Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

Hrvatska je i dalje na začelju Europe i stoga su nužne radikalne reforme, a ne fina prilagođavanja, zavapili su poduzetnici. Po ocjeni konkurentnosti HUP Skoru, koje svake godine objavljuje Hrvatska udruga poslodavaca, naša je zemlja pala za dva boda pa po ocjeni svih kriterija pa tako, nakon dvije godine napretka, zaostaje za svim novim članicama Europske unije.

Hrvatska sada ima najgori rezultat sa svega 36 bodova od 100, a najveći su utezi preopterećenost gospodarstva te nesređeno tržište rada. Na pad ukupnog HUP Skora za 2018. najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije, investicijskih i poslovnih barijera, a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva. Unatoč gospodarskom rastu koji se bilježi i ove godine, nazadujemo za zemljama poput Rumunjske i Bugarske, koje imaju bolje ocjene, jer ne provodimo reforme koje bi vodile rasterećenju gospodarstva, upozorili su poslodavci.

Guše nas porezi i birokrati
"Hrvatska je najopterećenija među promatranim zemljama. Naše je gospodarstvo zagušeno poreznim i parafiskalnim nametima te birokratskim procedurama i zato nema snage za jači rast",upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Poslodavci godinama pozivaju na reforme koje bi vodile manjoj i efikasnijoj državi, a posljednje dvije godine bili su glasni u pozivanju Vlade da ne propusti razdoblje rasta ekonomije u kojem je rezove najlakše provoditi. Država, pak, ide u suprotnom smjeru, umjesto da smanjuje svoje troškove ona ih konstantno povećava. Tako se pokazuje da država povećava prihode brže od rasta BDP-a pa se u posljednjim godinama udio državnih prihoda u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti povećao.

Nedostižna nam Irska
Država s prihodima u ukupnom BDP-u sudjeluje s gotovo 47%, dok je, primjerice, Rumunjska na 32%, a Irska u koju iseljava veliki broj Hrvata na 30. U našim razmjerima to znači da bi gospodarstvo, da je država svedena na irske razmjere, izdvajalo oko 60 milijardi kuna manje za poreze, parafiskalne namete i razne komunalne i lokalna davanja te troškove administracije. A situacija se pogoršava čak i na razini Hrvatske.

Tako je, upozorava HUP, uoči krize udio poreza i doprinosa u BDP-u iznosio oko 33 posto, dok je sada skočio na više od 37 posto. "Da bismo se vratili na razine opterećenja prije krize država bi trebala poslovni sektor i građane rasteretiti za 10 milijardi kuna, a taj bi iznos osigurao rast investicija i dinamizirao tržište rada", poručili su poslodavci koji ističu da ih zabrinjava rast rashoda države po stopama višima od rasta gospodarstva i tvrde da poslodavci takav pristup ne mogu izdržati.

Problem leži i u činjenici da lokalna vlast diže opterećenje kroz cijenu odvoza smeća, komunalne doprinose i naknade te naknade za vodu pa se gotovo poništavaju pozitivni učinci rasterećenja porezne reforme koja je napravila osjetan pomak u troškovima poslovanja. Takvim pristupom onemogućuje se snažnije ulaganje i rast plaća.

Poslodavci poručuju da se isključivo kroz smanjenje troška rada mogu povećati primanja radnika, naročito onih s najnižima, jer oni ni ne plaćaju porez pa im je kroz poreznu politiku nemoguće poboljšati kućni budžet. Podsjećaju poslodavci da su lani otvorili novih 40 tisuća radnih mjesta, ali i da je u ovom trenutku otvoreno više od 30.000 tisuća radnih mjesta koja su nepopunjena vjerojatno i zbog činjenice da plaće rastu presporo.

Stiže doba velikih obećanja
"Ulazimo u predizborno razdoblje, doba velikih obećanja u kojem će se, bojim se, ponovno zaboraviti na nužne poteze. Obećanja nas neće pogurati na ljestvici konkurentnosti niti će se išta bitno promijeniti, ni plaće ni uvjeti rada.

BDP će biti zaključan na stope niže od tri posto jer uvjeti rada ne osiguravaju zamašnjak privatnog sektora. Ovo su realne brojke koje gledaju ulagači kada odlučuju gdje će investirati, ali i građani kada odlaze iz zemlje", zaključila je predsjednica HUP-a.