Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2009

Hrvatska će se brodogradnja prepoloviti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ivica Tijardović  

Hrvatska će se brodogradnja prepoloviti

Poznato je da se hrvatski sindikati pokušavaju izboriti za prava brodograditelja, no ni u ostalim dijelovima Europe situacija nije bolja. Sindikat francuskog brodogradilišta STX France u Saint Nazaireu odbio je plan prema kojem bi 2400 zaposlenika utrošilo 326.000 sati na prekvalifikaciju kako bi se osposobili za druge sektore.

Sindikat se boji da je to znak koji vodi prema otpuštanju djelatnika s posla ili odlazak na neizvjesno čekanje koje u konačnici može dovesti do otkaza. Ništa bolje nije ni u Njemačkoj gdje ThyssenKrupp prodaje brodograđevnoj grupi Abu Dhabi Mar 80% udjela u brodogradilištu Blohm+Voss iz Hamburga, koje će ubuduće graditi superjahte. U Italiji pak Fincantieri namjerava do kraja godine otpustiti 1200 svojih brodograditelja. I norveška su brodogradilišta pred bankrotom ne dođe li do novih narudžbi.

Obnova brodova

Finska Wartsila je ovo ljeto izišla s podacima da postoji mogućnost otkazivanja narudžbi za njezine proizvode (brodske strojeve i slično) u vrijednosti od 800 milijuna eura, a u listopadu je taj neizvjesni iznos smanjen na 650 milijuna eura.

Zanimljivo je da ThyssenKrupp razmišlja o zatvaranju grčkog brodogradilišta Hellenic Shipyards nakon što je narudžba za četiri podmornice otkazana u rujnu, kao i ugovor o opremanju još tri podmornice. Kako grčka vlada nije uplatila 520 milijuna eura, mogućnost zatvaranja brodogradilišta je realna opcija. Nijemci vjerojatno žele vidjeti što će nova vlada u Grčkoj poduzeti glede 1400 brodograditelja i brojnih kooperanata.

Za brodogradilište je zainteresirana i grčka brodograđevna grupa Neorion Holdings. Oni očekuju da 230 milijuna eura koje je grčka vlada dala brodogradilištu Hellenic Shipyards u vidu pomoći brodogradilište vrati državi po nalogu Europske komisije kako ne bi taj iznos ušao u vrijednost brodogradilišta pri kupoprodaji. Jedino rješenje za spas europske brodogradnje je obnova stare flote jer postoji oko 300 brodova koji bi morali otići u rezališta, a narudžbe za novih sto bi mogle već sad biti potpisane.

Da bi se to ostvarilo, potrebna je financijska podrška od 700 milijuna eura, no Bruxelles je više zabrinut za automobilsku nego za brodograđevnu industriju. Naime, sada je u brodogradilištima EU zaposleno oko 100.000 brodograditelja, a u automobilskoj industriji oko 2 milijuna i još deset indirektno. Prema tome dok Južna Koreja financira svoja brodogradilišta sa 20 milijardi dolara, a Kineska svoja sa 30 milijardi, EU razmišlja o zatvaranju komercijalne brodogradnje, no ne i one za vojne potrebe.

Pa koji su razlozi da EU bježi od brodogradnje? Odgovor se može pronaći u vijesti da su nedavno prvi kontejnerski brodovi naručeni nakon više od godine dana u brodogradilištu Hyundai Mipo Dockyard u Južnoj Koreji. Riječ je o svega dva kontejnerska broda od 1600 teu, svaki vrijedan svega 19 milijuna dolara, što je 30% manje u odnosu na najviše cijene iz 2008., koji će biti građeni za Abu Dhabi Tanker Co.

Neka su kineska brodogradilišta smanjila cijenu brodova za rasute terete koji su prije godinu i pol vrijedili 40 milijuna dolara na svega 25 milijuna. Nešto veći brodovi tipa Capesize sad su se naručili za 56 milijuna dolara, a 2008. vrijedili su 98 milijuna dolara. No problem je što je više od 3200 brodova za rasute terete već naručeno, a riječ je o čak 283,3 milijuna tona nosivosti novih brodova, a samo u 2010. bit će isporučeno 109 milijuna tona nosivosti novih brodova. No postoji mogućnost da polovina narudžbi u Kini bude otkazana.

Prepolovljena potražnja

Naime, vjeruje se da sva brodogradilišta svijeta godišnje mogu izgraditi brodove ukupne nosivosti do 200 milijuna tona, a da potražnja za brodovima ne prelazi 100 milijuna tona nosivosti. Unatoč svemu Kina ne odustaje, pa je tako dopustila svojim brodarima kupnju otkazanih brodova u svojim brodogradilištima.

Prema kineskim informacija, u prvih osam mjeseci 2009. otkazana su 84 broda, ukupne nosivosti 4 milijuna tona. Na drugom kraju svijeta Synergy grupa pak planira investirati 850 milijuna dolara u gradnju najvećeg brodogradilišta u području sjeveroistočnog Brazila na površini od dva milijuna četvornih metara gdje će se graditi veliki brodovi za prijevoz željezne rude. Da bi izišla iz brodograđevne krize, Južna Koreja namjerava investirati 13 milijardi dolara u industriju za proizvodnju električne energije pomoću vjetra i drugih alternativnih izvora.

Tri najveća brodogradilišta (Hyundai Heavy Industries, Samsung Heavy Industries i STX Shipbuilding) ozbiljno su se prihvatila tog posla. Posljednjih petnaestak godina sve naše vlade nisu pružile hrvatskoj brodogradnji ozbiljnu priliku. U razvoj brodogradnje nije se ozbiljno investiralo, pa sve upućuje na to da se privatizacija nije htjela izbjeći, a došla je u najnezgodnije vrijeme. Ne treba se uopće nadati da će nam EU popustiti u svojim zahtjevima glede brodogradnje pa treba očekivati da će se hrvatska brodogradnja prepoloviti.

No ni to ne jamči njezinu egzistenciju ako nije spremna prilagoditi se potrebama tržišta prema uzoru na južnokorejska brodogradilišta. Prema tome nama predstoji privatizacija brodogradilišta prema kriterijima EU, ili zaboraviti na EU na neodređeno vrijeme, uza sve konsekvencije koje iza toga slijede.


Komentari članka

Vezani članci

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Sve više velikih svjetskih kompanija bira malu državu u srcu Europe kao svoju središnjicu

14.08.2019.

Budući da mnoge svjetske kompanije zbog nadolazećeg Brexita ostaju bez svoje europske središnjice, sićušna zemlja u srcu Europe pokazala se kao idealna destinacija koja će nadomjestiti tu poziciju. Zahvaljujući britanskom izlasku iz Europske unije, Luksem

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Šoping preko interneta sve je zanimljiviji: 'Mali Amazoni' krenuli su po svoj dio kolača

12.08.2019.

Na brojnim tržištima manje internetske trgovačke platforme rastu po visokim stopama i uveseljavaju investitore, stvarajući ujedno i jaču konkurenciju poznatim divovima internetske trgovine Amazonu i Alibabi

Tag cloud

  1. 1933 članka imaju tag hrvatska
  2. 1956 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 836 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 964 članka imaju tag trgovina
  8. 962 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 921 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 340 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija