Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2018

Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura, 15 puta više nego 2016.

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Hrvatske tvrtke u Crnu Goru lani uložile preko 150 milijuna eura, 15 puta više nego 2016.

Crna Gora je prošle godine ušla u fokus hrvatskih ulagača. Kako, naime, pokazuju preliminarni podaci središnje banke, hrvatske su tvrtke lani u Crnu Goru uložile čak 156,6 milijuna eura, samo nešto manje nego u Sloveniju, u koju je lani otišlo najviše hrvatskih ulaganja. Samo godinu ranije, u 2016., hrvatske su tvrtke u Crnu Goru uložile manje od 10 milijuna eura.

Time su ukupna hrvatska ulaganja u Crnu Goroj dosegla, pokazuju podaci HNB-a, 238,9 milijuna eura, a Crna Gora je postala peta po značaju hrvatska ulagačka destinacija. Ispred nje su u razdoblju od 1993., od kada HNB vodi evidenciju, pa do kraja prošle godine po visini hrvatskih ulaganja samo Nizozemska, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija. Ovdje valja napomenuti i kako se u prošloj godini u Crnu Goru slio najveći dio ukupnih hrvatskih ulaganja u tu zemlju, budući da su naše investicije u tu zemlju ranijih godina bile vrlo male - godišnje su iznosile samo po nekoliko milijuna eura.
Preuzimanje Crnogorskog Telekoma

Naravno, podaci HNB-a ne otkrivaju koje su to hrvatske investicije lani otišle u Crnu Goru. Ipak, iz objavljenih je podataka jasno, a to nam potvrđuju i analitičari, da je takav skok hrvatskih ulaganja u Crnoj Gori ponajprije rezultat preuzimanja Crnogorskog Telekoma od strane HT-a. Naime, HT je početkom prošle godine od Magyar Telekoma kupio 76,53 posto dionica Crnogorskog Telekoma, za što je platio 123,5 milijuna eura.

Osim u telekom industriji, te u maloprodaji, hrvatski su ulagači u Crnoj Gori prisutni i u turističkom sektoru. Neki od njih led su stidljivo probili još dok je Crna Gora bila dijelom SR Jugoslavije, odnosno u vrijeme kada se tadašnja vlast u Podgorici nastojala distancirati od politike Slobodana Miloševića i službenog Beograda. No, tada se još radilo samo o simboličnim ulaganjima, uglavnom o otvaranju kafića i restorana u vodećim crnogorskim turističkim destinacijama. Nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. godine i to se mijenja, pa su Hrvati, iako ne nužno vlasnički, prisutni i u hotelijerskom sektoru jugoistočnog susjeda. Tako je, primjerice, Karisma od 2017. preuzela upravljanje nad resortom Ruža vjetrova u Baru. Osim toga, hrvatski su kadrovi sve prisutniji u crnogorskom turizmu, gdje ih angažiraju strani ulagači, među kojima su i oni koji već posluju na hrvatskom tržištu.

- Crna Gora je turistička zemlja, koja kroz poreznu politiku i olakšice potiče turizam. Osim toga, Crna Gora je uvela euro, što joj daje monetarnu stabilnost i uklanja valutni rizik, a ulagači to cijene - primjećuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

Poticaj stranim ulagačima svakako je i usmjerenost vlasti u Podgorici ka euroatlantskim integracijama. Crna Gora je nedavno postala članica NATO-a, a ima i status kandidata za članstvo u EU-u, te vodi pristupne pregovore. Članica je i CEFTA-e, zone slobodne trgovine koja danas okuplja zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju.
Glavni adut turistički sektor

Ipak, glavni ulagački aduti ostaju crnogorski turistički sektor i proces privatizacije te infrastrukturni projekti, posebice gradnja autoceste od Bara do granice sa Srbijom. Veliku ulogu u privlačenju ulagača ima i povoljan porezni sustav. Tako je, primjerice, porez na dobit u toj zemlji samo devet posto, porez na dohodak od devet ili 15 posto, ovisno o visini primanja, dok je opća stopa PDV-a 19 posto, uz koju postoji i snižena stopa od sedam posto i nulta stopa, pokazuju podaci crnogorskih vlasti.

Tako su stranci u Crnu Goru lani, prema podacima Središnje banke Crne Gore, uložili ukupno nešto manje od 650 milijuna eura. Najviše ulaganja u tu zemlju stiglo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te iz Italije, Azerbajdžana, Rusije, Švicarske, Njemačke, Srbije, Cipra i Turske.

No, iako je turizam jak crnogorski adut za ulaganja, Šantić ne očekuje da će hrvatske tvrtke iz turističkog sektora u doglednoj budućnosti u većoj mjeri ulagati u crnogorski turizam. Hrvatske će se tvrtke, dodaje, svakako se više okretati zemljama regije, posebice BiH i Srbiji, no Crna Gora tu stoji znatno slabije, kako zbog malog tržišta, tako i zbog premalog broja radnika. Po tome, tržišta BiH i Srbije ulagačima svakako više mogu ponuditi.


Komentari članka

Vezani članci

Škoti u gradnju najveće slovenske pilane ulažu 40 milijuna eura

17.05.2018.

BSW planira upotrijebiti dodatne količine drva iz šuma u vlasništvu privatnih osoba, koje sada nisu dovoljno iskorištene

Kinezi u tri projekta u Hrvatskoj ulažu oko 100 milijuna eura i ne misle stati na tome

16.05.2018.

Interes Kine i kineskih tvrtki za Hrvatsku postoji, ali prema našim saznanjima, konkretnih investicija u Hrvatskoj za sada nema, osim, prema medijskim napisima, ulaganja kineske Camel grupe u Rimac automobile te u bicikle Greyp.

EBRD u Hrvatskoj planira veća ulaganja nego lani

08.05.2018.

Podupiranje malog i srednjeg poduzetništva putem partnerskih financijskih institucija, dodaje, i nadalje je važno EBRD-u zbog njihove dominantne pozicije u hrvatskom gospodarstvu i činjenici da ih komercijalne banke manje podupiru.

VMD Model od Adrisa kupio golemo zemljište blizu centra grada: Umjesto parkirališta pametni stanovi

03.05.2018.

Revitalizirat će se zapušteni dio centra grada, uz bivšu tvornicu Nadu Dimić i gdje su nekad bili pogoni Kraša

Altpro otvorio razvojno-inovacijski centar vrijedan 25 milijuna kuna

29.04.2018.

Otvaranje novog pogona tvrtki Altpro donosi značajno proširenje inovacijskih, razvojnih i proizvodnih kapaciteta u obje proizvodne linije: signalno-sigurnosnih uređaja za željezničku infrastrukturu te sigurnosnih uređaja za željeznička vozila.

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1781 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1153 članka imaju tag izvoz
  5. 755 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 911 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 795 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 469 članka imaju tag tehnologija
  20. 309 članka imaju tag poticaji
  21. 375 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 293 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija