Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2019

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

Izvor: www.agroklub.com · Autor: agroklub  

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

Ova bi godina mogla biti odlična za uzgajivače hrena, kakav je mladi poljoprivredni proizvođač Filip Bencek iz Žarovnice kraj Lepoglave, koji je prije dvije godine registrirao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na kojem uglavnom uzgaja upravo - hren. Na vlastitim poljoprivrednim površinama, nositelj ovoga OPG-a očekuje urod od gotovo sedam tona hrena, kojeg najviše prodaje na području Zagreba, ali i u Sloveniji.

"Uzgoj hrena je svakako isplativiji nego uzgoj žitarica, ali je s njim puno više posla, a i ulaganja su veća. Kada sam počeo razmišljati o bavljenju poljoprivredom, jer sam želio imati nešto svoje i raditi kod kuće, odlučio sam se za hren jer se tom kulturom u ovom dijelu Hrvatske bavi vrlo malo proizvođača. Lani smo imali zadovoljavajući urod, a ove se godine nadamo bitno većem.

Iako nam je tuča oštetila dio nasada, godina s puno kiše, kakva je ova, pogoduje hrenu, pa se nadam da ćemo na hektar i pol ove godine dobiti urod od 6 do 7 tona hrena. Nisam dugo u tom poslu, još učim, stječem nova iskustva, no mislim da sam pogodio s hrenom i da će ta kultura biti isplativa", istaknuo je Filip Bencek, koji na svom OPG-u, na ukupno 4 hektara, uz hren uzgaja i buče, batat, luk i češnjak.

Hren izvoze i u Sloveniju
Na kućnom pragu ovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo prodaje zanemarive količine povrća, najviše zahvaljujući upitima na facebook stranici, no ipak nemaju problema s plasmanom, posebice hrena, koji prodaju i u Sloveniji.

"Isplati se pomučiti za bolju cijenu, zato hren ne prodajemo na veliko jer je otkupna cijena niska, a potražnja na kućnom pragu je mala. Zahvaljujući jednom poznaniku koji radi u Sloveniji, uspjeli smo se probiti i na slovensko tržište, na kojem je potražnja veća od ponude. Nadam se da ćemo i ove godine u Sloveniju uspjeti plasirati naš hren", kaže ovaj mladi poljoprivrednik, najveći proizvođač hrena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Najveća potražnja za hrenom je u vrijeme blagdana, pogotovo u Velikom tjednu pred Uskrs, kada se kilogram hrena može prodati po cijeni od 12 do 17 kuna, no njegova je cijena najviša u ljetnim mjesecima, kada može doseći i 25 kuna za kilogram.

Ambiciozni planovi ulaganja
"Uzgoj hrena zahtijeva puno rada, veliki angažman ljudske radne snage, a ona je skupa. Velika su i ulaganja u mehanizaciju jer smo krenuli praktično od nule. Moja obitelj nije imala nikakvu poljoprivrednu mehanizaciju, sve što nam treba za proizvodnju morali smo kupiti. Zato nam je natječaj Lokalne akcijske grupe Sjeverozapad puno pomogao. Javili smo se i prošli na natječaju za tip operacije 6.3.1. Programa ruralnog razvoja "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", te odobrenim sredstvima u visini od 15.000 eura kupili novu prskalicu i rabljeni traktor. Traktor je u odličnom stanju, a bio nam je i cjenovno dostupan, tako da smo riješili dio naših problema.

Dosad smo sve uslužne radove morali plaćati. Ove smo godine vlastitim sredstvima kupili i bubanj za pranje hrena, pa nam je i to olakšalo posao, jer smo prije hren prali ručno, a sada 150 kilograma hrena operemo za desetak minuta", zadovoljan je Filip.

No čeka ga još puno ulaganja. U poslu mu, dodaje, pomažu žene koje je angažirao, a koje imaju veliko iskustvo jer su godinama radile kod uzgajivača hrena u Sloveniji i Austriji, koji se tim poslom bave već dvadeset i više godina. Austrijska gospodarstva imaju poljoprivrednu mehanizaciju prilagođenu baš za hren, od posebnih plugova do međurednih freza i druge mehanizacije.

Sredstvima Programa ruralnog razvoja širi proizvodnju
"Uz kupnju mehanizacije, planiramo urediti i vlastitu pakirnicu, a nadam se da ću uspjeti s vremenom doći i do vlastite hladnjače. Hren ne bi smio ostati na otvorenom jer na taj način puno gubi na težini. Sada većinu posla radimo ručno, još smo na početku, no planovi su nam veliki, a oni iziskuju i velika ulaganja. Zato s nestrpljenjem očekujem raspis nacionalnog natječaja za podmjeru 6.2. "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području", tip operacije 6.2.1. Iako još ne znamo uvjete natječaja, nadam se da ću proći i ta sredstva uložiti u unaprjeđenje proizvodnje", planira Filip Bencek, koji se nada i većim potporama svoje jedinice lokalne samouprave.

Ovaj mladi poljoprivredni proizvođač s velikim ambicijama i planovima poručio je svim poljoprivrednim proizvođačima koji zadovoljavaju uvjete da se svakako prijave na natječaje iz Programa ruralnog razvoja, jer posebice početnici, nemaju boljih izvora za ulaganje u razvoj i kupnju poljoprivrednih strojeva.


Komentari članka

Vezani članci

Provjerili smo kako se beru masline u Pirovcu, a kako u Istri

14.10.2019.

Počela je berba maslina. Plodove svoga truda u zaleđu Pirovca ubiru članovi Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a Šibensko-kninske županije. Zahvaljujući radnoj terapiji u masliniku, već 17 godina lakše se nose sa svakodnevicom.

Proizvedeno 8,7 % manje kukuruza

04.10.2019.

Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru je osam tona, što je manji prinos nego lani, kada je iznosio 9,1 tonu po hektaru. Pad proizvodnje procjenjuje se i kod soje, suncokreta i šećerne repe.

Hren s OPG-a Bencek i na slovenskom tržištu: posla i ulaganja je više, ali se isplati

02.10.2019.

Nisam dugo u tom poslu, još učim, stječem nova iskustva, no mislim da sam pogodio s hrenom i da će ta kultura biti isplativa, kaže Filip Bencek, koji na svom OPG-u, na ukupno 4 hektara, uz hren uzgaja i buče, batat, luk i češnjak, a proizvodnju si je olak

Ratarstvo raste, a sve drugo opada ili stagnira

02.10.2019.

"Nužno je postići stupanj samodostatnosti te podići konkurentnost hrvatskog poljoprivrednog proizvoda", kaže Denis Matijević

Cijena hektara oranica porasla na 24.347 kuna

30.09.2019.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj lani je iznosila 24.347 kn/ha pri čemu je cijena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za 18.166 kuna veća nego što je bila na kontinentu, podaci su Državnog zavoda za statistiku

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija