Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lip 2017

Hrvatske kompanije protiv zastarjelih zakona, traže fleksibilnost za zaposlene

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Hrvatske kompanije protiv zastarjelih zakona, traže fleksibilnost za zaposlene

Iduće godine zakon o radu trebao bi proći "update", a hrvatski poslodavci nadaju se da će u njega konačno biti ugrađena pravila za tzv. povremeni rad na daljinu. Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva uređivanje radnog zakonodavstva za mobilne radnike, koji sve češće ne moraju nužno biti smješteni u uredima poslodavca. Prema istraživanju Europske zaklada za poboljšavanje životnih i radnih uvjeta na daljinu i Međunarodne organizacije rada, ovisno o zemlji i zanimanju, mobilno je od 2 do 40 posto radnika.

Takva vrsta rada odnosi se i na zaposlenike i samozaposlene, a u prosjeku je na razini EU u tom režimu rada 17 posto radnika, dok ih je u Hrvatskoj po tom istraživanju 20 posto, pri čemu njih 1,5 posto obavlja posao baziran kod kuće, 10 posto povremeno, a 8,5 posto redovito radi na daljinu. Ukupno gledajući radu na daljinu skloniji su muškarci, dok žene prednjače u poslovima koji su bazirani kod kuće. Na listi radnika "nomada" predvode Danska i Švedska, u kojima je mobilno čak trećina svih radnika, te Nizozemska, Velika Britanija i Francuska, gdje četvrtina radnika prakticira rad na daljinu. Najmanje se novi trend radnih odnosa proširio u Italiji, Grčkoj, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Manjkavost zakona
No, manjkavost zakonskog okvira za nove modele rada nije samo hrvatski problem, već i ostale zemlje EU kaskaju. Mobilni radnici rade dulje negoli klasični zaposlenici, jer se rad izvan radnog mjesta obavlja korištenjem pametnih telefona, tableta, prijenosnih ili stolnih računala, a rade bez radnog vremena, uključujući i večernji te rad vikendima, ali im ostaje prostor i za bavljenje privatnih obveza. Pitanje kojim se trenutno u EU Parlamentu aktivno bave jest uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Hrvatska zastupnica Marijana Petir, članica je interesne skupine koja se bavi tom problematikom u Parlamentu.

Nestajanje granica
U većini zemalja, kaže, primijećeno je nestajanje granica i pojačavanje utjecaja posla na obiteljski život, sve više radnika radi i u slobodno vrijeme, a posao koji rade izvan radnog mjesta i radnog vremena nije plaćen, što rezultira stresom i negativnim utjecajem na zdravlje i kvalitetu života. Stoga se nameće pitanje imaju li radnici obvezu biti stalno dostupni ili imaju pravo na isključenje? Francuska je početkom godine donijela zakon o pravu na isključenje koji od tvrtki koje zapošljavaju više od 50 radnika zahtijeva da donesu povelju u kojoj će biti garantirano pravo radnika da se izvan radnog vremena isključe iz digitalne komunikacije i budu nedostupni za obavljanje posla. Francusko tržište rada, dodaje Petir, jedno je od najbolje reguliranih u svijetu, s obvezom od 35 sata rada tjedno, a ovaj zakon novi je korak ka zaštiti radnika

I neke europske tvrtke, uglavnom u osiguranju ili automobilskoj industriji te bankarskom i IT sektoru uvele su restrikcije korištenja elektroničke pošte izvan radnog vremena i bilježe veću učinkovitost. U Hrvatskoj je, ističe pak Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a, pitanje zakonskog reguliranja ovakvog fleksibilnijeg rada zapelo tek na mogućnosti povremenog rada od kuće, koji podrazumijeva rad od tek nekoliko dana u mjesecu izvan radnog mjesta. Zakon predviđa tek rad od kuće, pa se traži da poslodavci obavljaju preglede električnih i plinskih instalacija i osigurava vatrogasni aparat i kutiju za prvu pomoć. Sve to komplicira ovaj vid rada i otvara prostor njegovog korištenja u sivoj zoni".

Pilot projekti
Naš zakonski okvir stoga u HUP-u vide zastarjelim, a kako je oblik mobilnog rada u porastu i sve ukazuje da će, osim u pojedinim djelatnostima gdje nije moguć, nastaviti s rastom, Nataša Novaković ističe kako se sve više članica HUP-a želi uključiti u inicijative kojima nastoje zakonodavca uvjeriti da je fleksibilno uređenje mjesta i vremena rada budućnost. "Samo u zadnjih godinu dana nekoliko je velikih kompanija imalo pilot projekte kojima su pokušavale 'na mala vrata' uvesti određenu fleksibilnost za svoje zaposlenike. I u svim tim kompanijama povratna informacija od radnika bila je da žele da taj model zaživi. Mlade generacije autonomiju i mogućnost fleksibilnog rada smatraju nečim što im poslodavac mora omogućiti", ističe Novaković.
Poslodavci u reguliranju uvjeta za "outworkere" vide priliku da i radnici budu zadovoljniji, a time i angažiraniji i produktivniji. No, Petir, kao i mnogi njezini kolege, smatraju nužnim jasno odrediti granicu radnih uvjeta da i radnici ne budu robovi. "Smatram kako pitanje zaštite radnika i osiguranje dostojanstvenog radnog vremena treba urediti i regulativom na europskoj razini, no najveća odgovornost ipak leži na državama članicama. Primjeri dobre prakse postoje te ih je potrebno razmijeniti i promišljati o kvalitetnim politikama koje će u eri digitalizacije i izazovima koje je ona sa sobom donijela, snažnije zaštiti radnika i osigurati mu pravo na isključenje", zaključuje Petir.


Komentari članka

Vezani članci

Pad broja nezaposlenih koji prvi put traže posao

29.11.2017.

Kad je riječ o plaćama, prosječne mjesečne bruto i neto plaće u 2015. godini u Virovitičko-podravskoj županiji niže su prema razini RH i to: brutoplaće 21,15 %, a netoplaće 17,4 %.

Novigrad i Vodnjan vodeći u zapošljavanju

28.11.2017.

Što se tiče cijele zemlje, zabilježen je stalni pad broja zaposlenih od 2011. do 2015. godine, dok se preokret dogodio tek 2016. godine

Bjelovar daje poslodavcima i do 50 tisuća kune nepovratne potpore za deficitarna radna mjesta

28.11.2017.

U programu poticanja razvoja poduzetništva u Bjelovaru, koji obuhvaća 13 mjera, ističe se poticanje otvaranja radnih mjesta u deficitarnim zanimanjima, poput bravara, zavarivača, rukovatelja CNC strojem, stolara, zidara, tesara, elektroinstalatera i kondi

43,5 milijuna kuna poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom

28.11.2017.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom u zaštitnim radionicama podrazumijeva zapošljavanje prilagođeno njihovim sposobnostima i potrebama

Spar Hrvatska ove godine investirao 50 milijuna eura

23.11.2017.

Spar je u Zagrebu otvorio novi supermarket koji se prostire na 1100 četvornih metara, a u njemu je zaposleno 45 radnika. Time je Spar Hrvatska svoju prodajnu mrežu povećao na 103 poslovnice u kojima je više od 4.300 zaposlenih

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija