Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2009

Hidroelektrana kao obiteljski biznis

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Vedran Gvožđak  

Hidroelektrana kao obiteljski biznis

Svijet bez visokih dimnjaka, otrovnih oblaka, crnih rijeka i kiselih kiša zasigurno nije slika kakvu nam predviđaju futuristi i serviraju znanstveno-fantastični filmovi koji u svojoj tematici zaviruju u bližu ili dalju budućnost. U svakom slučaju kakav će svijet ostati našim naraštajima isključivo ovisi o nama, dok se sad donose odluke hoćemo li gospodarski razvoj i životni standard pretpostaviti očuvanju prirodnih vrijednosti koje smo besplatno dobili rođenjem ili nastaviti ih zagađivati i tako ugroziti vlastito postojanje na Zemlji.

Te vrijednosti su još uvijek relativno čiste rijeke i more, šume na čijem drveću ima lišća i izvori pitke vode na kojima nam već odavno zavide oni koji su brzim industrijskim razvojem ove resurse odavno uništili. Jedan od koraka da u budućnosti izbjegnemo ovaj »crni« scenarij, a pritom ne usporimo željeni gospodarski razvoj svakako je program u koji se Hrvatska nedavno uključila zajedno s Italijom, Grčkom, Norveškom i Austrijom, a odnosi se na iskorištavanje vodotokova gradnjom malih hidroelektrana koje proizvode električnu energiju, a pritom ne devastiraju rijeke i praktički ne zadiru u okoliš.

Projekt SMART

U okviru SMART-a eminentni stručnjaci s područja iskorištavanja hidroenergije razmijenili su iskustva kako bi donijeli strategiju koja bi pomogla da Hrvatska što prije dosegne nivo od 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj mreži što je propisima Europske unije zacrtano do 2020. godine. Projekt uz gradnju mini hidroelektrana podrazumijeva investiranje u vjetroelektrane te elektrane na biomasu koje su ekološki prihvatljive kako u gradnji tako i korištenju obnovljivih energetskih resursa. U projekt su uključene regije navedenih europskih zemalja, dok se kao partner prva uključila Karlovačka županija koja zbog specifičnosti svojih vodenih resursa ima najbolju mogućnost iskorištavanja vodotokova.

– Cilj projekta u ovoj fazi je izrada priručnika za privatne investitore koji bi ih upoznao sa zakonskom regulativom te kako doći do koncesije za iskorištavanje vodnog bogatstva, tehničkim detaljima gradnje adnje malih hidroelektrana i konačno kako na tome zaraditi, rekao je Marinko Maradin, pročelnik za prostorno uređenje Karlovačke županije koja je u svom prostornom planu predvidjela čak 15 lokacija za gradnju malih hidroelektrana.

15 malih HE kod Karlovca

Među njima su koranski slap u centru Karlovca na kojem je u prošlosti bila hidroelektrana, stari mlin u karlovačkom prigradskom naselju Turanj te više lokacija – starih napuštenih mlinica na rijekama Korani, Mrežnici te rijeci Slunjčici kod grada Slunja. Zbog svog vodenog odnosno energetskog potencijala posebno je interesantna rijeka Kupa. Kako ona, međutim, velikim dijelom svog vodotoka čini granicu s Republikom Slovenijom, mogućnost gradnje malih hidroelektrana postat će temom razgovora na bilateralnoj razini sa Slovenijom.

– Karlovačka županija je zbog svojih vodotokova idealna za provođenje ovog projekta. U prvoj fazi on obuhvaća izradu strategije, a potom i konkretne zahvate na terenu u kojom ćemo pružati stručnu i tehničku potporu, rekao je prof. dr. Zvonimir Guzović sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Kako dodaje, ljudi su malo upoznati s mogućnostima da se upuste u izgradnju vlastite hidroelektrane koja bi mogla funkcionirati kao svojevrstan obiteljski biznis. Dobivenu električnu energiju koristili bi za vlastite potrebe, a višak bi na komercijalnoj osnovi bio proslijeđen u energetsku mrežu.

Primjer Norveške

Ovakvi zahvati tehnički nisu toliko zahtjevni koliko je komplicirana birokratska procedura. Cilj je, napominje Guzović, upravo u tome da se zainteresiranim investitorima što više olakša taj dio posla i uz tehničku potporu stvar pokrene s mrtve točke.

– Male hidroelektrane nemaju veliku snagu, tek od 10 do 15 kilovata, ali mogu postati ionako značajne u borbi za svaki kilovat električne energije dobivene iz obnovljivih izvora i konačno dosizanje željenih 20 posto udjela do 2020. godine. Smjer u kojem želimo ići najbolje nam može pokazati Norveška, u kojoj male hidroelektrane čine 95 posto od ukupnog broja svih elektrana a koje proizvode čak jednu trećinu ukupne energije. Norveška, međutim, ima svoje specifičnosti po tom pitanju, ali to ne znači da mi ne možemo krenuti u iskorištavanje svojih resursa, rekao nam je Guzović. Njihova se energija, dodaje ovaj stručnjak, doduše ne može uspoređivati s termoelektranama, ali su prednosti brojne, prije svega potpuna ekološka prihvatljivost.


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

19.02.2018.

Izlazak Velike Britanije iz EU-a u budžetu je ostavio značajnu rupu od 12 milijardi eura godišnje koja bi se trebala popuniti povećanjem uplata ostalih 27 članica, od kojih će, naravno, Njemačka dati najviše novca

Kraj geoblokiranja za hrvatske kupce

07.02.2018.

Napominje kako se ukidanje barijera odnosi samo na fizičke proizvode, a servisi za čitanje e-knjiga ili streaming glazbe možda će biti uključeni u zakon kroz iduće dvije godine

Članice EU trebale bi dobiti više prostora za smanjenje PDV-a

18.01.2018.

Vlade bi tako mogle uvesti niže stope odnosno nultu stopu PDV-a na sve proizvode osim onih eksplicitno izuzetih, u rasponu od nafte i benzina do oružja, te od financijskih usluga do alkohola i duhana

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Hrvatska pri vrhu u EU prema udjelu poduzeća koja koriste vlastitu internetsku stranicu

16.01.2018.

Među zemljama članicama EU-a, najviši udjel poduzeća koja za prodaju koriste vlastitu internetsku stranicu ili aplikaciju zabilježen je u Češkoj, 98 posto, zatim Slovačkoj i Finskoj, u obje 97 posto, dok s 96 posto slijede Hrvatska i Island

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1750 članka imaju tag turizam
  3. 1480 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 883 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 739 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 295 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 340 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 220 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag agrokor
  33. 334 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 282 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 174 članka imaju tag edukacija