Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Stu 2018

Hrvati su ludi za dizelašima, evo zašto to ne znači ništa loše

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Hrvati su ludi za dizelašima, evo zašto to ne znači ništa loše

Njemački statističari ovih su dana objavili podatke o vlastitom izvozu rabljenih dizelaša i Hrvatska je tu zauzela drugo mjesto, piše Autoklub Jutarnjeg lista.

S rastom uvoza dizelaša iz Njemačke u 2018. od 89,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani držimo respektabilno drugo mjesto na toj ljestvici, dok je prvo rezervirano za nedodirljive Ukrajince koji bilježe porast od čudesnih 136,8 posto. Kako nije riječ o nečijim fantazijama pokazuju i brojke agencije Promocije plus– prema njima je u prvih devet mjeseci u Hrvatsku ušao nikad veći broj rabljenih, njih 57.067, što je popriličnih 16.732 ili 41,5 posto rabljenih više nego u istom razdoblju lani. A doprinos takvom skoku, može se iščitati iz brojki, ponajprije su dali dizelaši. Najvećim dijelom, naravno, uvezeni iz Njemačke. Dizelaša je 15.434 više nego lani, pa je njihov udio u ukupnom broju uvezenih rabljenih ove godine s lanjskih, već nestvarnih 87,2 porastao na čak 88,7 posto.

Treba li strahovati zbog ovakvog scenarija i pridružiti se dušobrižnicima i razno raznim domaćim "elektro Mesijama" koji uglavnom iz neznanja tvrde kako su se potvrdile crne prognoze i Hrvatska je, eto, postala “odlagalište za stare i islužene dizelaše iz Europe”? Naravno da ne. I za to postoje čvrsti argumenti. Za početak, trošarine. Kao što je poznato, posljednjih godina računaju se prema emisiji CO2 i vrijednosti, a trošarinske tablice su tako posložene da nikako ne idu na ruku starijim autima s izdašnijom emisijom štetnih plinova. I to toliko da takvima nikakvu dobrobit nije donijela niti odluka da se od početka 2018. autima vrijednosti do 100.000 kuna pri izračunu trošarine ne zaračunava nikakav postotak temeljen na vrijednosti.

Rabljeni iz uvoza ne umanjuju prosječnu starost domaćeg voznog parka kao što bi to bio slučaj s većim brojem sasvim novih auta, a isto vrijedi i za emisiju štetnih plinova. No, noviji su i osjetno manje zagađuju od postojećih i stoga ekolozi ne trebaju strahovati. Porast uvoza dizelaša nije problematičan i zato što Hrvatska nema problema s kvalitetom zraka, poput primjerice Njemačke.
Kako okoliš i zdravlje ljudi neće pretjerano patiti zbog pojačanog uvoza dizelaša otkriva i pogled na demografsku sliku. Prema gustoći naseljenosti, naime, Hrvatska je sa 75 stanovnika po kvadratnom kilometru tamo još pri pristupanju u članstvo 2013. bila 21 od 28 zemalja članica, a s popriličnim odljevom stanovništva u međuvremenu je pustopoljina samo još porasla.


Komentari članka

Vezani članci

Volkswagen zbog koronakrize odustaje od tvornice u Turskoj

02.07.2020.

Gradnja tvornice u Turskoj prvi je put obustavljena u listopadu 2019. zbog vojnog upada Turske u susjednu Siriju, koji je vladi u Ankari donio brojne kritike na račun kršenja ljudskih prava.

Autoindustrija pred slomom: Spas moguć samo uz nove poslovne modele i kinesko tržište

24.06.2020.

Očekuje se vrtoglavi porast ukupne prodaje vozila u Kini u ispitanom razdoblju, dok će najvećih pet europskih tržišta mirovati.

Solinska tvrtka u Rusiji ugovorila 60,7 milijuna eura novih poslova

17.06.2020.

AD Plastik grupa ugovorila je nove poslove s ruskim AvtoVAZ-om ukupne vrijednosti 57,7 milijuna eura za novi model Lade Nive, te tri milijuna eura vrijednu proizvodnju dijelova za Nissan Qashqai, također u Rusiji, priopćeno je u utorak iz solinske tvrtke.

U svibnju su prodana 2173 vozila, pad od visokih 76 %

11.06.2020.

Prema podatcima agencije Promocija plus, u Hrvatskoj je u svibnju dostignuta samo četvrtina od 9149 automobila prodana lanjskog svibnja. No nije baš svako tumačenje tih brojki crno.

Nissan zatvara tvornicu u Barceloni, 3000 ljudi ostaje bez posla, počeli prosvjedi

29.05.2020.

Prihodi su pali 14,6 posto, na 9900 milijardi jena. Kompanija je u tom razdoblju prodala ukupno 4,93 milijuna vozila, što predstavlja pad za 10,9 posto u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2073 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1072 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1002 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 235 članka imaju tag koronavirus
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici