Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Pro 2008

Hrvatske tvrke ipak zaostaju u zaštiti okoliša

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Sandra Babić  

Hrvatske tvrke ipak zaostaju u zaštiti okoliša

Odgovornost tržišnih igrača od ove se godine mjeri Indeksom DOP-a koji su razvili Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Interes za sudjelovanje u Indeksu iskazalo je 140 tvrtki, a osobito će se vrednovati njihova iskrenost i transparentnost.

Htjeli mi to priznati ili ne, o društvenoj odgovornosti domaćih kompanija mogli smo saznati samo kad su one bile voljne to objaviti. Iako se ne može tvrditi da Hrvati ne posluju odgovorno, činjenica je da nije postojao nijedan relevantni alat kojim bi se mjerila odgovornost tržišnih igrača.

Tome je, izgleda, na kraj stala Hrvatska gospodarska komora (HGK) koja je, u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (HR PSOR), nedavno predstavila projekt Indeks društveno odgovornog poslovanja. Riječ je o projektu početom prije dvije godine kojim će se izmjeriti društvena odgovornost domaćih poduzeća, a onima koji su se istaknuli po svojoj brizi o okruženju u kojem posluju bit će 16. prosinca dodijeljena i priznanja.

Pozvano 1.300 kompanija

Kao što je kazala Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU, kandidati za nagrade su poslovno uspješna poduzeća, a priznanje je nagrada za sve napore koje poduzeća u svom poslovanju usmjeravaju na brigu za okoliš, odnos s društvom, zaposlenicima i poslovnim suradnicima, kupcima i dobavljačima te svim drugim sudionicima u poslovnom procesu.

- Bez imalo zadrške Indeks držim važnim iskorakom u kontekstu promocije koncepta društveno odgovornog poslovanja i održivog razvitka u Hrvatskoj. Ovo je prvi i jedini ‘alat’ koji omogućuje mjerenje i usporedbu na području koje se često percipira kao neopipljivo i teško uhvatljivo. Od njega očekujemo da potakne pozitivno natjecateljsko ozračje u poslovnim krugovima, ali i da posluži kao edukativni alat za sve koji bi se željeli kroz primjenu koncepta društveno odgovornog poslovanja odmaknuti od uobičajenih zakonom propisanih minimuma. Vrijednost Indeksa svake će godine biti sve veća jer ćemo kroz njega moći iščitavati napredak DOP-a ne samo po pojedinim poduzećima nego kroz poslovnu zajednicu i društvo u cijelosti - poručila je Trnokop Tanta.

O opsegu projekta dovoljno govori podatak da je na natječaj pozvano više od 1.300 velikih, malih i srednjih poduzeća koja su u prošloj godini zauzela jedno od prvih 500 mjesta prema kriterijima Zlatne kune. Kao što je objasnila Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a, budući da je ekonomska izvrsnost osnovna odgovornost svakoga poslovnog subjekta (stvaranje novostvorene vrijednosti i njihova primarna zadaća) selekcija prema kriterijima Zlatne kune bio je način da se odaberu najbolji prema ekonomskim kriterijima.

Budući da je sudjelovanje u projektu bilo dobrovoljno, što je uostalom i bit cjelokupnog koncepta odgovornog poslovanja, čelnici 140 kompanija odazvali su se pozivu organizatora čime su oni, kažu, iznimno zadovoljni.

Sistemi kontrole

- Od 140 poduzeća koja su bila zainteresirana za sudjelovanje na projektu, komisija će procijeniti koliko ih je uspješno ispunilo upitnik i tako se kandidiralo za nagradu. Naime, morate znati da je upitnik iznimno opsežan i zahtjevan te traži informacije i podatke koji nisu uobičajeni i zahtijevaju dodatan napor u pribavljanju te smo stoga iznimno zadovoljni odazivom - objasnila je Matešić i nastavila da Indeks vrednuje šest osnovnih područja odgovornih praksi: radna okolina, upravljanje okolišem, tržišni odnosi te ekonomska održivost i uključenost DOP-a i održivog razvoja u poslovne strategije.

Svako od tih područja određeno je nizom kriterija koji su se razrađivali na temelju njihove relevantnosti, dostupnosti, provjerljivosti informacija i efikasnosti provedbe istraživanja. Nadalje, za svaki je kriterij razrađena skupina pokazatelja koji zajedno daju sliku poslovne prakse poduzeća vezane uza svako područje. Pokazatelji su prevedeni u pitanja, čiji su odgovori dali adekvatne, mjerljive i provjerljive informacije. Tako, primjerice, područje radne okoline određuje pet osnovnih kriterija: odgovorna politika zapošljavanja, vrednovanje rada, ulaganje u obrazovanje i zapošljivost zaposlenika, kvaliteta i sigurnost radnih uvjeta te suradnička organizacijska klima, a svaki od njih procijenjen je nizom relevantnih pitanja.

Na pitanje postoje li nekakvi sistemi kontrole odgovora koje isporučuju tvrtke, budući da se one i javljaju dobrovoljno, Matešić je odgovorila da je upitnik i koncipiran tako da se vrednuju iskrenost i transparentnost. Drugim riječima, odbije li kompanija odgovoriti na određeno pitanje to donosi niži rezultat i, automatski, lošiju poziciju na rang-listi.
S druge strane, potvrdan odgovor na pitanje otvara dodatni prostor u kojem se traži objašnjenje odgovora, a za sve dokumente treba navesti gdje se mogu pronaći i pročitati.

- Na kraju, točnost podataka u upitniku jamči odgovorna osoba u poduzeću. Mi nismo u mogućnosti provjeravati točnost svih podataka ali vjerujemo u iskrenost odgovornih u poduzećima, što je i jedan od osnovnih preduvjeta društveno odgovornog poslovanja - smatra Mirjana Matešić.

Strateški DOP

Prema mišljenju Mirjane Matešić, primjena DOP-a je uistinu učinkovita koliko i za dionike, toliko i za cjelokupni poslovni sektor, ako su jasno povezane odgovorne aktivnosti sa strateškim ciljevima.

- Tada govorimo o strateškom DOP-u a osim koristi za dionike, napredak se osjeća u razvoju faktora proizvodnje poduzeća te povećanju konkurentnosti. Koristi onda možemo mjeriti i rastom reputacije kako poduzeća, tako i njegovih tržišnih marki. Primjerice, ulaganje u obrazovanje zaposlenika direktno stvara obrazovanije i motiviranije zaposlenike što utječe na konkurentnost poduzeća, ali isto tako i opredjeljenje za odgovornost prema okolišu na strateškoj razini potaknut će niz procesa poboljšanja postojećih tehnoloških i upravljačkih procesa, a rezultati će biti osim koristi za okoliš i uštede za poduzeće. Stoga taj pristup nije rezerviran za velika i srednja poduzeća jer je riječ o dobrom upravljanju i može se primijeniti na svako poduzeće bez obzira na veličinu, naravno, u raznim opsezima - savjetuje Matešić.

Da DOP donosi veći ugled, pa tako i veći profit kompanijama već neko vrijeme znaju i tvrtke koje posluju na konkurentnim zapadnim tržištima gdje je primjena odrednica DOP-a praktički postala imperativ, i to pogotovo društvima koja posluju na burzi. Tako se, primjerice, uvode i posebni parametri vrednovanja vrijednosnih papira koje se izražavaju u društvenim indeksima poput Domini 400 Social Indeksa - DSI ili Dow Jones Sustainability World Indeks koji slovi kao jedan od najstrožih pri mjerenju društvene odgovornosti.

Iako se društvena odgovornost ne smatra kriterijem za vrijednosti dionica na nestabilnoj domaćoj burzi, izgleda da su čelnici nekih domaćih kompanija ipak prepoznali važnost odgovornog poslovanja. Jednim dijelom to se može zahvaliti činjenici da DOP osigurava bolji imidž, pa tako i veće povjerenje potrošača u kriznim vremenima, a drugim, onome što su suvremeni poduzetnici naslijedili iz nekih bivših vremena.

- Mislim da je stanje društvene odgovornosti među našim kompanijama i bolje nego što se to na prvi pogled čini. Mnoge naše kompanije u praksi odavno primjenjuju neke od prihvatljivih oblika ponašanja sukladno konceptu društvene odgovornosti, samo je činjenica da toga možda nisu svjesne i ne nazivaju to tim imenom. Na ovim smo prostorima u bivšim društvenim uređenjima bili mnogo uspješniji u provedbi društvene odgovornosti u praksi negoli, primjerice, zemlje u kojima je tada, a možda još i danas, vladao neki od ekstremnih oblika društvenog uređenja, bilo da je riječ o liberalnom kapitalizmu ili o rigidnom socijalizmu/komunizmu.

Uostalom, DOP kao koncept isprofiliran je u zemljama kapitalizma zbog rastuće svijesti da filozofija profita, kao jedinog cilja postojanja poduzeća, nije prihvatljiva niti održiva. Naše su polazne pozicije, uza sva naša nastojanja na neoliberalnom konceptu u posljednjih petnaestak godina, još uvijek dobre - poručuje Trnokop Tanta dodajući da je do prije desetak godina najveći problem, u kontekstu DOP-a, bila ekonomska održivost i tržišni odnosi, ali se u posljednje vrijeme na tom planu mnogo toga popravilo.

- Ako nas kriza u koju ulazimo ne poremeti previše nadam se da u tim područjima više nećemo imati problema. U pogledu radne okoline i odnosa sa zajednicom, uz neke lošije primjere, ipak držim da je riječ o područjima u kojima smo najdalje otišli, među ostalim i zbog baštine iz prošlih vremena. Najvećim potencijalnim problemom držim područje zaštite okoliša, i to ne zbog nedovoljne volje ili svijesti o potrebi brige za okoliš, nego zbog jednostavne činjenice da je naše gospodarstvo tehnološki još zaostalo, a nove tehnologije, koje su istodobno i okolišno najprihvatljivije, vrlo su skupe - smatra Trnokop Tanta.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 357 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 304 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija