Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Sij 2016

Hrvatska godišnje proizvodi 3 tisuće tona graha i graška, a Rumunjska čak 71,5 tisuća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Hrvatska godišnje proizvodi 3 tisuće tona graha i graška, a Rumunjska čak 71,5 tisuća

Ujedinjeni narodi, odnosno FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), proglasili su 2016. godinu Međunarodnom godinom mahunarki.

Cilj je, kako se navodi u priopćenju koje je poslano iz ureda europarlamentarke Marijane Petir, podići svijest o važnosti i snazi proteina (bjelančevina) i zdravstvenim koristima svih vrsta graha i graška, potaknula njihova proizvodnja i trgovina.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je da je Europski parlament zatražio rezolucijom od Europske komisije da u većoj mjeri informira države članice o svojstvima i dobrobitima prehrane bogate mahunarkama kako bi se potaknula njihova konzumacija budući da bi mahunarke poput slanutka, graška, graha i leće trebale biti sastavni dio zdrave prehrane jer sadržavaju velike količine aminokiselina i bjelančevina biljnog podrijetla, da pomažu u prevenciji i držanju pod kontrolom kroničnih bolesti kao što su rak, dijabetes i koronarne bolesti te pomažu u borbi protiv pretilosti i pozitivno utječu na okoliš jer sadržavaju brojne elemente koji poboljšavaju plodnost tla.

Iz podataka EUROSTAT-a iz srpnja 2015. godine vidljivo je kako je Hrvatska u 2014. godini proizvela 3400 tona (3270 u 2015. godini) graška i graha na 2400 ha površine. Za usporedbu, Bugarska je proizvela 3000 tona na 2300 ha površine, Rumunjska 71.500 tona na 49.700 ha površine, Slovenija 1500 tona na 700 ha površine, a Njemačka 283.700 tona na 92.400 ha.

U 2014. na području EU-28 suhe mahunarke su uzgajane na 1.5 milijuna hektara (1 % ukupno obradive površine) i njihova proizvodnja je dosegnula 3.2 milijuna tona. Proizvodnja graška i graha je iznosila po 1.3 milijuna tona svake kulture. Proizvodnja i površine zasijane mahunarkama značajno su se razlikovale između država članica. Francuska je u 2014. bila najveći proizvođač suhih mahunarki (26.6 % ukupne EU-28 proizvodnje). Francuska proizvodnja graška činila je gotovo polovicu (41 %) ukupne proizvodnje graška svih država članica u 2014. godini, a za njom slijede Njemačka s 12.1 % i Ujedinjeno Kraljevstvo s 9.8 %. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je vodeći proizvođač graha u 2014. čineći 35.1 % ukupne proizvodnje država članica, a zatim slijede Francuska s 21.9 % i Italija s 10.8 %. Španjolska je u 2014. s ukupno 432.200 ha imala najviše površina pod mahunarkama, čineći gotovo trećinu ukupno zasijanih površina svih zemalja članica. To je gotovo dvostruko više zasijanih površina nego u Francuskoj (245.500 ha).

Prema FAOSTAT-ovim podacima od 6. siječnja 2016. godine, a koji se odnose na 2013. godinu, ukupna svjetska proizvodnja mahunarki navedene godine iznosila je 5.212.349 tona (3.246.000 ukupna proizvodnja graška i graha EU za 2014. godinu, bez drugih mahunarki). Iz tih podataka možemo zaključiti da je Europska unija vodeći svjetski proizvođač mahunarki. U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) nema instrumenata posebno namijenjenih podupiranju proizvodnje mahunarki, ali postoji mogućnost podupiranja proizvodnje proteinskih usjeva u okviru dobrovoljnih proizvodno vezanih potpora.

Mahunarke pomažu u prevenciji i držanju pod kontrolom kroničnih bolesti
PROIZVODNJA MAHUNARKI U EU -28

Država površine (ha) količine( t) Hrvatska 2400 3400 Bugarska 2300 3000 Rumunjska 49.799 71.500 Njemačka 92.400 28.3700


Komentari članka

Vezani članci

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Prije 30 godina ga se proizvodilo 60.000 tona: Gdje je danas lički krumpir?

29.04.2026.

Krumpir u Lici ubrzo dobiva posebno mjesto. Razlog leži u specifičnim prirodnim uvjetima: podnožje Velebita karakteriziraju hladna klima, velike temperaturne razlike između dana i noći te čisto, ilovasto-pjeskovito tlo

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Sadnja krumpira u sjeni energetske krize

27.03.2026.

Iako početak sezone obećava, poljoprivrednike na sjeveru zemlje muče ograničenja u točenju, a ponegdje i nestašica plavog dizela. Pritisak stvaraju i visoki troškovi proizvodnje, posebno kada je riječ o umjetnom gnojivu, no unatoč svemu, radovi ne staju.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 965 članka imaju tag kriza
  30. 539 članka imaju tag porezi
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk