Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2018

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza

ZAGREB Svjetsko prvenstvo u nogometu koje počinje u četvrtak značit će, ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, pojačan odlazak Hrvata u kladionice. Prema podacima Hrvatske udruge za igre na sreću svake druge godine u lipnju, kada se održava europsko ili svjetsko nogometno prvenstvo, pojačava se interes za klađenje. Tako je u lipnju 2016. godine kada je u Francuskoj održano Europsko prvenstvo klađenje povećano za 20 posto u odnosu na lipanj 2015. godine kada nije bilo tako velikog nogometnog natjecanja.

Od svake te uplate, koliko god sitna bila, država će ubrati pet posto, a od svakog dobitka kojeg igrač ostvari, ovisno o njegovoj visini, od deset do trideset posto.

Mimo zakona

No, početak Svjetskog prvenstva bio je prilika da iz Hrvatske udruge za igre na sreću upozore da država, ali i oni, gube dio kolača od kladionica koje, kako tvrde, na hrvatskom tržištu posluju ilegalno. Riječ je o kladionicama koje posluju putem interneta i koje državi ne plaćaju ni naknadu od pet posto na uplate, niti su obveze proslijediti porez koji igrači plaćaju na dobitke. U Udruzi procjenjuju da građani Hrvatske godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta godišnje naplatiti oko milijardu kuna poreza. Nadaju se, kažu, da će država što prije blokirati ili na drugi način regulirati poslovanje stranih kladionica koje na hrvatskom tržištu ilegalno posluju putem interneta.

– Tražimo da institucije naše države hitno zaštite nas koji osim plaćanja naknada i poreza poslujemo poštujući sve zakone i propise. Također, tražimo da se hitno onemogući poslovanje stranih online kladionica koje u Hrvatskoj ne plaćaju ni naknade, ni poreze, a zbog čega će samo ovaj mjesec iz proračuna iscuriti milijuni kuna. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, na nadležno Ministarstvo financija i sve druge institucije da se što prije blokiraju ili na drugi način reguliraju ilegalne strane internet kladionice, kazala je Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a, udruge koja okuplja hrvatske tvrtke priređivače igara na sreću.

Golem gubitak

Prema podacima Fine u prošloj je godini u djelatnosti klađenja i kockanja ostvaren prihod od 2,7 milijardi kuna, od čega oko 500 milijuna kuna otpada na Hrvatsku lutriju, pa ispada da prema procjenama HUZIS-a veći prihod završi na računima internetskih kladionica čije poslovanje Hrvatska uopće ne nadzire. Iz Udruge dodaju i to da je industrija klađenja u prošloj godini uplatila 750 milijuna kuna kroz koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, te još indirektno kroz ostala davanja, poreze i doprinose na plaću, PDV ili poreze od zakupa. Ako je njihova računica točna to onda znači da država zbog nereguliranih internet kladionica godišnje izgubi jednak prihod kao i onaj koji naplati od registriranih kladionica. Procjena je da su se Hrvati okrenuli tim kladionicama između ostaloga zato što se od 2015. godine porez plaća na sve dobitke bez obzira na njihovu visinu, ali i zato što strane ilegalne internet kladionice ne provode zabranu primanja uplata maloljetnika, što bi se odnosi na domaće kladionice.

Europska iskustva

U Udruzi nadaju se da će država pitanje njihove nelojalne konkurencije riješiti tako da ih što prije blokira ili na drugi način regulira njihovo poslovanje. Pozivaju se na to da je većina država u Europi taj problem riješila donošenjem zakonskog okvira kojim je predviđeno blokiranje IP adresa ili blokiranje novčanih transakcija tih ilegalnih priređivača igara na sreću.

Ministarstvo razmišlja o rješenju, ali bez zalijetanja

U Ministarstvu financija kažu da su svjesni problema s ilegalnim internet kladionicama, da se razmišlja o rješenju, ali da prije bilo kakvog prijedloga moraju odvagati mogućnost i da država upadne u dodatne probleme, odnosno da zabranama ili blokadama koje ne bi bile dobro osmišljene ne zaradi tužbe.

Tako je primjerice u Belgiji komisija za igre na sreću sklopila sporazume s velikim brojem pružatelja Internet usluga kojima je ugovoreno da blokiraju stranice koje se nalaze na crnoj listu ilegalnih priređivača igara na sreću. Uz to je s udruženjem banaka postignut dogovor da će banke raskinuti svoje poslovne odnose s operaterima koji omogućuju pristup ilegalnim stranicama za igre na sreću. Francuska nema crnu listu zabranjenih online stranica za klađenje, ali njihovo tijelo nadležno za online igre na sreću može zatražiti specifičnu zabranu, pa je 2010. godine sud odredio da pružatelji internetskih usluga moraju blokirati pristup stranicama s ilegalnim kladionicama na zahtjev tog tijela.

Susjedna Italija je jedna od prvih u Europi koja je zakonom uvela blokiranje ilegalnih online prerađivača igara na sreću. U toj se zemlji na mjesečnoj bazi ažurira popis stranica za koje se smatra da nude ilegalne igre na sreću, a na njemu je više tisuća takvih stranica.

U Njemačkoj pak nikada nisu stupile na snagu odredbe koje bi značile blokiranje ilegalnih internet kladionica, ali lokalne vlasti mogu zabraniti takve stranice.


Komentari članka

Vezani članci

4,2 milijarde ljudi je online

20.10.2018.

Prema najnovijim podacima u svijetu je, od ukupno 7,6 milijardi ljudi, njih 4,2 milijarde spojeno na Internet a velik dio njih služi se i nekom od društvenih mreža

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

Turističku članarinu ne plaća čak 50 tisuća iznajmljivača

12.10.2018.

Zbog slabe kontrole 53% ih nije poštivalo zakon. Sad bi novi zakoni to trebali postrožiti.

‘Gotovo sve hrvatske Vlade su u malim poduzetnicima vidjele bankomate, a ne partnere’

25.09.2018.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u RH je trenutno registrirano 149.052 aktivnih trgovačkih društava. Od tog broja, 145.312 čine mikro i mala društva, odnosno čine 97.5 posto od ukupnog broja. Zapošljavaju preko 432.934 ljudi

Vlada se hvali poreznom reformom. Evo što o tome kažu stručnjaci

24.09.2018.

Oni koji imaju prosječne ili ispodposječne plaće imat će beznačajan rast plaća. Naime, na neto plaću od 6.000 kuna, za primjer samca koji živi u Zagrebu, rast će biti tek 31 kunu.

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP