Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2018

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza

ZAGREB Svjetsko prvenstvo u nogometu koje počinje u četvrtak značit će, ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, pojačan odlazak Hrvata u kladionice. Prema podacima Hrvatske udruge za igre na sreću svake druge godine u lipnju, kada se održava europsko ili svjetsko nogometno prvenstvo, pojačava se interes za klađenje. Tako je u lipnju 2016. godine kada je u Francuskoj održano Europsko prvenstvo klađenje povećano za 20 posto u odnosu na lipanj 2015. godine kada nije bilo tako velikog nogometnog natjecanja.

Od svake te uplate, koliko god sitna bila, država će ubrati pet posto, a od svakog dobitka kojeg igrač ostvari, ovisno o njegovoj visini, od deset do trideset posto.

Mimo zakona

No, početak Svjetskog prvenstva bio je prilika da iz Hrvatske udruge za igre na sreću upozore da država, ali i oni, gube dio kolača od kladionica koje, kako tvrde, na hrvatskom tržištu posluju ilegalno. Riječ je o kladionicama koje posluju putem interneta i koje državi ne plaćaju ni naknadu od pet posto na uplate, niti su obveze proslijediti porez koji igrači plaćaju na dobitke. U Udruzi procjenjuju da građani Hrvatske godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta godišnje naplatiti oko milijardu kuna poreza. Nadaju se, kažu, da će država što prije blokirati ili na drugi način regulirati poslovanje stranih kladionica koje na hrvatskom tržištu ilegalno posluju putem interneta.

– Tražimo da institucije naše države hitno zaštite nas koji osim plaćanja naknada i poreza poslujemo poštujući sve zakone i propise. Također, tražimo da se hitno onemogući poslovanje stranih online kladionica koje u Hrvatskoj ne plaćaju ni naknade, ni poreze, a zbog čega će samo ovaj mjesec iz proračuna iscuriti milijuni kuna. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, na nadležno Ministarstvo financija i sve druge institucije da se što prije blokiraju ili na drugi način reguliraju ilegalne strane internet kladionice, kazala je Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a, udruge koja okuplja hrvatske tvrtke priređivače igara na sreću.

Golem gubitak

Prema podacima Fine u prošloj je godini u djelatnosti klađenja i kockanja ostvaren prihod od 2,7 milijardi kuna, od čega oko 500 milijuna kuna otpada na Hrvatsku lutriju, pa ispada da prema procjenama HUZIS-a veći prihod završi na računima internetskih kladionica čije poslovanje Hrvatska uopće ne nadzire. Iz Udruge dodaju i to da je industrija klađenja u prošloj godini uplatila 750 milijuna kuna kroz koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, te još indirektno kroz ostala davanja, poreze i doprinose na plaću, PDV ili poreze od zakupa. Ako je njihova računica točna to onda znači da država zbog nereguliranih internet kladionica godišnje izgubi jednak prihod kao i onaj koji naplati od registriranih kladionica. Procjena je da su se Hrvati okrenuli tim kladionicama između ostaloga zato što se od 2015. godine porez plaća na sve dobitke bez obzira na njihovu visinu, ali i zato što strane ilegalne internet kladionice ne provode zabranu primanja uplata maloljetnika, što bi se odnosi na domaće kladionice.

Europska iskustva

U Udruzi nadaju se da će država pitanje njihove nelojalne konkurencije riješiti tako da ih što prije blokira ili na drugi način regulira njihovo poslovanje. Pozivaju se na to da je većina država u Europi taj problem riješila donošenjem zakonskog okvira kojim je predviđeno blokiranje IP adresa ili blokiranje novčanih transakcija tih ilegalnih priređivača igara na sreću.

Ministarstvo razmišlja o rješenju, ali bez zalijetanja

U Ministarstvu financija kažu da su svjesni problema s ilegalnim internet kladionicama, da se razmišlja o rješenju, ali da prije bilo kakvog prijedloga moraju odvagati mogućnost i da država upadne u dodatne probleme, odnosno da zabranama ili blokadama koje ne bi bile dobro osmišljene ne zaradi tužbe.

Tako je primjerice u Belgiji komisija za igre na sreću sklopila sporazume s velikim brojem pružatelja Internet usluga kojima je ugovoreno da blokiraju stranice koje se nalaze na crnoj listu ilegalnih priređivača igara na sreću. Uz to je s udruženjem banaka postignut dogovor da će banke raskinuti svoje poslovne odnose s operaterima koji omogućuju pristup ilegalnim stranicama za igre na sreću. Francuska nema crnu listu zabranjenih online stranica za klađenje, ali njihovo tijelo nadležno za online igre na sreću može zatražiti specifičnu zabranu, pa je 2010. godine sud odredio da pružatelji internetskih usluga moraju blokirati pristup stranicama s ilegalnim kladionicama na zahtjev tog tijela.

Susjedna Italija je jedna od prvih u Europi koja je zakonom uvela blokiranje ilegalnih online prerađivača igara na sreću. U toj se zemlji na mjesečnoj bazi ažurira popis stranica za koje se smatra da nude ilegalne igre na sreću, a na njemu je više tisuća takvih stranica.

U Njemačkoj pak nikada nisu stupile na snagu odredbe koje bi značile blokiranje ilegalnih internet kladionica, ali lokalne vlasti mogu zabraniti takve stranice.


Komentari članka

Vezani članci

73 posto hrvatskih tvrtki ima internet stranicu

12.12.2018.

Prevladava upotreba širokopojasnog pristupa internetu. Naime, 92 posto poduzeća upotrebljava neki oblik fiksne širokopojasne veze, dok 85 posto upotrebljava mobilni širokopojasni pristup internetu.

Mogu li se stare kompanije prilagoditi novoj ekonomiji? Mogu, i još pritom zaraditi

11.12.2018.

Nema dileme da su nove industrije pogonjene novim tehnologijama i visoko vrijednim specijalističkim znanjima budućnost. Svakodnevno čitamo o uspjesima naših tehnoloških kompanija i svi im se divimo. No, koji je recept za tzv. stare industrije koje još uvi

Neoporeziva otpremnina zasad iznosi najmanje 8000 kn, ali nije obvezna

19.11.2018.

Pravo radnika na otpremninu za odlazak u mirovinu nije propisano Zakonom o radu i nije obveza svakog poslodavca. Samo poslodavci koje obvezuje kolektivni ugovor, odnosno poslodavci koji su u ugovoru o radu ili pravilniku o radu utanačili obvezu isplate ot

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

14.11.2018.

Računajući i efekt 5-postotne stope PDV-a i za bezreceptne lijekove, rasterećenje bi 2019. moglo biti i 3 mlrd. kuna

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast