Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2009

Hrvatska ubirala više od PDV-a nego zemlje OECD-a

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Tanja Ivančić Belošević  

Hrvatska ubirala više od PDV-a nego zemlje OECD-a

Ukupan je porezni teret, koji se računa kao udio svih poreza i socijalnih doprinosa u bruto domaćem proizvodu, 2007. u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), stoji u zaključku aktualnog osvrta o porezima autorice dr. sc. Mihaele Bronić iz Instituta za javne financije.

Manje od poreza na dobit
Osim toga, tvrdi se u osvrtu, u Hrvatskoj se 2007., u usporedbi sa zemljama OECD-a, ubiralo manje prihoda od poreza na dobit i dohodak, te imovinskih i ostalih poreza. Istovremeno, Hrvatska je ubirala više prihoda od poreza na dodanu vrijednost, popularnog PDV-a, doprinosa za socijalno osiguranje i ostalih poreza na potrošnju, primjerice, trošarina i carina, kazuje M. Bronić.

Naime, u razdoblju 1965.-2007. prosječan porezni teret u zemljama OECD-a povećao se sa 25,5 na 35,8 posto BDP-a (40 posto). Promatrajući samo devetnaest zemalja EU, članica OECD-a, prosječan porezni teret je od 1965. do 2007. godine porastao sa 27,6 na 38,8 posto BDP-a (41 posto). Ukupan je porezni teret u Hrvatskoj bio malo manji od prosjeka OECD-a i smanjio se sa 36,8 u 2000. na 35,2 posto u 2007. (oko 4 posto). Valja napomenuti da se u Hrvatskoj porezni prihodi priznaju u trenutku naplate (gotovinsko načelo), a u navedenim podacima OECD-a priznaju se kada su nastali bez obzira na to jesu li stvarno naplaćeni (obračunsko načelo).

Neplaćeni porezi
Stoga bi za potpuniju usporedbu Hrvatske i zemalja OECD-a trebalo i za Hrvatsku uključiti nenaplaćene poreze i doprinose. Ukupni bi porezni teret tada zasigurno bio nešto veći. Teško je reći za koliko jer su za navedeno izračunavanje potrebni precizni podaci o nenaplaćenim porezima i doprinosima za svaku godinu, ističe autorica. Međutim, moguće je da bi ukupni porezni teret bio i za nekoliko postotnih poena BDP-a veći. Primjerice, prema dostupnim podacima iz rujna 2009. ukupni neplaćeni porezi i doprinosi državi iznosili su 9,5 milijardi kuna.

Od poreza na imovinu 83 posto manje prihoda
Postojale su znatne razlike 2007. u poreznoj strukturi između Hrvatske i prosjeka u zemljama OECD-a. U Hrvatskoj se ubiralo manje prihoda od poreza na dohodak (64%) i dobit (27%) te imovinskih poreza (83%) i ostalih poreza. Međutim Hrvatska je ubirala više prihoda od PDV-a (79%), doprinosa za socijalno osiguranje (36%) te specifičnih poreza na potrošnju (npr. trošarina i carina). Nešto su manje razlike u poreznoj strukturi između Hrvatske i promatranih devetnaest zemalja EU.


Komentari članka

Vezani članci

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

16.10.2019.

U razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome treb

Italija uvodi 'internetski' porez

10.10.2019.

Italija će u 2020. godini uvesti porez od tri posto na određene internetske transakcije velikih digitalnih kompanija, izjavio ministar gospodarstva Roberto Gualtieri.

Čeka nas nekretninski boom! Iz EU upozoravaju: 'Cijene stanova rastu vam brže od plaća'

10.10.2019.

Uglavnom potaknute niskim kamatnim stopama, cijene nekretnina u zemljama EU protekle tri godine u prosjeku su godišnje rasle po stopi od četiri posto, znatno brže od rasta plaća i BDP-a. Istodobno, u mnogim glavnim gradovima cijene stanova i kuća porasle

Europska unija ima novo pravilo o kućanskim aparatima, ovo se tiče svakoga

07.10.2019.

Čak 77 posto građana EU-a preferira popravak nad kupnjom novog uređaja. "Krajnje je neodgovorno da na tržištu ne postoje rezervni dijelovi pa je potrošač, primjerice, zbog puknuća dijela na perilici koji bi došao 50 kuna primoran kupiti cijeli uređaj"

Programeri, evo gdje se možete preseliti ako vam povećaju poreze

30.09.2019.

Hrvatski poreznici rad preko paušalnog obrta za jednog klijenta smatraju prikrivenim radnim odnosom i najavljenim izmjenama zakona jasno je poručeno da tako nešto više neće biti moguće stoga se očekuje ponovni val iseljavanja IT stručnjaka - neki će se fi

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija