni adut turistički sektor

Ipak, glavni ulagački aduti ostaju crnogorski turistički sektor i proces privatizacije te infrastrukturni projekti, posebice gradnja autoceste od Bara do granice sa Srbijom. Veliku ulogu u privlačenju ulagača ima i povoljan porezni sustav. Tako je, primjerice, porez na dobit u toj zemlji samo devet posto, porez na dohodak od devet ili 15 posto, ovisno o visini primanja, dok je opća stopa PDV-a 19 posto, uz koju postoji i snižena stopa od sedam posto i nulta stopa, pokazuju podaci crnogorskih vlasti.

Tako su stranci u Crnu Goru lani, prema podacima Središnje banke Crne Gore, uložili ukupno nešto manje od 650 milijuna eura. Najviše ulaganja u tu zemlju stiglo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te iz Italije, Azerbajdžana, Rusije, Švicarske, Njemačke, Srbije, Cipra i Turske.

No, iako je turizam jak crnogorski adut za ulaganja, Šantić ne očekuje da će hrvatske tvrtke iz turističkog sektora u doglednoj budućnosti u većoj mjeri ulagati u crnogorski turizam. Hrvatske će se tvrtke, dodaje, svakako se više okretati zemljama regije, posebice BiH i Srbiji, no Crna Gora tu stoji znatno slabije, kako zbog malog tržišta, tako i zbog premalog broja radnika. Po tome, tržišta BiH i Srbije ulagačima svakako više mogu ponuditi.


Komentari članka

Vezani članci

Valamar unapređuje naturistički kamp Istra Sunny u premium camping resort

17.08.2018.

Najveća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera iduće godine planira ukupne investicije od 616,5 milijuna kuna, a jedna od većih bit će u kamp Istra Sunny u Funtani

Investicija od 400 milijuna kuna: Novi trgovački centar zove se Max City i zaposlit će 500 osoba

13.08.2018.

Kamen temeljac položen je krajem srpnja prošle godine i već je tada obznanjeno da će se novi trgovački centar službeno otvoriti u četvrtak 8. studenog ove godine.

Kreće gradnja Vinskog puta vrijednog 2,65 milijuna kuna

03.08.2018.

Uz izgradnju ceste do kraja godine će se i elektrificirati okolno područje, formirana je biciklistička ruta, a planira se i izgradnja vidikovca

Grade tvornicu od 100 milijuna kn i zapošljavaju

31.07.2018.

Klimaoprema se planira širiti na rumunjsko i bugarsko tržište, a srednjoročni je plan i pokušaj proboja na zahtjevno njemačko tržište

U Lici niče turistički raj s bajkovitim kućicama na jezeru i drveću

31.07.2018.

Goran Štrok u impresivnu investiciju nedaleko Lovinca ulaže 14 milijuna eura Da Goran Štrok kreće u novi poslovni pothvat, javnost je prvi put mogla saznati iz intervjua hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija u travnju ove godine.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP