Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ou 2010

Hektar hrena isplativiji od deset hektara pšenice

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Hektar hrena isplativiji od deset hektara pšenice

Smanjenje poticaja za ovu godinu za sve poljoprivredne kulture, osim u proizvodnji mlijeka, trebao bi biti dodatni poticaj poljoprivrednicima da se više okrenu proizvodima koji imaju dodanu vrijednost. To su u prvom redu šećerna repa, uljarice, cvijeće te voće i povrće. Računica pokazuje da se na poljima hrena, uz prinos od šest tona po hektaru, može se ostvariti dobit od 40.000 kuna, ili od 8000 do 10.000 kuna po hektaru. To je gotovo deset puta više nego na hektaru pšenice, koju više nitko ne želi otkupljivati. Uzgoj hrena, na poljima oko Ludbrega, ima bogatu tradiciju, no ona polako izumire. Ostalo je svega nekolicina proizvođača, jer uzgoj hrena od sadnje do berbe, zahtijeva težak rad, a tržište je zatrpano robom iz uvoza.

S druge strane, prošle jeseni zasijano je oko 163.000 hektara pšenice, i to unatoč višegodišnjim problemima pri otkupu te žitarice. Iako pšenice kao i kukuruza imamo viška, nije za očekivati da će se zasijati znatno manje površine ratarskim kulturama. Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 600.000 tona godišnje, ili gotovo 40.000 tona mjesečno. Godišnje se pšenice proizvede ukupno oko 850.000 tona, ovisno o urodu, pa višak pšenice na domaćem tržištu iznosi blizu 250.000 tona. Proizvođača pšenice u Hrvatskoj je oko 80.000, i teško je očekivati da će oni 'preko noći' promijeniti sjetve navike. Tradicija, ali i nedostatak novijih poljoprivrednih strojeva, te needuciranosti, tome su glavni razlozi. Pa se puno isplativijom proizvodnjom, primjerice, uljarica i šećerne repe, bavi tek oko 5000 poljoprivrednika u Podravini i Slavoniji, iako proizvodnju šećerne repe kreditiraju šećerane. Poznata je cijena od sjemena do repromaterijala, pa je tako organizirana proizvodnja napokon dala i rezultate. Domaći prinosi šećerne repe od 8000 tona šećera po hektaru su lani dosegnuli one od prije Domovinskog rata.

Proizvođači u pravilu imaju 72 vagona šećerne repe na 10 hektara. Za pokrivanje troškova proizvodnje potrebno pet vagona po zasijanom hektaru. Prošle godine poticaji za šećernu repu bili su 2600 kuna po hektaru, a ove su godine smanjeni na 2300 kuna. Lani je cijena šećera pala za 20 posto, a cijena sirovine na konačnu cijenu proizvoda utječe 60 posto. Domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od oko pet tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Primjerice, u Mađarskoj su prosječni prinosi pšenice veći od 7,5 tona po hektaru. S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica.

Najviše se proizvodi kukuruz, a pšenice ima viška
U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. U protekle tri godine žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona. Dominantno mjesto ima kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina se proizvodi više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, koje nisu veće od 100.000 hektara, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica, u prvom redu pšenice.


Komentari članka

Vezani članci

Novi trendovi u poljoprivredi: plasman putem društvenih mreža

18.02.2020.

Da bi opstali na tržištu - poljoprivrednici moraju mijenjati način rada. Neki su se uspjeli prilagoditi i rezultati nisu izostali.

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Uskoro natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda

05.02.2020.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Svi koji budu primljeni dobit će do 10.000 eura pa sve do 50.000 eura

03.02.2020.

Sam program povezat će startupe u Hrvatskoj s onima u još deset država srednje, istočne i južne Europe, a uključuje uz mentoriranje i pristup mreži kontakata na međunarodnoj razini i edukaciju.

Spremate se u poduzetničke vode? Od države ove godine možete dobiti 110.000 kuna

02.02.2020.

Krajem prošle godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) osvježio je postojeće mjere aktivne politike zapošljavanja. Poticanje samozapošljavanja, jedna od najpopularnijih mjera iz Vladina paketa, dobila je dodatni impuls novim povećanjem iznosa za subve

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 383 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija