Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ou 2015

Hrvati će uskoro moći raditi u većini zemalja članica bez radnih dozvola

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr/Hina  

Hrvati će uskoro moći raditi u većini zemalja članica bez radnih dozvola

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio je u ponedjeljak nadu da će uskoro većina zemalja članica EU-a koje su privremeno uvele zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika odustati od toga.

Ministar Mrsić, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja, imao je o tome niz bilateralnih razgovora sa svojim kolegama, budući da se 1. srpnja navršava dvije godine hrvatskog članstva u EU-u, kada istječe prvo razdoblje u kojem se može uvesti zabrana.

"Nadam se da će većina zemalja koje su uvele zabranu zapošljavanja to ukinuti", rekao je ministar Mrsić, naglašavajući da je u svim razgovorima bilo pozitivno raspoloženje u tom pravcu.

U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.

Prema neslužbenim informacijama, nakon 1. srpnja zabrana zapošljavanja mogla bi ostati samo u tri zemlje - Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji.

S prvim danom hrvatskog članstva u EU-u, pravo na prijelazna ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika uvelo je 13 država - Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta.

Ograničenja nisu uveli Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija, Litva i Latvija.

"Uvijek ostaje dio zemalja koje više iz političkih razloga, a ne zbog situacije na svom tržištu rada, zadržavaju zabranu", rekao je Mrsić, dodajući da će ipak ostati vrlo mali broj zemalja koje će i dalje ograničavati hrvatskim radnicima pristup svom tržištu rada.

"Sa svima ćemo razgovarati. Ja vidim pozitivno ozračje, a konačan rezultat znat ćemo negdje u svibnju i lipnju", rekao je.

Mrsić je komentirao i statističke podatke po kojima pada broj nezaposlenih, ali se smanjuje i broj zaposlenih te tumačenja da je to posljedica odlaska velikog broja mladih ljudi iz zemlje.

"Da raščistimo, očito se iz političkih razloga licitira s brojem ljudi koji su otišli vani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i MUP-a, godišnje negdje oko 12 tisuća ljudi napusti Hrvatsku, a osam tisuća dođe u zemlju", kaže Mrsić, dodajući da se iz razgovora s europskim ministrima rada doznaje da iznimno mali broj hrvatskih državljana dobiva radne dozvole. Primjerice, Luksemburg je izdao samo sedam radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350.

Jedino u Njemačkoj je izdan veći broj radnih dozvola je, oko 26 tisuća, ali to ne znači da ih toliki broj stalno zaposlenih, nego je dobar dio tamo zaposlen na sezonskim poslovima.

"Ne bih licitirao s brojkama. Ono što je jasan pokazatelj jest da se u Hrvatskoj smanjuje broj nezaposlenih, a kada govorimo o broju zaposlenih tu imamo problem s metodologijom koju koristi DZS, koja je očito zastarjela", kaže Mrsić.

Mrsić objašnjava da je metoda koju DZS koristi za anketiranje zaposlenosti stara 50-ak godina i ne odgovora sadašnjem trenutku.

"Prema prvoj analizi koju smo napravili zajedno s DZS-om, nedostaje oko 45 tisuća zaposlenih kod pravnih osoba, koje oni iz nekih razloga nisu obuhvatili svojom anketom. Nedostaje također 15 djelatnika u vojsci i policiji. Dogovorili smo se da sjednemo i utvrdimo koju ćemo metodologiju koristiti. Jedina prava statistika u Hrvatskoj je ona Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema kojoj u ovom trenutku u Hrvatskoj ima milijun i 390 tisuća zaposlenih, tako da ne stoje one katastrofične priče o kolapsu mirovinskog sustava", ističe ministar.

Dodaje da je odnos broja umirovljenika i zaposlenih uvijek konstantan - na 100 umirovljenika ima 114, 115 zaposlenih. "Sada će se taj broj i povećati kada dođe turistička sezona", kaže Mrsić.


Komentari članka

Vezani članci

Kraj lova u mutnom? Zašto nestaju agencije za uvoz radnika

02.06.2026.

Novo zapošljavanje stranaca palo za 39 posto, dok broj sezonaca i produljenja dozvola raste uz strožu kontrolu tržišta i agencija

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Usluge hrvatskih putničkih agencija u 2025. koristilo više turista

22.05.2026.

Posredstvom hrvatskih putničkih agencija, u Hrvatsku je 2025. godine na više dana došlo 2,3 milijuna stranih turista ili 2 posto više nego 2024., dok je domaćih turista na višednevna putovanja putovalo 752 tisuće ili 2,6 posto više, podaci su DZS-a.

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Tag cloud

  1. 2864 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1572 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 538 članka imaju tag porezi
  30. 453 članka imaju tag start up
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk