Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2009

Hidroelektrana kao obiteljski biznis

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Vedran Gvožđak  

Hidroelektrana kao obiteljski biznis

Svijet bez visokih dimnjaka, otrovnih oblaka, crnih rijeka i kiselih kiša zasigurno nije slika kakvu nam predviđaju futuristi i serviraju znanstveno-fantastični filmovi koji u svojoj tematici zaviruju u bližu ili dalju budućnost. U svakom slučaju kakav će svijet ostati našim naraštajima isključivo ovisi o nama, dok se sad donose odluke hoćemo li gospodarski razvoj i životni standard pretpostaviti očuvanju prirodnih vrijednosti koje smo besplatno dobili rođenjem ili nastaviti ih zagađivati i tako ugroziti vlastito postojanje na Zemlji.

Te vrijednosti su još uvijek relativno čiste rijeke i more, šume na čijem drveću ima lišća i izvori pitke vode na kojima nam već odavno zavide oni koji su brzim industrijskim razvojem ove resurse odavno uništili. Jedan od koraka da u budućnosti izbjegnemo ovaj »crni« scenarij, a pritom ne usporimo željeni gospodarski razvoj svakako je program u koji se Hrvatska nedavno uključila zajedno s Italijom, Grčkom, Norveškom i Austrijom, a odnosi se na iskorištavanje vodotokova gradnjom malih hidroelektrana koje proizvode električnu energiju, a pritom ne devastiraju rijeke i praktički ne zadiru u okoliš.

Projekt SMART

U okviru SMART-a eminentni stručnjaci s područja iskorištavanja hidroenergije razmijenili su iskustva kako bi donijeli strategiju koja bi pomogla da Hrvatska što prije dosegne nivo od 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj mreži što je propisima Europske unije zacrtano do 2020. godine. Projekt uz gradnju mini hidroelektrana podrazumijeva investiranje u vjetroelektrane te elektrane na biomasu koje su ekološki prihvatljive kako u gradnji tako i korištenju obnovljivih energetskih resursa. U projekt su uključene regije navedenih europskih zemalja, dok se kao partner prva uključila Karlovačka županija koja zbog specifičnosti svojih vodenih resursa ima najbolju mogućnost iskorištavanja vodotokova.

– Cilj projekta u ovoj fazi je izrada priručnika za privatne investitore koji bi ih upoznao sa zakonskom regulativom te kako doći do koncesije za iskorištavanje vodnog bogatstva, tehničkim detaljima gradnje adnje malih hidroelektrana i konačno kako na tome zaraditi, rekao je Marinko Maradin, pročelnik za prostorno uređenje Karlovačke županije koja je u svom prostornom planu predvidjela čak 15 lokacija za gradnju malih hidroelektrana.

15 malih HE kod Karlovca

Među njima su koranski slap u centru Karlovca na kojem je u prošlosti bila hidroelektrana, stari mlin u karlovačkom prigradskom naselju Turanj te više lokacija – starih napuštenih mlinica na rijekama Korani, Mrežnici te rijeci Slunjčici kod grada Slunja. Zbog svog vodenog odnosno energetskog potencijala posebno je interesantna rijeka Kupa. Kako ona, međutim, velikim dijelom svog vodotoka čini granicu s Republikom Slovenijom, mogućnost gradnje malih hidroelektrana postat će temom razgovora na bilateralnoj razini sa Slovenijom.

– Karlovačka županija je zbog svojih vodotokova idealna za provođenje ovog projekta. U prvoj fazi on obuhvaća izradu strategije, a potom i konkretne zahvate na terenu u kojom ćemo pružati stručnu i tehničku potporu, rekao je prof. dr. Zvonimir Guzović sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Kako dodaje, ljudi su malo upoznati s mogućnostima da se upuste u izgradnju vlastite hidroelektrane koja bi mogla funkcionirati kao svojevrstan obiteljski biznis. Dobivenu električnu energiju koristili bi za vlastite potrebe, a višak bi na komercijalnoj osnovi bio proslijeđen u energetsku mrežu.

Primjer Norveške

Ovakvi zahvati tehnički nisu toliko zahtjevni koliko je komplicirana birokratska procedura. Cilj je, napominje Guzović, upravo u tome da se zainteresiranim investitorima što više olakša taj dio posla i uz tehničku potporu stvar pokrene s mrtve točke.

– Male hidroelektrane nemaju veliku snagu, tek od 10 do 15 kilovata, ali mogu postati ionako značajne u borbi za svaki kilovat električne energije dobivene iz obnovljivih izvora i konačno dosizanje željenih 20 posto udjela do 2020. godine. Smjer u kojem želimo ići najbolje nam može pokazati Norveška, u kojoj male hidroelektrane čine 95 posto od ukupnog broja svih elektrana a koje proizvode čak jednu trećinu ukupne energije. Norveška, međutim, ima svoje specifičnosti po tom pitanju, ali to ne znači da mi ne možemo krenuti u iskorištavanje svojih resursa, rekao nam je Guzović. Njihova se energija, dodaje ovaj stručnjak, doduše ne može uspoređivati s termoelektranama, ali su prednosti brojne, prije svega potpuna ekološka prihvatljivost.


Komentari članka

Vezani članci

EU ulaže 9,2 milijarde eura u digitalne tehnologije

18.04.2019.

Program je dio strategije za daljnji razvoj tehnoloških potencijala zajedničkog digitalnog tržišta, koji bi, prema procjenama, mogao gospodarstvu doprinijeti s četiri milijuna radnih mjesta i 415 milijardi eura prihoda godišnje, istovremeno jačajući europ

Od članstva u EU Hrvatska u plusu 14,4 milijarda kuna

12.04.2019.

Kada se govori o korištenju fondova Europske unije, Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijarda eura, a u ovom trenutku ugovoreno je 66% alokacije, raspisano gotovo 85% natječaja, dok je korisnicima isplaćeno 21% dodijeljenih sredstava

Natječaj za inovativne i održive otoke, pobjednicima nagrade u iznosu do 100 tisuća eura

02.04.2019.

Europska komisija objavila je poziv za prijave na prvo izdanje natječaja RESponsible Island Prize, posvećenog otocima s inovativnom i održivom lokalnom proizvodnjom električne i toplinske energije, te energije za hlađenje i prijevoz

Veliko istraživanje: Hrvatska je rekorder po manjku radne snage

29.03.2019.

No ključno pitanje je ima li u Hrvatskoj dovoljno radnika da zadovolje potražnju na tržištu rada s obzirom na podatke iz Neto prognoze zapošljavanja.

Nova pravila za bolje prikupljanje PDV-a pri internetskoj prodaji

13.03.2019.

Poduzeća iz trećih zemalja, uključujući ona koja imaju skladišta ili tzv. „centre za izvršavanje narudžbi” u EU-u, mogu na internetskim prodajnim mjestima prodavati robu europskim potrošačima. Poreznim je tijelima često otežano ubiranje PDV-a na takvu pro

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija