Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2011

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Prema statistikama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u 2011. godini imamo 20 posto visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine. Podatak se drastično razlikuje od onog iz posljednjeg popisa stanovništva prije 10 godina, kada je izbačena šokantna informacija o tek oko sedam posto Hrvata s diplomom. Tada se, međutim, koristila druga metoda koja je promatrala ukupnu populaciju, a ne radno aktivno stanovništvo. Uz to, brojale su se isključivo sveučilišne diplome, dok europska praksa pod visokim obrazovanjem smatra i završenu visoku ili višu školu, odnosno stručni studij. »Nova metodologija koju je koristilo Ministarstvo je dobra i koriste ju europske zemlje, promatrajući postotak visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom, dakle od 25 do 64 godine. Po toj istoj metodologiji, koju europske zemlje koriste kako bi se mogle međusobno uspoređivati, prije 10 godina imali smo 16, a ne sedam posto visokoobrazovanih«, kaže rektor Sveučilišta u Zagrebu, pregovarač za poglavlje Znanost i obrazovanje Pero Lučin.

»Stari podatak od sedam posto pokazao se krivim, jer je potrebno uzeti u obzir postsekundarno obrazovanje populacije, odnosno sve ono što je više od srednje škole«, objašnjava Lučin. Brojka od 20 posto čini mu se realna budući da se i populacija studenata popela na blizu 200.000 (prije samo šest godina imali smo jedva 152.000 studenata), a u posljednjih 10 godina otvoren je velik broj visokih škola i veleučilišta. Zbog toga je, primjerice, 2001. godine prvu godinu studija upisalo oko 44.000 studenata, a 2008. godine upisalo ih se 10.000 više. Međutim, od 50.000 upisanih 2007. godine, njih 11.000 bili su ponavljači. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je oko 1300 studijskih programa na 130 visokih učilišta - sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. U posljednjih pet godina otvorena su čak 32 visoka učilišta, većinom državna veleučilišta (stručni studiji) i privatne visoke škole. U tri godine, od 2006. do 2008., po Hrvatskoj je pootvarano nevjerojatnih 25 veleučilišta, visokih škola i sveučilišta, pa se danas može studirati u četrdesetak gradova.

Brojkom od 20 posto visokoobrazovanih Hrvatska se bliži prosjeku Europske unije od 25 posto. Lučin kaže da imamo vrlo sličan postotak srednjoškolaca, njih oko 70 posto, koji nakon srednje škole upisuju studij. Međutim, efikasnost studiranja i dalje je premala - studenti, unatoč Bolonji i modelu tri plus dvije godine studija, predugo studiraju. Istraživanja prije pet godina pokazala su da u roku diplomira tek oko 20 posto studenata u Hrvatskoj, dok svoj studij uopće uspije završiti oko 40 posto upisanih.
»Očekivalo se da će Bolonja povećati efikasnost, što se i dogodilo, no ne u postotku koji sam očekivao«, kaže Lučin. Sveučilište u Rijeci došlo je do toga da 45 posto upisanih završi svoj studij u roku, što, prema rektoru, još uvijek nije zadovoljavajuće.
Koji će podatak o broju visokoobrazovanih biti izbačen nakon novog popisa stanovništva? Lučin vjeruje da će se tada dobiti realna brojka, jer će popis stanovništva izbaciti podatke po dobnim grupama, nakon čega će se lako izračunati koliko imamo visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom.

Podaci Ministarstva znanosti govore da svake godine sveučilišta, veleučilišta i visoke škole završi oko 10.000 studenata. Sada kada se podaci polako bliže europskim prosjecima, javlja se novi problem - koliko Hrvatska uspije iskoristiti visokoobrazovni kadar, odnosno koliko diploma i svjedodžbi visokih škola na tržištu nema značaj, jer je poslodavci ne trebaju ili ne priznaju.


Komentari članka

Vezani članci

Teorija i praksa na istom mjestu – studenti koji vode stvarna poduzeća za vrijeme studija

07.06.2018.

Studenti Visoke škole Nikola Šubić Zrinski već na prvoj godini studija osnivaju vlastita poduzeća koja vode do završetka studija, a potom ih bez naknade mogu preuzeti kao svoja

Objavljeni natječaji za stipendiranje studenata i za prijavu projekata za financiranje

30.05.2018.

Zaklada Novo sutra objavila je Natječaj za stipendiranje studenata za akademsku 2018./2019. godinu i Natječaj za prijavu projekata za financiranje za 2018. godinu. Natječaji su otvoreni do 19. lipnja 2018. godine

HUP i EK nagrađuju najbolje poduzetničke ideje srednjoškolaca – nagradni fond 250 tisuća kuna

20.03.2018.

Sredstva koje će škole dobiti kao nagradu za najbolje ocijenjene projekte i ideje uložit će se u edukaciju učenika o poduzetništvu te razvoj poduzetničkih znanja i vještina učenika škole

Studentski dom otvara se 24. travnja, imat će restoran, kafić, društvene prostorije...

12.03.2018.

Studentski dom u Čakovcu otvara se 24. travnja, obznanjeno je na završnoj konferenciji projekta “Uključivo studiranje” vrijednog oko devet milijuna kuna.

Studenti do posla dolaze i prije nego što dobiju diplomu

01.03.2018.

Prema statistikama Odjela, od trenutka diplomiranja do pronalaska posla obično ne prođe više od tri mjeseca. Pritom treba naglasiti da se zbog velike potražnje magistri matematike smjera Matematika i računarstvo najčešće zapošljavaju već krajem studija

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 941 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 802 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 384 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 390 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija