Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2010

Hrvatska sama ide u gradnju LNG postrojenja?!

Izvor: www.tportal.hr · Autor: L. Filipović  

Hrvatska sama ide u gradnju LNG postrojenja?!

Kako su strani investitori LNG terminal na Krku stavili na čekanje do 2013, s tim da tek tada odluče hoće li ga uopće i graditi, hrvatska strana krenula je u razvoj svog samostalnog LNG projekta. Riječ je o daleko manjem i jeftinijem postrojenju koje bi mogli izgraditi i sami

Prema planu stručnjaka iz Plinacra, tvrtke u državnom vlasništvu, u Omišlju bi se izgradilo postrojenje za prihvat brodova s tekućim plinom. Tu bi se plin odmah uplinjavao i slao dalje plinovodima prema potrošačima. Stručno, taj se projekt naziva LNG RV (Regasification Vessels). Za razliku od klasičnog LNG terminala, kakav želi izgraditi konzorcij Adria LNG, Plinacrov ne bi imao skladišta za plin. Kad se ta dva projekta usporede prema potrebnom novcu i vremenu izgradnje, razlike su ogromne. Veliki LNG terminal koštao bi oko jednu milijardu eura, dok bi manji projekt došao, procjena je iz Plinacra, samo oko 50 milijuna eura. Stranci planiraju svoj terminal pustiti u rad 2017-2018. godine, i to sve pod pretpostavkom da 2013. odluče nastaviti dalje, dok je za realizaciju LNG RV potrebno oko dvije godine. U domaćim stručnim krugovima Plinacrova ideja dočekana je s veliki odobravanjem. S njezinom realizacijom Hrvatska bi konačno dobila svoje prvo LNG postrojenje, o kojem se priča od sredine 90-ih, i novi dobavni plinski pravac. 'Zahvaljujući razvoju tehnologije u zadnjih nekoliko godina, ovakvi terminali za direktno uplinjavanje s brodova postali su konkurentni. Prije toga koristili su se samo za pokrivanje vršne potrošnje. Ova varijanta je daleko povoljnija od klasičnih terminala i za Hrvatsku dostupnija', smatra Miljenko Šunić, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin. Jedini je nedostatak LNG RV-a, prema njegovim riječima, za tri do pet posto viša cijena plina za kupca - državu u odnosu na onaj koji bi se dobivao preko klasičnog terminala. Plinacrovu ideju prihvatilo je na zadnjoj sjednici 24. rujna i Vladino Povjerenstvo za plinofikaciju koju je vodila premijerka Jadranka Kosor. Sad se čeka odobrenje Ministarstva gospodarstva, kao resornog tijela, kako bi se projekt dalje nastavio razvijati. U Adria LNG nisu se previše uzbunili zbog novog hrvatskog poteza. Iz konzorcija (čine ga njemački E.On-Ruhrgas, austrijski OMV, francuski Total i slovenski Geoplin) tvrde da su upoznati s planovima Plinacra. 'Radi se o dva različita koncepta koja se nužno međusobno ne isključuju. Međutim, koncept izgradnje LNG terminala jamči konstantnu dobavu velikih količina plina i značajnu korist i prihode za hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od preko 30 godina, dok brodovi za uplinjavanje služe za dobavu manjih količina plina radi zadovoljenja trenutne potrebe za većom količinom plina', objašnjavaju iz Adria LNG-a.

Strani investitori ističu da je gradnja LNG terminala na Krku i dalje za njih od strateške važnosti bez obzira na to što su pomaknuti rokovi izgradnje. Za to je krivac, ističu, ekonomska kriza koja je dovela do pada potražnje i potrošnje plina, a znatni viškovi plina na europskom tržištu odgodili su velike investicijske projekte kako bi se izbjegla daljnja prezasićenost tržišta. I s hrvatske strane zasad se izbjegavaju službene konstatacije da je Plinacrov projekt direktna zamjena za veliki LNG terminal. Tako iz samog Plinacra tvrde da je njihovo postrojenje zamišljeno kao 'mogućnost premoštenja opskrbe plinom' do početka rada Adria LNG-a, ali isto tako jasno konstatiraju da, ako se terminal ne bude gradio, tad bi se projekt LNG RV mogao koristiti za dugoročnu opskrbu Hrvatske, ali i susjednih zemalja. Za plinskog stručnjaka Šunića nema dvojbi kad je riječ o tome hoće li se veliki LNG terminal izgraditi ili ne. 'U Europi se zbog plinovoda Sjeverni tok, koji će ruski plin dovesti na zapad zaobilazeći Ukrajinu, odustalo od mnogih velikih LNG terminala. Zbog toga ne vjerujem da će se izgraditi onaj na Krku. Plinacrov projekt je dobro nadomjesno rješenje. Sad je sve u našim rukama i, ako to ne iskoristimo, sami smo si krivi', upozorava Šunić poučen iskustvom dosadašnjeg odnosa Hrvatske prema LNG projektima. Jedan je od glavnih razloga zašto prvotno planirani terminal sa skladištem za plin kasni (najavljivano je otvorenje 2014. godine) neodlučnost Ine, HEP-a i Plinacra da se uključe u projekt. Sporno je to što bi u ukupnom vlasništvu, ali i troškovima one trebale sudjelovati sa 25 postotnim udjelom, a nijedna od tih tvrtki ne pliva u novcu. Tek u svibnju ove godine, nakon godinu i pol otezanja, hrvatske tvrtke, u skladu s preporukom Vlade, potvrdile su spremnost da uđu konzorcij Adria LNG. HEP i Plinacro trebali su zajednički preuzeti 11-postotni udio, a Ina samostalno još 14 posto. Tad su to strani partneri nazvali velikim korakom u projektu, učinjen 'pet do dvanaest' jer će se stvar konačno pomaknuti s mrtve točke. Nakon toga je Adria LNG predao zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju terminala koju očekuju dobiti do kraja godine.

U međuvremenu su HEP i Plinacro osnovali tvrtku LNG Hrvatska te su najavili da bi započeli pregovore u ulasku u konzorcij. Sve je to stalo nakon odluke stranih investitora da izmijene rokove, s velikim upitnikom hoće li se više ikad i pokrenuti.


Komentari članka

Vezani članci

Janaf u Omišlju otvorio tri nova spremnika za naftu: Vrijednost investicije iznosi 280 milijuna kuna

03.04.2019.

JANAF d.d. je u izgradnju spremnika s pripadajućom infrastrukturom investirao gotovo 280 milijuna kuna. Ukupni kapacitet novoizgrađenih spremnika je 240.000 m3 te je njihovom izgradnjom ukupni kapacitet spremnika za sirovu naftu na Terminalu Omišalj poveć

Debelim plusevima Krk juri prema ciljanih 5 milijuna noćenja

01.06.2018.

U prvih pet mjeseci ostvareno je 107 tisuća dolazaka te 431 tisuća noćenja, čime su lanjska ostvarenja premašena za čak 30 posto, a trenutni šampion je Grad Krk s 33 tisuće dolazaka i 136 tisuća noćenja, a zanimljivo je da je na drugom mjestu Omišalj (Nji

NOVI BISER KVARNERA kamp "Omišalj" u koji je uloženo sto milijuna kuna

28.05.2018.

Kompleks ima novu recepciju, dva sanitarna čvora, centralni objekt s restoranom, barom, trgovinom i bazenom na tri stotine kvadrata, i mnoštvo pratećih sadržaja

Nova direktorica poručila: LNG terminal bit će realiziran do 2020.

23.04.2018.

Glavni mi je plan oko tvrtke LNG Hrvatska da se projekt realizira u najkraćem mogućem roku u skladu sa svim tržišnim očekivanjima, a realno je da se projekt plutajućeg terminala realizira 2020. godine

Gasfin čeka odgovor Vlade za Omišalj

20.04.2018.

Luksemburška kompanija nije uspjela pristupiti dugu tvrtke Čuf koja je završila u stečaju sa 300.000 m2 važnih za LNG.

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija