Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lis 2019

Hoće li "porez na šećer" dovesti do vala otkaza?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Prusina  

Hoće li "porez na šećer" dovesti do vala otkaza?

Dok jedni hvale najavu hrvatske Vlade o uvođenju poreza na bezalkoholna pića s dodatnim šećerima, drugi je drže štetnom i neefikasnom jer smatraju da će njegovim uvođenjem biti izgubljena mnoga radna mjesta. Pobornici tih novih trošarina koje u svijetu još zovu i "soda tax" pozivaju se na rezultate istraživanja Europske unije prema kojima raste pretilost kod djece i mladih, a prema statistici Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet europskih zemalja s tim problemom.Prema istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece", u Hrvatskoj je 35 posto djece u dobi od osam do devet godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Ukupno 31 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Promatrano pak po regijama, najveći je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u kontinentalnoj, njih 35,6 posto, a najviše je dječaka u jadranskoj regiji, 42,2 posto.

Smjernice

Slatka su pića glavni faktor rizika za pretilost, dijabetes i propadanje zubi, a pridonose i razvoju bolesti srca i jetre. Zagovornici poreza kažu da tekući šećer šteti više od onog koji se nalazi u hrani. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) preporučuju da odrasli i djeca smanje potrošnju šećera na manje od 10 posto svog dnevnog unosa energije te daljnje smanjivanje unosa šećera na ispod pet posto dnevnog unosa energije za dodatne zdravstvene koristi. Na predstavljanju porezne reforme koalicijskim partnerima ministar financija Zdravko Marić istaknuto je da se od povećanja trošarina na bezalkoholna pića očekuje dodatni prihod od 144 milijuna kuna. S obzirom na to da je u prošloj godini država na ime te trošarine uprihodila 146 milijuna kuna, to znači da bi trošarina na bezalkoholna pića mogla porasti u prosjeku i dvostruko, iako će ovisiti o količini dodanog šećera, pa ni na sve sokove ili vodu s okusom neće biti ista. Do sada se bezalkoholna pića oporezuju s 40 kuna na 100 litara, a sada će se oporezivati i šećer. Predloženo je uvođenje nove kategorije koja će uzimati u obzir postotak, odnosno gramažu raznih šećera koji se koriste u tim bezalkoholnim pićima.
Među primjerima dobre prakse su uz hrvatske poligone za vježbanje u školama mađarski primjer i primjer iz Velike Britanije koja je u travnju 2018. uvela porez na slatka pića (Soft drinks industry levy, SDIL). Za ostale namirnice koje sadrže dodane šećere objavljene su smjernice za industriju (dobrovoljne smjernice) radi reformulacije proizvoda na način da se do 2020. godine smanji udio šećera za 20 posto. U Mađarskoj je na snazi cjelovita porezna politika dodatnog oporezivanja manje zdravih namirnica, i to vezano uz udio šećera, soli, kofeina i alkohola. Ova porezna reforma započela je 2011. godine s manjim brojem namirnica te su se kategorije namirnica kroz sljedeće godine proširivale, no važno je istaknuti da su slatka pića od početka obuhvaćena ovom poreznom reformom.

Edukacije

Promijenjenim poreznim oblikom kod nas očekuje se podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije uključuje potrebu oporezivanja kao jednu od mjera za smanjenje pretjerane konzumacije šećera. U sindikatu PPDIV kao najvećem granskom sindikatu u proizvodnoj i prehrambenoj industriji naše države smatraju da će velik broj trgovačkih društava biti izravno pogođen uvođenjem predloženih izmjena navedenog zakona.
Uvođenje "poreza na šećer", i to kod samo jedne vrste proizvoda, nije se pokazalo kao efikasna mjera u promjeni prehrambenih navika, a na taj se način potiče prekogranična potrošnja te ugrožavaju domaća proizvodnja i radna mjesta na domaćem tržištu, tvrde u PPDIV-u i dodaju kako hrvatski građani već sada u velikom broju prehrambene proizvode kupuju u susjednim zemljama, a rastom cijena bezalkoholnih napitaka to će biti još izraženije. Također navode da je čak i Danska, koja je među prvima bila uvela sličan porez na sokove, od njega odustala nakon što je porasla prekogranična potrošnja.
Predviđa se da će porez na zašećerena osvježavajuća pića u Velikoj Britaniji dovesti do ukidanja više od 4000 radnih mjesta u proizvodnji, maloprodaji i ugostiteljstvu. U Meksiku je "porez na šećer" doveo do gubitka više od 10.000 radnih mjesta u industriji i zatvaranja 30.000 malih trgovina.


Komentari članka

Vezani članci

Izmjena globalnih poreznih propisa

20.01.2020.

Sjedinjene Države riskiraju mnoge poreze koje bi zemlje diljem svijeta mogle uvesti tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odbaci nove međunarodne propise o oporezivanju digitalnih kompanija

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

15.01.2020.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ip

Obrtnici, ako ste u 2019. imali prihod manji od 7,5 milijuna kuna, HITNO u Poreznu upravu!

09.01.2020.

Najnovije izmjene brišu dosadašnje uvjete prema kojima je obrtnik već u slučaju ostvarenog primitka većeg od tri milijuna kuna morao postati obveznik poreza na dobit. Sada je to obveza samo ako obrtnik ostvari više od 7,5 milijuna kuna što će velikom broj

Poduzetnici, donosimo sve bitne porezne promjene koje stupaju na snagu 1.1.2020.

27.12.2019.

U nastavku donosimo bitne porezne promjene koje u okviru 4. kruga poreznog rasterećenja stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

Evo jedan od načina kako smanjiti poreznu osnovicu za 2020. godinu

24.12.2019.

Osim redovnih troškova koji umanjuju poreznu osnovicu na kraju godine, zakonodavac je omogućio i dodatna umanjenja porezne osnovice. Jedna od najviše korištenih mogućnosti je svakako plaćanje troškova za obrazovanje djelatnika, zaposlenih direktora ili sa

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 611 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg