Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2011

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Prema statistikama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u 2011. godini imamo 20 posto visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine. Podatak se drastično razlikuje od onog iz posljednjeg popisa stanovništva prije 10 godina, kada je izbačena šokantna informacija o tek oko sedam posto Hrvata s diplomom. Tada se, međutim, koristila druga metoda koja je promatrala ukupnu populaciju, a ne radno aktivno stanovništvo. Uz to, brojale su se isključivo sveučilišne diplome, dok europska praksa pod visokim obrazovanjem smatra i završenu visoku ili višu školu, odnosno stručni studij. »Nova metodologija koju je koristilo Ministarstvo je dobra i koriste ju europske zemlje, promatrajući postotak visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom, dakle od 25 do 64 godine. Po toj istoj metodologiji, koju europske zemlje koriste kako bi se mogle međusobno uspoređivati, prije 10 godina imali smo 16, a ne sedam posto visokoobrazovanih«, kaže rektor Sveučilišta u Zagrebu, pregovarač za poglavlje Znanost i obrazovanje Pero Lučin.

»Stari podatak od sedam posto pokazao se krivim, jer je potrebno uzeti u obzir postsekundarno obrazovanje populacije, odnosno sve ono što je više od srednje škole«, objašnjava Lučin. Brojka od 20 posto čini mu se realna budući da se i populacija studenata popela na blizu 200.000 (prije samo šest godina imali smo jedva 152.000 studenata), a u posljednjih 10 godina otvoren je velik broj visokih škola i veleučilišta. Zbog toga je, primjerice, 2001. godine prvu godinu studija upisalo oko 44.000 studenata, a 2008. godine upisalo ih se 10.000 više. Međutim, od 50.000 upisanih 2007. godine, njih 11.000 bili su ponavljači. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je oko 1300 studijskih programa na 130 visokih učilišta - sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. U posljednjih pet godina otvorena su čak 32 visoka učilišta, većinom državna veleučilišta (stručni studiji) i privatne visoke škole. U tri godine, od 2006. do 2008., po Hrvatskoj je pootvarano nevjerojatnih 25 veleučilišta, visokih škola i sveučilišta, pa se danas može studirati u četrdesetak gradova.

Brojkom od 20 posto visokoobrazovanih Hrvatska se bliži prosjeku Europske unije od 25 posto. Lučin kaže da imamo vrlo sličan postotak srednjoškolaca, njih oko 70 posto, koji nakon srednje škole upisuju studij. Međutim, efikasnost studiranja i dalje je premala - studenti, unatoč Bolonji i modelu tri plus dvije godine studija, predugo studiraju. Istraživanja prije pet godina pokazala su da u roku diplomira tek oko 20 posto studenata u Hrvatskoj, dok svoj studij uopće uspije završiti oko 40 posto upisanih.
»Očekivalo se da će Bolonja povećati efikasnost, što se i dogodilo, no ne u postotku koji sam očekivao«, kaže Lučin. Sveučilište u Rijeci došlo je do toga da 45 posto upisanih završi svoj studij u roku, što, prema rektoru, još uvijek nije zadovoljavajuće.
Koji će podatak o broju visokoobrazovanih biti izbačen nakon novog popisa stanovništva? Lučin vjeruje da će se tada dobiti realna brojka, jer će popis stanovništva izbaciti podatke po dobnim grupama, nakon čega će se lako izračunati koliko imamo visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom.

Podaci Ministarstva znanosti govore da svake godine sveučilišta, veleučilišta i visoke škole završi oko 10.000 studenata. Sada kada se podaci polako bliže europskim prosjecima, javlja se novi problem - koliko Hrvatska uspije iskoristiti visokoobrazovni kadar, odnosno koliko diploma i svjedodžbi visokih škola na tržištu nema značaj, jer je poslodavci ne trebaju ili ne priznaju.


Komentari članka

Vezani članci

Ovako izgleda danska budućnost. Pogledajte njihovu školu

17.01.2019.

U školi Hellerup uopće ne postoje klasične razredne prostorije, nego samo prostori za učenje u kojima su učenici potpuno neovisni. Mogu čak i sami donijeti uređaje na kojima žele raditi i prepušteno im je na volju i povjerenje u kojim dijelovima škole će

Projekt OSA – Obrazovanjem do SAmoincijative: Završetak 1. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata i poziv na prijavu za sudjelovanje u 2. ciklusu

09.01.2019.

Pozivamo sve mlade visokoobrazovane nezaposlene osobe ili dugotrajno nezaposlene osobe s područja Osječko-baranjske županije da se prijave na sudjelovanje u aktivnostima projekta OSA te si tako omoguće stjecanje konkurentnih znanja za prednost na tržištu

400 najboljih besplatnih online tečajeva prestižnih američkih sveučilišta

08.01.2019.

Sudeći prema svjetskim trendovima, obrazovni sustav sve više nudi opciju online tečajeva, jer to olakšava posao profesoru koji onda ne mora više puta održati isto predavanje, nego ga studenti mogu pogledati u obliku videa i kasnije sa profesorom odraditi

Ovo je čovjek koji je obišao cijelu zemlju kako bi djecu podučavao robotiku

18.12.2018.

Što se tiče hrvatskog školstva, kaže da bi se ključni i duboki problemi koji postoje mogli riješiti bez prevelikih financijskih ulaganja. Smatra da je glavni problem školstva to što se svu djecu prisiljava da rade iste stvari, bez obzira na interese i spo

NATJEČAJ za upis na međunarodni međusveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij PODUZETNIŠTVO I INOVATIVNOST

03.11.2018.

Natječaj za upis 6. generacije međunarodnog međusveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija „PODUZETNIŠTVO I INOVATIVNOST“

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast