Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2011

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

Prema statistikama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u 2011. godini imamo 20 posto visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine. Podatak se drastično razlikuje od onog iz posljednjeg popisa stanovništva prije 10 godina, kada je izbačena šokantna informacija o tek oko sedam posto Hrvata s diplomom. Tada se, međutim, koristila druga metoda koja je promatrala ukupnu populaciju, a ne radno aktivno stanovništvo. Uz to, brojale su se isključivo sveučilišne diplome, dok europska praksa pod visokim obrazovanjem smatra i završenu visoku ili višu školu, odnosno stručni studij. »Nova metodologija koju je koristilo Ministarstvo je dobra i koriste ju europske zemlje, promatrajući postotak visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom, dakle od 25 do 64 godine. Po toj istoj metodologiji, koju europske zemlje koriste kako bi se mogle međusobno uspoređivati, prije 10 godina imali smo 16, a ne sedam posto visokoobrazovanih«, kaže rektor Sveučilišta u Zagrebu, pregovarač za poglavlje Znanost i obrazovanje Pero Lučin.

»Stari podatak od sedam posto pokazao se krivim, jer je potrebno uzeti u obzir postsekundarno obrazovanje populacije, odnosno sve ono što je više od srednje škole«, objašnjava Lučin. Brojka od 20 posto čini mu se realna budući da se i populacija studenata popela na blizu 200.000 (prije samo šest godina imali smo jedva 152.000 studenata), a u posljednjih 10 godina otvoren je velik broj visokih škola i veleučilišta. Zbog toga je, primjerice, 2001. godine prvu godinu studija upisalo oko 44.000 studenata, a 2008. godine upisalo ih se 10.000 više. Međutim, od 50.000 upisanih 2007. godine, njih 11.000 bili su ponavljači. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj je oko 1300 studijskih programa na 130 visokih učilišta - sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. U posljednjih pet godina otvorena su čak 32 visoka učilišta, većinom državna veleučilišta (stručni studiji) i privatne visoke škole. U tri godine, od 2006. do 2008., po Hrvatskoj je pootvarano nevjerojatnih 25 veleučilišta, visokih škola i sveučilišta, pa se danas može studirati u četrdesetak gradova.

Brojkom od 20 posto visokoobrazovanih Hrvatska se bliži prosjeku Europske unije od 25 posto. Lučin kaže da imamo vrlo sličan postotak srednjoškolaca, njih oko 70 posto, koji nakon srednje škole upisuju studij. Međutim, efikasnost studiranja i dalje je premala - studenti, unatoč Bolonji i modelu tri plus dvije godine studija, predugo studiraju. Istraživanja prije pet godina pokazala su da u roku diplomira tek oko 20 posto studenata u Hrvatskoj, dok svoj studij uopće uspije završiti oko 40 posto upisanih.
»Očekivalo se da će Bolonja povećati efikasnost, što se i dogodilo, no ne u postotku koji sam očekivao«, kaže Lučin. Sveučilište u Rijeci došlo je do toga da 45 posto upisanih završi svoj studij u roku, što, prema rektoru, još uvijek nije zadovoljavajuće.
Koji će podatak o broju visokoobrazovanih biti izbačen nakon novog popisa stanovništva? Lučin vjeruje da će se tada dobiti realna brojka, jer će popis stanovništva izbaciti podatke po dobnim grupama, nakon čega će se lako izračunati koliko imamo visokoobrazovanih među radno aktivnim stanovništvom.

Podaci Ministarstva znanosti govore da svake godine sveučilišta, veleučilišta i visoke škole završi oko 10.000 studenata. Sada kada se podaci polako bliže europskim prosjecima, javlja se novi problem - koliko Hrvatska uspije iskoristiti visokoobrazovni kadar, odnosno koliko diploma i svjedodžbi visokih škola na tržištu nema značaj, jer je poslodavci ne trebaju ili ne priznaju.


Komentari članka

Vezani članci

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Predavanje dr. Harmena Jousme i završetak 2. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata

20.03.2019.

U četvrtak, 14. ožujka 2019. godine, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dr. Harmen Jousma, doktor znanosti iz područja farmacije, nedavno umirovljeni predavač na Fakultetu matematike i društvenih znanosti Sveučilišta Leiden, Nizozemska (Faculty of Mathema

Većina prekvalificiranih za kuhare i slastičare oni su s visokom stručnom spremom, a posao nađu dok kažeš 'keks'

11.03.2019.

Slastičarstvo za mene nije samo posao, ja ga živim. Za svaki posao bitno je da uz znanje, upornost i talent uključite i srce, kaže Kvesić.

Stipendiraju učenike da bi kasnije imali vozače

18.02.2019.

Nedostatak radnika u mnogim sektorima prisilio je poslodavce da stipendijama osiguraju radnu snagu. S pet je učenika riječke Prometne škole stipendijski ugovor potpisala građevinska tvrtka iz Krka.

Škole moraju biti most između učenika i potreba turizma

14.02.2019.

Strukovna zanimanja ne promoviraju se dovoljno i smatraju se manje vrijednima. Svatko tko se danas odluči za strukovnu školu mora u tome vidjeti perspektivnost

Najveći prihod ostvarili su poduzetnici privatnici

27.01.2019.

Najveća netodobit ostvarena je kod pedeset poduzetnika u državnom vlasništvu

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija