Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2009

Hrvatska ubirala više od PDV-a nego zemlje OECD-a

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Tanja Ivančić Belošević  

Hrvatska ubirala više od PDV-a nego zemlje OECD-a

Ukupan je porezni teret, koji se računa kao udio svih poreza i socijalnih doprinosa u bruto domaćem proizvodu, 2007. u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), stoji u zaključku aktualnog osvrta o porezima autorice dr. sc. Mihaele Bronić iz Instituta za javne financije.

Manje od poreza na dobit
Osim toga, tvrdi se u osvrtu, u Hrvatskoj se 2007., u usporedbi sa zemljama OECD-a, ubiralo manje prihoda od poreza na dobit i dohodak, te imovinskih i ostalih poreza. Istovremeno, Hrvatska je ubirala više prihoda od poreza na dodanu vrijednost, popularnog PDV-a, doprinosa za socijalno osiguranje i ostalih poreza na potrošnju, primjerice, trošarina i carina, kazuje M. Bronić.

Naime, u razdoblju 1965.-2007. prosječan porezni teret u zemljama OECD-a povećao se sa 25,5 na 35,8 posto BDP-a (40 posto). Promatrajući samo devetnaest zemalja EU, članica OECD-a, prosječan porezni teret je od 1965. do 2007. godine porastao sa 27,6 na 38,8 posto BDP-a (41 posto). Ukupan je porezni teret u Hrvatskoj bio malo manji od prosjeka OECD-a i smanjio se sa 36,8 u 2000. na 35,2 posto u 2007. (oko 4 posto). Valja napomenuti da se u Hrvatskoj porezni prihodi priznaju u trenutku naplate (gotovinsko načelo), a u navedenim podacima OECD-a priznaju se kada su nastali bez obzira na to jesu li stvarno naplaćeni (obračunsko načelo).

Neplaćeni porezi
Stoga bi za potpuniju usporedbu Hrvatske i zemalja OECD-a trebalo i za Hrvatsku uključiti nenaplaćene poreze i doprinose. Ukupni bi porezni teret tada zasigurno bio nešto veći. Teško je reći za koliko jer su za navedeno izračunavanje potrebni precizni podaci o nenaplaćenim porezima i doprinosima za svaku godinu, ističe autorica. Međutim, moguće je da bi ukupni porezni teret bio i za nekoliko postotnih poena BDP-a veći. Primjerice, prema dostupnim podacima iz rujna 2009. ukupni neplaćeni porezi i doprinosi državi iznosili su 9,5 milijardi kuna.

Od poreza na imovinu 83 posto manje prihoda
Postojale su znatne razlike 2007. u poreznoj strukturi između Hrvatske i prosjeka u zemljama OECD-a. U Hrvatskoj se ubiralo manje prihoda od poreza na dohodak (64%) i dobit (27%) te imovinskih poreza (83%) i ostalih poreza. Međutim Hrvatska je ubirala više prihoda od PDV-a (79%), doprinosa za socijalno osiguranje (36%) te specifičnih poreza na potrošnju (npr. trošarina i carina). Nešto su manje razlike u poreznoj strukturi između Hrvatske i promatranih devetnaest zemalja EU.


Komentari članka

Vezani članci

Je li shake hrana ili piće? To u Hrvatskoj odlučuje Porezna uprava

27.01.2020.

Zašto shake ima poreznu stopu od 25 posto, a sladoled 13 posto, vjerojatno nikada nećemo odgonetnuti, ta tajna poznata je samo najvećim umovima koji smišljaju hrvatske porezne propise,

Porezna ima upozorenje: Ovo su rokovi za ostvarivanje posebnih prava kroz porez na dohodak

22.01.2020.

Građani na koje se primjenjuje poseban postupak ako žele iskoristiti ili odustati od prava propisanih Zakonom o porezu na dohodak za 2019. godinu mogu do kraja veljače 2020. i putem elektroničkih usluga Porezne uprave - ePorezna podnijeti obrazac za prizn

Izmjena globalnih poreznih propisa

20.01.2020.

Sjedinjene Države riskiraju mnoge poreze koje bi zemlje diljem svijeta mogle uvesti tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odbaci nove međunarodne propise o oporezivanju digitalnih kompanija

Povećane potpore za inovativna poduzeća

17.01.2020.

Europski investicijski fond (EIF) i UniCredit povećali su jamstva InnovFin, koja imaju za cilj poboljšati pristup financiranju inovativnih malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća (MSP) srednje tržišne kapitalizacije u devet zemalja

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1998 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 991 članka imaju tag trgovina
  8. 1024 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 869 članka imaju tag industrija
  14. 614 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 595 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 380 članka imaju tag poticaji
  21. 514 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 310 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 366 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg