Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lis 2010

Hoće li pet dobrih turističkih projekata naći investitore?

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Hoće li pet dobrih turističkih projekata naći investitore?

Traže se investitori, odnosno strateški partneri za pet turističkih projekata od interesa za državu, nedavno predstavljenih na sjednici Vlade, koji bi za to trebali 'iskeširati' 1,4 milijarde eura. Neosporno je da je riječ o ogromnom novcu koji je danas teško nabaviti, ali je još veći problem u tome što se u Hrvatskoj stvari teško pomiču s mrtve točke. Od pet projekata, dva su stara više od desetljeća (Brijuni rivijera i Bjelolasica), a najmanje jedno, Bijela kosa, više od pet godina. Pisati o Brijuni rivijeri ili o ulaganjima u HOC Bjelolasica dosad je značilo uzalud prosipati tintu. Kada bi se nešto i počelo događati, birokratske prepreke, manjak novca i entuzijazma brzo bi sve zamrznuli. Može li posljednja akcija Vlade nešto promijeniti?

Brijuni rivijera najveći je zalogaj, riječ je o najvećoj investiciji u hrvatski turizam ikad. Projekt vrijedan najmanje 895 milijuna eura preporodio bi brijunsko područje. Riječ je o fenomenalnoj poziciji koja ne zaslužuje aktualne hotele i lošu skrb. Sadašnji su brijunski hoteli nižerazredni, a to područje zaslužuje samo najbolje. Projekt Brijuni rivijera se, međutim, teško pomiče iz početne pozicije, a krivica za inertnost godinama se prebacuje s Vlade na lokalnu samoupravu i obratno. Naime, prilično je nevjerojatno da su Vlada i Istarska županija ugovor o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, koje je trebalo rukovoditi gradnjom Brijuni rivijere, turističkog odredišta visoke kategorije, potpisali 11. srpnja 2003. Od tada je, dakle, bez vidljivog napretka prošlo sedam godina. Deklarativna podrška svih dosadašnjih vlasti ne nedostaje, ali uvijek zapne kada treba presjeći gordijske čvorove.

Na sjednici u srpnju Vlada donosi zaključak o provedbi razvojnog programa Brijuni rivijera kojim je zadužila nadležna tijela državne uprave da odmah poduzmu sve potrebno za provedbu projekta na lokacijama Pineta, Hidrobaza, otoka Sveta Katarina- Mulimenti i Muzil. Premijerka Kosor tada potpisuje zaključak po kojem se Istarskoj županiji, gradovima Puli i Vodnjanu te općini Fažana nalaže poduzimanje potrebnog kako bi se moglo početi s investicijom. Uz glavni kriterij da nema prodaje zemljišta te da će se projekt zasnivati na koncesijama. Odmah su se brecnuli gradonačelnici spomenutih gradova, pa je, na primjer, vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović odbacio tvrdnje da su gradovi i općine odgovorni za sporu realizaciju. Dosad su, uz ostalo, za svaku lokaciju identificirane katastarske čestice, utvrđen obuhvat lokacija te su pokrenuti imovinsko-pravni sporovi za pojedine nekretnine. Za tri su lokacije izrađene prostorno-planske dokumentacije, a pripremljen je i Ugovor o provedbi razvojnog programa Brijuni rivijera. Uskoro bi se trebao raspisat natječaj za izbor najpovoljnijeg ponuditelja za svaku lokaciju razvojnog programa, a potom slijedi izrada prostornih planova nižeg reda i prostorna dokumentacija. U međuvremenu su, kada su vidjeli koliko to kod nas traje, od ulaganja u projekt odustali brojni ozbiljni investitori, među posljednjima Danko Končar.

I Bjelolasica je vječno nedovršena priča o kojoj se mnogo pisalo. Neke su činjenice nepobitne, poput one da je za oko 40 posto novca utrošenenog na uređenje jedne sljemenske staze Bjelolasica mogla postati vrhunski sportsko-poslovni centar, respektabilan i po najrigoroznijim svjetskim standardima. Prema prvim, po nama najboljim projektima, trebali su se graditi dvorana od 2600 kvadrata, četiri bazena, hotel s 30 soba, dijagnostički, wellness i rehabilitacijski centar, te moderno skijalište s mogućnošću umjetnog zasnježivanja. Bjelolasica je mogla postati izravan konkurent slovenskim, čak i boljim austrijskim i talijanskim skijalištima.

Iako je tadašnja vlada 30. srpnja 2003. prihvatila plan razvoja Bjelolasice, iduća ga je poništila tvrdeći da za njega nema novca u proračunu. Plan je bio da se za polovicu potrebnog novca pobrine vodstvo Hrvatskoga olimpijskog centra (HOC) Bjelolasica, a da se za drugu polovicu pobrine država. Kreditni anuiteti, planiralo se, plaćali bi se iz tekućeg poslovanja. Vodstvo HOC-a Bjelolasica u međuvremenu je javnim natječajem pronašlo banku koja će ih kreditirati, no zakazao je državni proračun.Odličan plan zaustavio je tadašnji ministar Primorac, koji je Bjelolasici namijenio spartanski izgled za spartansku pripremu sportaša. No čak ni ta bitno jeftinija i lošija inačica nije zaživjela. Ova Vlada za Bjelolasicu traži investitora koji bi uložio 50 milijuna eura, a što bi, uz ostalo, obuhvatilo investicije u gradnju odvodnje i vodoopskrbe područja HOC-a te Jasenka koja se nalazi u fazi izrade idejnog rješenja za lokacijsku dozvolu. Planira se, nadalje, gradnja sportske dvorane s bazenskim sadržajima, za što već postoji građevinska dozvola. Bjelolasica bi napokon trebala dobiti i sustav zasnježivavanja, a planira se i gradnja nove žičare. Inače, prema prostornom planu tamo se mogu sagraditi još tri hotela.

I sportsko-rekreacijski centar Bijela kosa, skijalište pet kilometara udaljeno od Vrbovskog, godinama čeka investicijskoga Godota. Namjera je, u tom kraju nenadmašnih prirodnih ljepota, na 200 hektara napraviti centar za zimske sportove kapaciteta 2500 posjetitelja. Oko 43 hektara zauzelo bi skijalište, planiraju se napravit dvije staze, duža od 1,6 kilometara i kraća od 540 metara. Planirane su i dvije četverosjedežnice te jedna vučnica, sustav umjetnog zasnježivanja i umjetno osvijetljenje. Dosad je u projekt uloženo više od četiri milijuna kuna, od toga milijun za plaću direktora tvrtke Bijela kosa Tihomira Magdića. Kada smo ga nedavno pitali zašto projekt stoji, odgovorio nam je da nema novca. Traži se dakle investitor, odnosno strateški partner (raspisan je natječaj za dokapitalizaciju) koji bi uložio od 20 do 25 milijuna eura, a olakotna je okolnost da su napravljene sve potrebne studije. Do početne stanice žičare dovedeni su vodovod i elektromreža, a Hrvatske su šume posijekle stabla na trasama budućih staza.

Ne znamo, međutim, što će se događati s planom gradnje turističke zone Prukljan, na sjevernoj strani Prukljanskog jezera, kod Skradina, jer investicija, za koju se također traži investitor, odnosno strateški partner, vrijedi 200 do 300 milijuna eura. Zona je također planirana na 200 hektara, s time da bi na 66 hektara bio hotelsko-ugostiteljski sadržaj, a 133 hektara rezervirano je za zonu sporta i rekreacije, s golfom, vodenim parkovima i slično. Smještajni kapacitet imao bi respektabilnih 4000 ležajeva, gradilo bi se i privezište za brodove. Slična bi sudbina, zbog istog razloga, mogla zadesiti i projekt Preluk, na Kvarnerskoj obali, vrijedan 130 milijuna eura gdje se na 80.000 kvadrata predviđa gradnja hotela, kongresnog centra, multifunkcionalne dvorana, kazališta, wellnessa i bazena.


Komentari članka

Vezani članci

Padaju turistički rekordi: U Hrvatskoj više od 800.000 gostiju

22.07.2021.

U prvih 19 dana srpnja u Hrvatskoj je zabilježeno više od dva milijuna turističkih dolazaka, što je 42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 13,2 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja porast od 35 posto u odnosu na isto razdoblje proš

Hrvatska obala više nije zelena na najvažnijoj europskoj korona-karti

16.07.2021.

Narančastu boju tako imaju Primorsko-goranska županija, Istra, ali i sve dalmatinske županije

U Njemačkoj puno bolji buking nego lani, Hrvatska među najtraženijim destinacijama

16.07.2021.

Uz Hrvatsku, na njemačkom tržištu najtraženije su Italija, grčki otoci, Turska i Španjolska, odnosno 75 posto svih rezervacija odnosi se na Mediteran

Borba za opstanak turističkih agencija obilježit će sezonu

14.07.2021.

Mjerom potpore za očuvanje radnih mjesta u posljednjih 16 mjeseci spašena je ključna karika agencijskog poslovanja, a to su zaposlenici.

Schengen turizmu nosi velik dobitak, a građanima jednostavniju proceduru

12.07.2021.

Danas je unutar schengenskog prostora 26 zemalja, s 4,3 milijuna četvornih kilometara i oko 400.000 milijuna građana. No schengenski prostor nije ekvivalentan prostoru EU-a. Dio schengenskog prostora su i Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska, države

Tag cloud

  1. 2225 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1214 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1073 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1043 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 440 članka imaju tag poticaji
  19. 640 članka imaju tag maloprodaja
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 400 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 436 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici