Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lip 2017

Hrvatske kompanije protiv zastarjelih zakona, traže fleksibilnost za zaposlene

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Hrvatske kompanije protiv zastarjelih zakona, traže fleksibilnost za zaposlene

Iduće godine zakon o radu trebao bi proći "update", a hrvatski poslodavci nadaju se da će u njega konačno biti ugrađena pravila za tzv. povremeni rad na daljinu. Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva uređivanje radnog zakonodavstva za mobilne radnike, koji sve češće ne moraju nužno biti smješteni u uredima poslodavca. Prema istraživanju Europske zaklada za poboljšavanje životnih i radnih uvjeta na daljinu i Međunarodne organizacije rada, ovisno o zemlji i zanimanju, mobilno je od 2 do 40 posto radnika.

Takva vrsta rada odnosi se i na zaposlenike i samozaposlene, a u prosjeku je na razini EU u tom režimu rada 17 posto radnika, dok ih je u Hrvatskoj po tom istraživanju 20 posto, pri čemu njih 1,5 posto obavlja posao baziran kod kuće, 10 posto povremeno, a 8,5 posto redovito radi na daljinu. Ukupno gledajući radu na daljinu skloniji su muškarci, dok žene prednjače u poslovima koji su bazirani kod kuće. Na listi radnika "nomada" predvode Danska i Švedska, u kojima je mobilno čak trećina svih radnika, te Nizozemska, Velika Britanija i Francuska, gdje četvrtina radnika prakticira rad na daljinu. Najmanje se novi trend radnih odnosa proširio u Italiji, Grčkoj, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Manjkavost zakona
No, manjkavost zakonskog okvira za nove modele rada nije samo hrvatski problem, već i ostale zemlje EU kaskaju. Mobilni radnici rade dulje negoli klasični zaposlenici, jer se rad izvan radnog mjesta obavlja korištenjem pametnih telefona, tableta, prijenosnih ili stolnih računala, a rade bez radnog vremena, uključujući i večernji te rad vikendima, ali im ostaje prostor i za bavljenje privatnih obveza. Pitanje kojim se trenutno u EU Parlamentu aktivno bave jest uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Hrvatska zastupnica Marijana Petir, članica je interesne skupine koja se bavi tom problematikom u Parlamentu.

Nestajanje granica
U većini zemalja, kaže, primijećeno je nestajanje granica i pojačavanje utjecaja posla na obiteljski život, sve više radnika radi i u slobodno vrijeme, a posao koji rade izvan radnog mjesta i radnog vremena nije plaćen, što rezultira stresom i negativnim utjecajem na zdravlje i kvalitetu života. Stoga se nameće pitanje imaju li radnici obvezu biti stalno dostupni ili imaju pravo na isključenje? Francuska je početkom godine donijela zakon o pravu na isključenje koji od tvrtki koje zapošljavaju više od 50 radnika zahtijeva da donesu povelju u kojoj će biti garantirano pravo radnika da se izvan radnog vremena isključe iz digitalne komunikacije i budu nedostupni za obavljanje posla. Francusko tržište rada, dodaje Petir, jedno je od najbolje reguliranih u svijetu, s obvezom od 35 sata rada tjedno, a ovaj zakon novi je korak ka zaštiti radnika

I neke europske tvrtke, uglavnom u osiguranju ili automobilskoj industriji te bankarskom i IT sektoru uvele su restrikcije korištenja elektroničke pošte izvan radnog vremena i bilježe veću učinkovitost. U Hrvatskoj je, ističe pak Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a, pitanje zakonskog reguliranja ovakvog fleksibilnijeg rada zapelo tek na mogućnosti povremenog rada od kuće, koji podrazumijeva rad od tek nekoliko dana u mjesecu izvan radnog mjesta. Zakon predviđa tek rad od kuće, pa se traži da poslodavci obavljaju preglede električnih i plinskih instalacija i osigurava vatrogasni aparat i kutiju za prvu pomoć. Sve to komplicira ovaj vid rada i otvara prostor njegovog korištenja u sivoj zoni".

Pilot projekti
Naš zakonski okvir stoga u HUP-u vide zastarjelim, a kako je oblik mobilnog rada u porastu i sve ukazuje da će, osim u pojedinim djelatnostima gdje nije moguć, nastaviti s rastom, Nataša Novaković ističe kako se sve više članica HUP-a želi uključiti u inicijative kojima nastoje zakonodavca uvjeriti da je fleksibilno uređenje mjesta i vremena rada budućnost. "Samo u zadnjih godinu dana nekoliko je velikih kompanija imalo pilot projekte kojima su pokušavale 'na mala vrata' uvesti određenu fleksibilnost za svoje zaposlenike. I u svim tim kompanijama povratna informacija od radnika bila je da žele da taj model zaživi. Mlade generacije autonomiju i mogućnost fleksibilnog rada smatraju nečim što im poslodavac mora omogućiti", ističe Novaković.
Poslodavci u reguliranju uvjeta za "outworkere" vide priliku da i radnici budu zadovoljniji, a time i angažiraniji i produktivniji. No, Petir, kao i mnogi njezini kolege, smatraju nužnim jasno odrediti granicu radnih uvjeta da i radnici ne budu robovi. "Smatram kako pitanje zaštite radnika i osiguranje dostojanstvenog radnog vremena treba urediti i regulativom na europskoj razini, no najveća odgovornost ipak leži na državama članicama. Primjeri dobre prakse postoje te ih je potrebno razmijeniti i promišljati o kvalitetnim politikama koje će u eri digitalizacije i izazovima koje je ona sa sobom donijela, snažnije zaštiti radnika i osigurati mu pravo na isključenje", zaključuje Petir.


Komentari članka

Vezani članci

Tko se ne prilagodi i ne počne učiti, postaje višak na tržištu rada

18.08.2017.

Hrvatska bi svoju “nišu” mogla pronaći u granama koje nose visoku razinu dodane vrijednosti. Naša zemlja ima šanse u sektorima proizvodnje hrane, ekoloških proizvoda, u medicini..., no ne smije se štedjeti na obrazovanju

Birokracija i dalje koči hrvatsko gospodarstvo

15.08.2017.

Sedam dugih tjedana trajala je borba s birokracijom i papirologijom mladog Nicholasa Johnsa Daviesa, državljanina Walesa koji se nedavno službeno zaposlio u osječkoj IT tvrtki Inchoo

Iz Walesa je došao u Osijek i zaposlio se kao programer

11.08.2017.

Nicholas Johns-Davies (20) planirao je prvo turistički posjet, ali želio je iskušati nešto novo i ubrzo se zaposlio u IT tvrtki Mladi Velšanin planirao je turistički posjet Hrvatskoj

Hrvatska u lipnju među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti u EU

03.08.2017.

U Hrvatskoj je u lipnju sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti skliznula na 10,6 posto, s 10,8 posto u prethodnom mjesecu i s 13,3 posto u prošlogodišnjem lipnju.

Nikad manje nezaposlenih – stopa nezaposlenosti pala na 10,8 posto

24.07.2017.

U odnosu na lipanj prošle godine, stopa nezaposlenosti u šestom ovogodišnjem mjesecu pala je za 2,6 postotnih bodova, s obzirom na to da je tada iznosila 13,4 posto.

Tag cloud

  1. 1642 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 376 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 213 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 259 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja