Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2009

Hrvatska će se brodogradnja prepoloviti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ivica Tijardović  

Hrvatska će se brodogradnja prepoloviti

Poznato je da se hrvatski sindikati pokušavaju izboriti za prava brodograditelja, no ni u ostalim dijelovima Europe situacija nije bolja. Sindikat francuskog brodogradilišta STX France u Saint Nazaireu odbio je plan prema kojem bi 2400 zaposlenika utrošilo 326.000 sati na prekvalifikaciju kako bi se osposobili za druge sektore.

Sindikat se boji da je to znak koji vodi prema otpuštanju djelatnika s posla ili odlazak na neizvjesno čekanje koje u konačnici može dovesti do otkaza. Ništa bolje nije ni u Njemačkoj gdje ThyssenKrupp prodaje brodograđevnoj grupi Abu Dhabi Mar 80% udjela u brodogradilištu Blohm+Voss iz Hamburga, koje će ubuduće graditi superjahte. U Italiji pak Fincantieri namjerava do kraja godine otpustiti 1200 svojih brodograditelja. I norveška su brodogradilišta pred bankrotom ne dođe li do novih narudžbi.

Obnova brodova

Finska Wartsila je ovo ljeto izišla s podacima da postoji mogućnost otkazivanja narudžbi za njezine proizvode (brodske strojeve i slično) u vrijednosti od 800 milijuna eura, a u listopadu je taj neizvjesni iznos smanjen na 650 milijuna eura.

Zanimljivo je da ThyssenKrupp razmišlja o zatvaranju grčkog brodogradilišta Hellenic Shipyards nakon što je narudžba za četiri podmornice otkazana u rujnu, kao i ugovor o opremanju još tri podmornice. Kako grčka vlada nije uplatila 520 milijuna eura, mogućnost zatvaranja brodogradilišta je realna opcija. Nijemci vjerojatno žele vidjeti što će nova vlada u Grčkoj poduzeti glede 1400 brodograditelja i brojnih kooperanata.

Za brodogradilište je zainteresirana i grčka brodograđevna grupa Neorion Holdings. Oni očekuju da 230 milijuna eura koje je grčka vlada dala brodogradilištu Hellenic Shipyards u vidu pomoći brodogradilište vrati državi po nalogu Europske komisije kako ne bi taj iznos ušao u vrijednost brodogradilišta pri kupoprodaji. Jedino rješenje za spas europske brodogradnje je obnova stare flote jer postoji oko 300 brodova koji bi morali otići u rezališta, a narudžbe za novih sto bi mogle već sad biti potpisane.

Da bi se to ostvarilo, potrebna je financijska podrška od 700 milijuna eura, no Bruxelles je više zabrinut za automobilsku nego za brodograđevnu industriju. Naime, sada je u brodogradilištima EU zaposleno oko 100.000 brodograditelja, a u automobilskoj industriji oko 2 milijuna i još deset indirektno. Prema tome dok Južna Koreja financira svoja brodogradilišta sa 20 milijardi dolara, a Kineska svoja sa 30 milijardi, EU razmišlja o zatvaranju komercijalne brodogradnje, no ne i one za vojne potrebe.

Pa koji su razlozi da EU bježi od brodogradnje? Odgovor se može pronaći u vijesti da su nedavno prvi kontejnerski brodovi naručeni nakon više od godine dana u brodogradilištu Hyundai Mipo Dockyard u Južnoj Koreji. Riječ je o svega dva kontejnerska broda od 1600 teu, svaki vrijedan svega 19 milijuna dolara, što je 30% manje u odnosu na najviše cijene iz 2008., koji će biti građeni za Abu Dhabi Tanker Co.

Neka su kineska brodogradilišta smanjila cijenu brodova za rasute terete koji su prije godinu i pol vrijedili 40 milijuna dolara na svega 25 milijuna. Nešto veći brodovi tipa Capesize sad su se naručili za 56 milijuna dolara, a 2008. vrijedili su 98 milijuna dolara. No problem je što je više od 3200 brodova za rasute terete već naručeno, a riječ je o čak 283,3 milijuna tona nosivosti novih brodova, a samo u 2010. bit će isporučeno 109 milijuna tona nosivosti novih brodova. No postoji mogućnost da polovina narudžbi u Kini bude otkazana.

Prepolovljena potražnja

Naime, vjeruje se da sva brodogradilišta svijeta godišnje mogu izgraditi brodove ukupne nosivosti do 200 milijuna tona, a da potražnja za brodovima ne prelazi 100 milijuna tona nosivosti. Unatoč svemu Kina ne odustaje, pa je tako dopustila svojim brodarima kupnju otkazanih brodova u svojim brodogradilištima.

Prema kineskim informacija, u prvih osam mjeseci 2009. otkazana su 84 broda, ukupne nosivosti 4 milijuna tona. Na drugom kraju svijeta Synergy grupa pak planira investirati 850 milijuna dolara u gradnju najvećeg brodogradilišta u području sjeveroistočnog Brazila na površini od dva milijuna četvornih metara gdje će se graditi veliki brodovi za prijevoz željezne rude. Da bi izišla iz brodograđevne krize, Južna Koreja namjerava investirati 13 milijardi dolara u industriju za proizvodnju električne energije pomoću vjetra i drugih alternativnih izvora.

Tri najveća brodogradilišta (Hyundai Heavy Industries, Samsung Heavy Industries i STX Shipbuilding) ozbiljno su se prihvatila tog posla. Posljednjih petnaestak godina sve naše vlade nisu pružile hrvatskoj brodogradnji ozbiljnu priliku. U razvoj brodogradnje nije se ozbiljno investiralo, pa sve upućuje na to da se privatizacija nije htjela izbjeći, a došla je u najnezgodnije vrijeme. Ne treba se uopće nadati da će nam EU popustiti u svojim zahtjevima glede brodogradnje pa treba očekivati da će se hrvatska brodogradnja prepoloviti.

No ni to ne jamči njezinu egzistenciju ako nije spremna prilagoditi se potrebama tržišta prema uzoru na južnokorejska brodogradilišta. Prema tome nama predstoji privatizacija brodogradilišta prema kriterijima EU, ili zaboraviti na EU na neodređeno vrijeme, uza sve konsekvencije koje iza toga slijede.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Facbook doživio najveći pad od kada postoji

16.03.2019.

Facebook je jučer doživio jedan od najvećih padova u radu sustava u svojoj povijesti. Mnogi od službeno deklariranih 2,32 milijardi aktivnih korisnika Facebooka jučer su bili vrlo frustrirani zbog prekida u radu facebook aplikacija. Korisnici širom svijet

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Šef Amazona danas je najbogatiji čovjek, ali u cijeloj povijesti ne ulazi ni u prvih 10

15.03.2019.

Jeff Bezos, osnivač online trgovca Amazon, najbogatiji je čovjek u modernoj povijesti s bogatstvom procjenjenim na 131 milijardu dolara. No, daleko je Bezos od najbogatijeg čovjeka svih vremena. Štoviše, prema istraživanju BBC-a, ne ulazi on ni u prvih 10

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija