Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lis 2019

Hoće li "porez na šećer" dovesti do vala otkaza?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Prusina  

Hoće li "porez na šećer" dovesti do vala otkaza?

Dok jedni hvale najavu hrvatske Vlade o uvođenju poreza na bezalkoholna pića s dodatnim šećerima, drugi je drže štetnom i neefikasnom jer smatraju da će njegovim uvođenjem biti izgubljena mnoga radna mjesta. Pobornici tih novih trošarina koje u svijetu još zovu i "soda tax" pozivaju se na rezultate istraživanja Europske unije prema kojima raste pretilost kod djece i mladih, a prema statistici Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet europskih zemalja s tim problemom.Prema istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece", u Hrvatskoj je 35 posto djece u dobi od osam do devet godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Ukupno 31 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Promatrano pak po regijama, najveći je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u kontinentalnoj, njih 35,6 posto, a najviše je dječaka u jadranskoj regiji, 42,2 posto.

Smjernice

Slatka su pića glavni faktor rizika za pretilost, dijabetes i propadanje zubi, a pridonose i razvoju bolesti srca i jetre. Zagovornici poreza kažu da tekući šećer šteti više od onog koji se nalazi u hrani. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) preporučuju da odrasli i djeca smanje potrošnju šećera na manje od 10 posto svog dnevnog unosa energije te daljnje smanjivanje unosa šećera na ispod pet posto dnevnog unosa energije za dodatne zdravstvene koristi. Na predstavljanju porezne reforme koalicijskim partnerima ministar financija Zdravko Marić istaknuto je da se od povećanja trošarina na bezalkoholna pića očekuje dodatni prihod od 144 milijuna kuna. S obzirom na to da je u prošloj godini država na ime te trošarine uprihodila 146 milijuna kuna, to znači da bi trošarina na bezalkoholna pića mogla porasti u prosjeku i dvostruko, iako će ovisiti o količini dodanog šećera, pa ni na sve sokove ili vodu s okusom neće biti ista. Do sada se bezalkoholna pića oporezuju s 40 kuna na 100 litara, a sada će se oporezivati i šećer. Predloženo je uvođenje nove kategorije koja će uzimati u obzir postotak, odnosno gramažu raznih šećera koji se koriste u tim bezalkoholnim pićima.
Među primjerima dobre prakse su uz hrvatske poligone za vježbanje u školama mađarski primjer i primjer iz Velike Britanije koja je u travnju 2018. uvela porez na slatka pića (Soft drinks industry levy, SDIL). Za ostale namirnice koje sadrže dodane šećere objavljene su smjernice za industriju (dobrovoljne smjernice) radi reformulacije proizvoda na način da se do 2020. godine smanji udio šećera za 20 posto. U Mađarskoj je na snazi cjelovita porezna politika dodatnog oporezivanja manje zdravih namirnica, i to vezano uz udio šećera, soli, kofeina i alkohola. Ova porezna reforma započela je 2011. godine s manjim brojem namirnica te su se kategorije namirnica kroz sljedeće godine proširivale, no važno je istaknuti da su slatka pića od početka obuhvaćena ovom poreznom reformom.

Edukacije

Promijenjenim poreznim oblikom kod nas očekuje se podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije uključuje potrebu oporezivanja kao jednu od mjera za smanjenje pretjerane konzumacije šećera. U sindikatu PPDIV kao najvećem granskom sindikatu u proizvodnoj i prehrambenoj industriji naše države smatraju da će velik broj trgovačkih društava biti izravno pogođen uvođenjem predloženih izmjena navedenog zakona.
Uvođenje "poreza na šećer", i to kod samo jedne vrste proizvoda, nije se pokazalo kao efikasna mjera u promjeni prehrambenih navika, a na taj se način potiče prekogranična potrošnja te ugrožavaju domaća proizvodnja i radna mjesta na domaćem tržištu, tvrde u PPDIV-u i dodaju kako hrvatski građani već sada u velikom broju prehrambene proizvode kupuju u susjednim zemljama, a rastom cijena bezalkoholnih napitaka to će biti još izraženije. Također navode da je čak i Danska, koja je među prvima bila uvela sličan porez na sokove, od njega odustala nakon što je porasla prekogranična potrošnja.
Predviđa se da će porez na zašećerena osvježavajuća pića u Velikoj Britaniji dovesti do ukidanja više od 4000 radnih mjesta u proizvodnji, maloprodaji i ugostiteljstvu. U Meksiku je "porez na šećer" doveo do gubitka više od 10.000 radnih mjesta u industriji i zatvaranja 30.000 malih trgovina.


Komentari članka

Vezani članci

Velika pobjeda za Apple, sud odlučio da ne mora platiti Irskoj milijarde eura poreza

16.07.2020.

Presuda je veliki udarac za Vestager, koja je u prethodnoj i u sadašnjoj EK zadužena za tržišno natjecanje i zbog izricanja visokih novčanih kazni za više multinacionalnih kompanija postala je iznimno popularna.

Skupina bogatih pozvala vlade da ih snažnije oporezuju radi pomoći gospodarstvu

15.07.2020.

Skupina superbogatih, među njima i nasljednica Abigail Disney i suosnivač tvrtke Ben & Jerry's, pozvala je vlade da im podignu poreze kako bi se osiromašenom stanovništvu pomoglo da preživi koronavirus i ekonomsku krizu.

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

14.07.2020.

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu, i to prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu

Nova vlada reže porez na dohodak. Izračunali smo koliko će porasti plaće

08.07.2020.

Osim izmjena u sustavu poreza na dohodak, u HDZ-u najavljuju i izmjene u sustavu poreza na dobit. Tvrtke s godišnjim prihodom većim od 7,5 milijuna kuna sada plaćaju porez na dobit po stopi od 18 posto i to se, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo mijenj

Ni pola tvrtki nije predalo godišnji financijski izvještaj, a rok je blizu!

24.06.2020.

Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. godinu je 30. lipnja 2020. Izvještaje je moguće predati putem interneta - 24 sata dnevno/7 dana u tjednu, poštom ili u Fininim poslovnicama.

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2094 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1305 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1023 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 739 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 955 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 268 članka imaju tag koronavirus
  26. 360 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici