Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ou 2010

Hektar hrena isplativiji od deset hektara pšenice

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Hektar hrena isplativiji od deset hektara pšenice

Smanjenje poticaja za ovu godinu za sve poljoprivredne kulture, osim u proizvodnji mlijeka, trebao bi biti dodatni poticaj poljoprivrednicima da se više okrenu proizvodima koji imaju dodanu vrijednost. To su u prvom redu šećerna repa, uljarice, cvijeće te voće i povrće. Računica pokazuje da se na poljima hrena, uz prinos od šest tona po hektaru, može se ostvariti dobit od 40.000 kuna, ili od 8000 do 10.000 kuna po hektaru. To je gotovo deset puta više nego na hektaru pšenice, koju više nitko ne želi otkupljivati. Uzgoj hrena, na poljima oko Ludbrega, ima bogatu tradiciju, no ona polako izumire. Ostalo je svega nekolicina proizvođača, jer uzgoj hrena od sadnje do berbe, zahtijeva težak rad, a tržište je zatrpano robom iz uvoza.

S druge strane, prošle jeseni zasijano je oko 163.000 hektara pšenice, i to unatoč višegodišnjim problemima pri otkupu te žitarice. Iako pšenice kao i kukuruza imamo viška, nije za očekivati da će se zasijati znatno manje površine ratarskim kulturama. Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 600.000 tona godišnje, ili gotovo 40.000 tona mjesečno. Godišnje se pšenice proizvede ukupno oko 850.000 tona, ovisno o urodu, pa višak pšenice na domaćem tržištu iznosi blizu 250.000 tona. Proizvođača pšenice u Hrvatskoj je oko 80.000, i teško je očekivati da će oni 'preko noći' promijeniti sjetve navike. Tradicija, ali i nedostatak novijih poljoprivrednih strojeva, te needuciranosti, tome su glavni razlozi. Pa se puno isplativijom proizvodnjom, primjerice, uljarica i šećerne repe, bavi tek oko 5000 poljoprivrednika u Podravini i Slavoniji, iako proizvodnju šećerne repe kreditiraju šećerane. Poznata je cijena od sjemena do repromaterijala, pa je tako organizirana proizvodnja napokon dala i rezultate. Domaći prinosi šećerne repe od 8000 tona šećera po hektaru su lani dosegnuli one od prije Domovinskog rata.

Proizvođači u pravilu imaju 72 vagona šećerne repe na 10 hektara. Za pokrivanje troškova proizvodnje potrebno pet vagona po zasijanom hektaru. Prošle godine poticaji za šećernu repu bili su 2600 kuna po hektaru, a ove su godine smanjeni na 2300 kuna. Lani je cijena šećera pala za 20 posto, a cijena sirovine na konačnu cijenu proizvoda utječe 60 posto. Domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od oko pet tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Primjerice, u Mađarskoj su prosječni prinosi pšenice veći od 7,5 tona po hektaru. S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica.

Najviše se proizvodi kukuruz, a pšenice ima viška
U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. U protekle tri godine žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona. Dominantno mjesto ima kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina se proizvodi više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, koje nisu veće od 100.000 hektara, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica, u prvom redu pšenice.


Komentari članka

Vezani članci

Vinska omotnica: 63 milijuna kuna za ulaganje u vinarije i marketing

20.03.2019.

Za razliku od dosadašnjih natječaja, vinari mogu kupiti i prenamijeniti objekte u vinarije ili mjesta za prezentaciju i prodaju vina, kaže ministar Tolušić

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

20.03.2019.

Mirela Jakuš Fröbe vlasnica je bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre koja sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi. K tome, sve što može restaurira i recik

Program potpore za proizvođače šećerne repe

20.03.2019.

Što donosi Nacrt pravilnika o provedbi Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2019. do 2021. godine?

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Goranska aronija, Karlin melem, džem - kreativnost na djelu mladog OPG-a Krepenc

12.03.2019.

Prvotna ideja bili su nasadi lavande. Supruga je po struci cvjećar-aranžer te gaji veliku ljubav prema bilju i voću. Njeno znanje odlučili smo iskoristiti i upustiti se u poljoprivrednu priču s aronijom, najprije u vidu hobija, a sada je to već postao pra

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija