Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2019

Hrvatska «za deset»: ako zarađujete više od 10,000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10%

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Ivica Brkljača  

Hrvatska «za deset»: ako zarađujete više od 10,000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10%

Državni zavod za statistiku (DZS) prošli tjedan je objavio nove podatke o prosječnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama. Plaće i u 2019. nastavljaju s rastom: prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2019. iznosila je 6.400 kuna, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno više za 3,4%, a realno za 3,2%. Prosječna bruto plaća iznosila je 8.670 kuna, što je u odnosu na isti mjesec 2018. nominalno više za 3,7%, a realno za 3,5%.

Medijalna neto plaća za siječanj 2019. iznosila je 5.553 kune, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.244 kune. (Podsjetimo, medijalna plaća pokazuje kako 50% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od tog iznosa (medijana), a 50% zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa.)

Međutim, ono što je najzanimljivije jest da su po prvi put objavljeni podaci o mjesečnim plaćama prošireni skupom pokazatelja o kvartilima i decilima plaća. Dakle, dostupne su nam detaljnije informacije o distribuciji samih plaća. Druga novost je da je pri izračunu ovih pokazatelja ujedno provedena provjera izračuna medijalnih plaća te su iste, zbog naknadno uočene programske pogreške, sada revidirane.

Valja pohvaliti DZS radi pružanja detaljnijih informacija o distribuciji plaća (koji od sada postaju dio redovite objave), kao i detektiranju i ispravljanju pogreške kod izračuna medijana. Naime, osobno sam u nekoliko navrata (neformalnim putem) vodstvu DZS ukazivao na neobično veliku oscilaciju medijalne plaće iz mjeseca u mjesec, dok je prosječna plaća istodobno pokazivala znatno stabilnije kretanje. Najveća je razlika bila u izvještaju za listopad i studeni prošle godine, kada je medijalna plaća u studenom bila preko 900 kuna veća u odnosu na listopad, a prosječna plaća istodobno blago pala za 14 kuna. To je očito bio povod da se detaljno ispita gdje je došlo do pogreške.

Revidirani podaci pokazuju da je medijalna plaća ipak rasla u skladu s prosječnom plaćom (slika 1.). Tako je u posljednje 3 godine prosječna neto plaća porasla za 754 kune ili 13,4%, a medijalna neto plaća za 608 kuna ili 12,3%.

Što se tiče distribucije plaća, u tablici 1 vidimo distribuciju plaća prema kvartilima. Kvartili su granice segmenata distribucije, koji ju dijele na jednake dijelove, u ovom slučaju četiri. Kvartilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na četiri jednaka dijela nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 25% plaća zaposlenih (to je prvi ili donji kvartil), 50% plaća zaposlenih (to je drugi kvartil ili medijan), 75% plaća zaposlenih (to je treći ili gornji kvartil) i 100% plaća zaposlenih (četvrti kvartil). Po definiciji, četvrti kvartil je najviša plaća u državi i DZS ne izvještava taj podatak.

Podaci u tablici 1 govore da je 25 posto zaposlenih u Hrvatskoj u pravnim osobama u siječnju ove godine imalo neto plaću 4.208 kuna ili manju; dodatnih 25 posto zaposlenih je imalo neto plaću između 4.208 kuna i 5.553 kune; još 25 posto zaposlenih između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25 posto zaposlenih imalo je neto plaću veću od 7.500 kuna.

Ovdje napomenimo kako su u ovim podacima obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske, a nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici. Isto tako, ako je zaposlenik u obračunskom razdoblju imao manje od 80 plaćenih sati rada, tada njegove isplate nisu uključene u obradu. Sve to valja imati na umu pri tumačenju ovih podataka.

Još je zanimljivije pogledati distribuciju plaća prema decilima. Decilne plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10% (prvi decil), 20% (drugi decil), 30% (treći decil), 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% (deseti decil) plaća zaposlenih.

U tablici 2 vidimo da je 10 posto zaposlenih u pravnim osobama u siječnju ove godine imalo mjesečnu neto plaću 3.296 kuna ili manju. Ako znamo da je u siječnju u pravnim osobama bilo 1.186.589 zaposlenih, to znači da je oko 187 tisuća ljudi radilo za plaću manju od 3.300 kuna.

S druge strane, isti je broj zaposlenih imao mjesečnu neto plaću iznad 10 tisuća kuna (deseti decil). Drugim riječima, u Hrvatskoj spadate u top deset posto ako zarađujete iznad 10 tisuća kuna neto mjesečno.

Zanimljivo je pogledati i dinamiku kretanja plaća po decilima od 2016. Na slici 2 vidimo kako su plaće na svim razinama značajno i kontinuirano rasle.

Ovi podaci potvrđuju kako nema govora o porastu dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj, a o čemu smo na Labu već pisali. Možda globalna hajka na nejednakosti u nekim zemljama ima smisla, ali u Hrvatskoj stvari stoje drugačije.

Na kraju spomenimo i kako su pristigli konačni podaci o broju zaposlenih u 2018. Prema konačnim podacima, prosječan broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama (u koje se ne ubrajaju obrtnici, poljoprivrednici i slobodne profesije) u 2018. iznosio je 1.214.792, što je u odnosu na 2017. porast za 1,6%. Tako je u 2018. prosječno bilo zaposleno 19.405 osoba više nego u 2017.

To je nastavak trenda iz 2017. u kojoj je također zabilježen rast zaposlenih od 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Na Labu smo također više puta pisali o razlici privremenih i konačnih podataka, zašto treba s oprezom uzimati privremene podatke te kako ispravno tumačiti podatke kod analize trenda zaposlenosti.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Majstora nema ni za lijek: 'Dižemo cijene, ali ljudi su spremni platiti koliko god tražimo'

13.06.2019.

Prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija