Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2019

Hrvatska «za deset»: ako zarađujete više od 10,000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10%

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Ivica Brkljača  

Hrvatska «za deset»: ako zarađujete više od 10,000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10%

Državni zavod za statistiku (DZS) prošli tjedan je objavio nove podatke o prosječnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama. Plaće i u 2019. nastavljaju s rastom: prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2019. iznosila je 6.400 kuna, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno više za 3,4%, a realno za 3,2%. Prosječna bruto plaća iznosila je 8.670 kuna, što je u odnosu na isti mjesec 2018. nominalno više za 3,7%, a realno za 3,5%.

Medijalna neto plaća za siječanj 2019. iznosila je 5.553 kune, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.244 kune. (Podsjetimo, medijalna plaća pokazuje kako 50% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od tog iznosa (medijana), a 50% zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa.)

Međutim, ono što je najzanimljivije jest da su po prvi put objavljeni podaci o mjesečnim plaćama prošireni skupom pokazatelja o kvartilima i decilima plaća. Dakle, dostupne su nam detaljnije informacije o distribuciji samih plaća. Druga novost je da je pri izračunu ovih pokazatelja ujedno provedena provjera izračuna medijalnih plaća te su iste, zbog naknadno uočene programske pogreške, sada revidirane.

Valja pohvaliti DZS radi pružanja detaljnijih informacija o distribuciji plaća (koji od sada postaju dio redovite objave), kao i detektiranju i ispravljanju pogreške kod izračuna medijana. Naime, osobno sam u nekoliko navrata (neformalnim putem) vodstvu DZS ukazivao na neobično veliku oscilaciju medijalne plaće iz mjeseca u mjesec, dok je prosječna plaća istodobno pokazivala znatno stabilnije kretanje. Najveća je razlika bila u izvještaju za listopad i studeni prošle godine, kada je medijalna plaća u studenom bila preko 900 kuna veća u odnosu na listopad, a prosječna plaća istodobno blago pala za 14 kuna. To je očito bio povod da se detaljno ispita gdje je došlo do pogreške.

Revidirani podaci pokazuju da je medijalna plaća ipak rasla u skladu s prosječnom plaćom (slika 1.). Tako je u posljednje 3 godine prosječna neto plaća porasla za 754 kune ili 13,4%, a medijalna neto plaća za 608 kuna ili 12,3%.

Što se tiče distribucije plaća, u tablici 1 vidimo distribuciju plaća prema kvartilima. Kvartili su granice segmenata distribucije, koji ju dijele na jednake dijelove, u ovom slučaju četiri. Kvartilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na četiri jednaka dijela nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 25% plaća zaposlenih (to je prvi ili donji kvartil), 50% plaća zaposlenih (to je drugi kvartil ili medijan), 75% plaća zaposlenih (to je treći ili gornji kvartil) i 100% plaća zaposlenih (četvrti kvartil). Po definiciji, četvrti kvartil je najviša plaća u državi i DZS ne izvještava taj podatak.

Podaci u tablici 1 govore da je 25 posto zaposlenih u Hrvatskoj u pravnim osobama u siječnju ove godine imalo neto plaću 4.208 kuna ili manju; dodatnih 25 posto zaposlenih je imalo neto plaću između 4.208 kuna i 5.553 kune; još 25 posto zaposlenih između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25 posto zaposlenih imalo je neto plaću veću od 7.500 kuna.

Ovdje napomenimo kako su u ovim podacima obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske, a nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici. Isto tako, ako je zaposlenik u obračunskom razdoblju imao manje od 80 plaćenih sati rada, tada njegove isplate nisu uključene u obradu. Sve to valja imati na umu pri tumačenju ovih podataka.

Još je zanimljivije pogledati distribuciju plaća prema decilima. Decilne plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10% (prvi decil), 20% (drugi decil), 30% (treći decil), 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% (deseti decil) plaća zaposlenih.

U tablici 2 vidimo da je 10 posto zaposlenih u pravnim osobama u siječnju ove godine imalo mjesečnu neto plaću 3.296 kuna ili manju. Ako znamo da je u siječnju u pravnim osobama bilo 1.186.589 zaposlenih, to znači da je oko 187 tisuća ljudi radilo za plaću manju od 3.300 kuna.

S druge strane, isti je broj zaposlenih imao mjesečnu neto plaću iznad 10 tisuća kuna (deseti decil). Drugim riječima, u Hrvatskoj spadate u top deset posto ako zarađujete iznad 10 tisuća kuna neto mjesečno.

Zanimljivo je pogledati i dinamiku kretanja plaća po decilima od 2016. Na slici 2 vidimo kako su plaće na svim razinama značajno i kontinuirano rasle.

Ovi podaci potvrđuju kako nema govora o porastu dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj, a o čemu smo na Labu već pisali. Možda globalna hajka na nejednakosti u nekim zemljama ima smisla, ali u Hrvatskoj stvari stoje drugačije.

Na kraju spomenimo i kako su pristigli konačni podaci o broju zaposlenih u 2018. Prema konačnim podacima, prosječan broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama (u koje se ne ubrajaju obrtnici, poljoprivrednici i slobodne profesije) u 2018. iznosio je 1.214.792, što je u odnosu na 2017. porast za 1,6%. Tako je u 2018. prosječno bilo zaposleno 19.405 osoba više nego u 2017.

To je nastavak trenda iz 2017. u kojoj je također zabilježen rast zaposlenih od 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Na Labu smo također više puta pisali o razlici privremenih i konačnih podataka, zašto treba s oprezom uzimati privremene podatke te kako ispravno tumačiti podatke kod analize trenda zaposlenosti.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici