Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lip 2017

Hrvatske kompanije protiv zastarjelih zakona, traže fleksibilnost za zaposlene

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Hrvatske kompanije protiv zastarjelih zakona, traže fleksibilnost za zaposlene

Iduće godine zakon o radu trebao bi proći "update", a hrvatski poslodavci nadaju se da će u njega konačno biti ugrađena pravila za tzv. povremeni rad na daljinu. Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva uređivanje radnog zakonodavstva za mobilne radnike, koji sve češće ne moraju nužno biti smješteni u uredima poslodavca. Prema istraživanju Europske zaklada za poboljšavanje životnih i radnih uvjeta na daljinu i Međunarodne organizacije rada, ovisno o zemlji i zanimanju, mobilno je od 2 do 40 posto radnika.

Takva vrsta rada odnosi se i na zaposlenike i samozaposlene, a u prosjeku je na razini EU u tom režimu rada 17 posto radnika, dok ih je u Hrvatskoj po tom istraživanju 20 posto, pri čemu njih 1,5 posto obavlja posao baziran kod kuće, 10 posto povremeno, a 8,5 posto redovito radi na daljinu. Ukupno gledajući radu na daljinu skloniji su muškarci, dok žene prednjače u poslovima koji su bazirani kod kuće. Na listi radnika "nomada" predvode Danska i Švedska, u kojima je mobilno čak trećina svih radnika, te Nizozemska, Velika Britanija i Francuska, gdje četvrtina radnika prakticira rad na daljinu. Najmanje se novi trend radnih odnosa proširio u Italiji, Grčkoj, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Manjkavost zakona
No, manjkavost zakonskog okvira za nove modele rada nije samo hrvatski problem, već i ostale zemlje EU kaskaju. Mobilni radnici rade dulje negoli klasični zaposlenici, jer se rad izvan radnog mjesta obavlja korištenjem pametnih telefona, tableta, prijenosnih ili stolnih računala, a rade bez radnog vremena, uključujući i večernji te rad vikendima, ali im ostaje prostor i za bavljenje privatnih obveza. Pitanje kojim se trenutno u EU Parlamentu aktivno bave jest uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Hrvatska zastupnica Marijana Petir, članica je interesne skupine koja se bavi tom problematikom u Parlamentu.

Nestajanje granica
U većini zemalja, kaže, primijećeno je nestajanje granica i pojačavanje utjecaja posla na obiteljski život, sve više radnika radi i u slobodno vrijeme, a posao koji rade izvan radnog mjesta i radnog vremena nije plaćen, što rezultira stresom i negativnim utjecajem na zdravlje i kvalitetu života. Stoga se nameće pitanje imaju li radnici obvezu biti stalno dostupni ili imaju pravo na isključenje? Francuska je početkom godine donijela zakon o pravu na isključenje koji od tvrtki koje zapošljavaju više od 50 radnika zahtijeva da donesu povelju u kojoj će biti garantirano pravo radnika da se izvan radnog vremena isključe iz digitalne komunikacije i budu nedostupni za obavljanje posla. Francusko tržište rada, dodaje Petir, jedno je od najbolje reguliranih u svijetu, s obvezom od 35 sata rada tjedno, a ovaj zakon novi je korak ka zaštiti radnika

I neke europske tvrtke, uglavnom u osiguranju ili automobilskoj industriji te bankarskom i IT sektoru uvele su restrikcije korištenja elektroničke pošte izvan radnog vremena i bilježe veću učinkovitost. U Hrvatskoj je, ističe pak Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale HUP-a, pitanje zakonskog reguliranja ovakvog fleksibilnijeg rada zapelo tek na mogućnosti povremenog rada od kuće, koji podrazumijeva rad od tek nekoliko dana u mjesecu izvan radnog mjesta. Zakon predviđa tek rad od kuće, pa se traži da poslodavci obavljaju preglede električnih i plinskih instalacija i osigurava vatrogasni aparat i kutiju za prvu pomoć. Sve to komplicira ovaj vid rada i otvara prostor njegovog korištenja u sivoj zoni".

Pilot projekti
Naš zakonski okvir stoga u HUP-u vide zastarjelim, a kako je oblik mobilnog rada u porastu i sve ukazuje da će, osim u pojedinim djelatnostima gdje nije moguć, nastaviti s rastom, Nataša Novaković ističe kako se sve više članica HUP-a želi uključiti u inicijative kojima nastoje zakonodavca uvjeriti da je fleksibilno uređenje mjesta i vremena rada budućnost. "Samo u zadnjih godinu dana nekoliko je velikih kompanija imalo pilot projekte kojima su pokušavale 'na mala vrata' uvesti određenu fleksibilnost za svoje zaposlenike. I u svim tim kompanijama povratna informacija od radnika bila je da žele da taj model zaživi. Mlade generacije autonomiju i mogućnost fleksibilnog rada smatraju nečim što im poslodavac mora omogućiti", ističe Novaković.
Poslodavci u reguliranju uvjeta za "outworkere" vide priliku da i radnici budu zadovoljniji, a time i angažiraniji i produktivniji. No, Petir, kao i mnogi njezini kolege, smatraju nužnim jasno odrediti granicu radnih uvjeta da i radnici ne budu robovi. "Smatram kako pitanje zaštite radnika i osiguranje dostojanstvenog radnog vremena treba urediti i regulativom na europskoj razini, no najveća odgovornost ipak leži na državama članicama. Primjeri dobre prakse postoje te ih je potrebno razmijeniti i promišljati o kvalitetnim politikama koje će u eri digitalizacije i izazovima koje je ona sa sobom donijela, snažnije zaštiti radnika i osigurati mu pravo na isključenje", zaključuje Petir.


Komentari članka

Vezani članci

I MVEP zapošljava, broj zaposlenih u državnoj administraciji raste na 50.000

16.10.2017.

Novi val zapošljavanja u ministarstvima u kojem će posao naći oko 850 administrativaca, nije mimoišao ni Ministarstvo vanjskih poslova koje je ovaj tjedan primalo molbe za nova 32 radna mjesta

Ekonomski bum u Švedskoj, fali im 78 tisuća radnika

16.10.2017.

Prije nekoliko mjeseci švedski zavod za zapošljavanje objavio je kako će se u 2017. i 2018. godini u zemlji otvoriti 149 tisuća novih radnih mjesta te da će na njih čak osam od deset raditi stranci

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

11.10.2017.

Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika

Ove su hrvatske tvrtke još prije 22 godine bile mega poduzeća

05.10.2017.

Podravka je 1995. bila šesto najveće poduzeće u Hrvatskoj, a danas je pala na 23. poziciju

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 863 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja