Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lis 2010

Hoće li pet dobrih turističkih projekata naći investitore?

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Hoće li pet dobrih turističkih projekata naći investitore?

Traže se investitori, odnosno strateški partneri za pet turističkih projekata od interesa za državu, nedavno predstavljenih na sjednici Vlade, koji bi za to trebali 'iskeširati' 1,4 milijarde eura. Neosporno je da je riječ o ogromnom novcu koji je danas teško nabaviti, ali je još veći problem u tome što se u Hrvatskoj stvari teško pomiču s mrtve točke. Od pet projekata, dva su stara više od desetljeća (Brijuni rivijera i Bjelolasica), a najmanje jedno, Bijela kosa, više od pet godina. Pisati o Brijuni rivijeri ili o ulaganjima u HOC Bjelolasica dosad je značilo uzalud prosipati tintu. Kada bi se nešto i počelo događati, birokratske prepreke, manjak novca i entuzijazma brzo bi sve zamrznuli. Može li posljednja akcija Vlade nešto promijeniti?

Brijuni rivijera najveći je zalogaj, riječ je o najvećoj investiciji u hrvatski turizam ikad. Projekt vrijedan najmanje 895 milijuna eura preporodio bi brijunsko područje. Riječ je o fenomenalnoj poziciji koja ne zaslužuje aktualne hotele i lošu skrb. Sadašnji su brijunski hoteli nižerazredni, a to područje zaslužuje samo najbolje. Projekt Brijuni rivijera se, međutim, teško pomiče iz početne pozicije, a krivica za inertnost godinama se prebacuje s Vlade na lokalnu samoupravu i obratno. Naime, prilično je nevjerojatno da su Vlada i Istarska županija ugovor o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, koje je trebalo rukovoditi gradnjom Brijuni rivijere, turističkog odredišta visoke kategorije, potpisali 11. srpnja 2003. Od tada je, dakle, bez vidljivog napretka prošlo sedam godina. Deklarativna podrška svih dosadašnjih vlasti ne nedostaje, ali uvijek zapne kada treba presjeći gordijske čvorove.

Na sjednici u srpnju Vlada donosi zaključak o provedbi razvojnog programa Brijuni rivijera kojim je zadužila nadležna tijela državne uprave da odmah poduzmu sve potrebno za provedbu projekta na lokacijama Pineta, Hidrobaza, otoka Sveta Katarina- Mulimenti i Muzil. Premijerka Kosor tada potpisuje zaključak po kojem se Istarskoj županiji, gradovima Puli i Vodnjanu te općini Fažana nalaže poduzimanje potrebnog kako bi se moglo početi s investicijom. Uz glavni kriterij da nema prodaje zemljišta te da će se projekt zasnivati na koncesijama. Odmah su se brecnuli gradonačelnici spomenutih gradova, pa je, na primjer, vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović odbacio tvrdnje da su gradovi i općine odgovorni za sporu realizaciju. Dosad su, uz ostalo, za svaku lokaciju identificirane katastarske čestice, utvrđen obuhvat lokacija te su pokrenuti imovinsko-pravni sporovi za pojedine nekretnine. Za tri su lokacije izrađene prostorno-planske dokumentacije, a pripremljen je i Ugovor o provedbi razvojnog programa Brijuni rivijera. Uskoro bi se trebao raspisat natječaj za izbor najpovoljnijeg ponuditelja za svaku lokaciju razvojnog programa, a potom slijedi izrada prostornih planova nižeg reda i prostorna dokumentacija. U međuvremenu su, kada su vidjeli koliko to kod nas traje, od ulaganja u projekt odustali brojni ozbiljni investitori, među posljednjima Danko Končar.

I Bjelolasica je vječno nedovršena priča o kojoj se mnogo pisalo. Neke su činjenice nepobitne, poput one da je za oko 40 posto novca utrošenenog na uređenje jedne sljemenske staze Bjelolasica mogla postati vrhunski sportsko-poslovni centar, respektabilan i po najrigoroznijim svjetskim standardima. Prema prvim, po nama najboljim projektima, trebali su se graditi dvorana od 2600 kvadrata, četiri bazena, hotel s 30 soba, dijagnostički, wellness i rehabilitacijski centar, te moderno skijalište s mogućnošću umjetnog zasnježivanja. Bjelolasica je mogla postati izravan konkurent slovenskim, čak i boljim austrijskim i talijanskim skijalištima.

Iako je tadašnja vlada 30. srpnja 2003. prihvatila plan razvoja Bjelolasice, iduća ga je poništila tvrdeći da za njega nema novca u proračunu. Plan je bio da se za polovicu potrebnog novca pobrine vodstvo Hrvatskoga olimpijskog centra (HOC) Bjelolasica, a da se za drugu polovicu pobrine država. Kreditni anuiteti, planiralo se, plaćali bi se iz tekućeg poslovanja. Vodstvo HOC-a Bjelolasica u međuvremenu je javnim natječajem pronašlo banku koja će ih kreditirati, no zakazao je državni proračun.Odličan plan zaustavio je tadašnji ministar Primorac, koji je Bjelolasici namijenio spartanski izgled za spartansku pripremu sportaša. No čak ni ta bitno jeftinija i lošija inačica nije zaživjela. Ova Vlada za Bjelolasicu traži investitora koji bi uložio 50 milijuna eura, a što bi, uz ostalo, obuhvatilo investicije u gradnju odvodnje i vodoopskrbe područja HOC-a te Jasenka koja se nalazi u fazi izrade idejnog rješenja za lokacijsku dozvolu. Planira se, nadalje, gradnja sportske dvorane s bazenskim sadržajima, za što već postoji građevinska dozvola. Bjelolasica bi napokon trebala dobiti i sustav zasnježivavanja, a planira se i gradnja nove žičare. Inače, prema prostornom planu tamo se mogu sagraditi još tri hotela.

I sportsko-rekreacijski centar Bijela kosa, skijalište pet kilometara udaljeno od Vrbovskog, godinama čeka investicijskoga Godota. Namjera je, u tom kraju nenadmašnih prirodnih ljepota, na 200 hektara napraviti centar za zimske sportove kapaciteta 2500 posjetitelja. Oko 43 hektara zauzelo bi skijalište, planiraju se napravit dvije staze, duža od 1,6 kilometara i kraća od 540 metara. Planirane su i dvije četverosjedežnice te jedna vučnica, sustav umjetnog zasnježivanja i umjetno osvijetljenje. Dosad je u projekt uloženo više od četiri milijuna kuna, od toga milijun za plaću direktora tvrtke Bijela kosa Tihomira Magdića. Kada smo ga nedavno pitali zašto projekt stoji, odgovorio nam je da nema novca. Traži se dakle investitor, odnosno strateški partner (raspisan je natječaj za dokapitalizaciju) koji bi uložio od 20 do 25 milijuna eura, a olakotna je okolnost da su napravljene sve potrebne studije. Do početne stanice žičare dovedeni su vodovod i elektromreža, a Hrvatske su šume posijekle stabla na trasama budućih staza.

Ne znamo, međutim, što će se događati s planom gradnje turističke zone Prukljan, na sjevernoj strani Prukljanskog jezera, kod Skradina, jer investicija, za koju se također traži investitor, odnosno strateški partner, vrijedi 200 do 300 milijuna eura. Zona je također planirana na 200 hektara, s time da bi na 66 hektara bio hotelsko-ugostiteljski sadržaj, a 133 hektara rezervirano je za zonu sporta i rekreacije, s golfom, vodenim parkovima i slično. Smještajni kapacitet imao bi respektabilnih 4000 ležajeva, gradilo bi se i privezište za brodove. Slična bi sudbina, zbog istog razloga, mogla zadesiti i projekt Preluk, na Kvarnerskoj obali, vrijedan 130 milijuna eura gdje se na 80.000 kvadrata predviđa gradnja hotela, kongresnog centra, multifunkcionalne dvorana, kazališta, wellnessa i bazena.


Komentari članka

Vezani članci

Prvi gosti došli na Kvarner, domaćini se nadaju uspješnoj sezoni

26.05.2020.

Nakon otvaranja granica prvi su gosti došli i na Kvarner. Sjeverni Jadran posjetili su nautičari, a vrata su otvorili i kvarnerski kampovi.

Koje epidemiološke mjere moraju poštivati privatni iznajmljivači

26.05.2020.

Privatni iznajmljivači su na mukama zbog situacije oko koronavirusa, no što se tiče rezervacija, nešto se malo pomaknulo, ali to je i dalje jako nezadovoljavajuće, komentirala je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajedni

U Istri zbog korone za sada nestalo oko 100 obrta

25.05.2020.

Kad prestanu državne potpore - bit će još gore. NAJVIŠE STRADALI KAFIĆI I JOŠ JEDNA DJELATNOST KOJA JE POSLJEDNJIH GODINA JAKO RASLA

Bradbury: Imamo 319 turističkih zajednica, ali na mailove turista nitko ne odgovara

25.05.2020.

PAUL BRADBURY, hrvatsko-britanski pokretač portala Total Croatia News, ponovno se bavi hrvatskim turizmom, a rezultati su opet poražavajući. U najnovijem tekstu naslova "Imamo 319 turističkih zajednica, ali na mailove turista nema tko odgovoriti" Bradbury

Hrvatski hoteli ipak zasukali rukave i krenuli u nepoznato - prilagođavanje domaćem gostu

21.05.2020.

Turistička industrija je u stanju teške anksioznosti. Smanjiti cijene pa imati barem nešto gostiju, makar i domaćih, ili ne dirati u cijene, pa čekati neka bolja vremena. No, što ako konkurentska hotelska kuća smanji cijenu? Što ako prvi susjed smanji cij

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija