Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ou 2010

Hektar hrena isplativiji od deset hektara pšenice

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Hektar hrena isplativiji od deset hektara pšenice

Smanjenje poticaja za ovu godinu za sve poljoprivredne kulture, osim u proizvodnji mlijeka, trebao bi biti dodatni poticaj poljoprivrednicima da se više okrenu proizvodima koji imaju dodanu vrijednost. To su u prvom redu šećerna repa, uljarice, cvijeće te voće i povrće. Računica pokazuje da se na poljima hrena, uz prinos od šest tona po hektaru, može se ostvariti dobit od 40.000 kuna, ili od 8000 do 10.000 kuna po hektaru. To je gotovo deset puta više nego na hektaru pšenice, koju više nitko ne želi otkupljivati. Uzgoj hrena, na poljima oko Ludbrega, ima bogatu tradiciju, no ona polako izumire. Ostalo je svega nekolicina proizvođača, jer uzgoj hrena od sadnje do berbe, zahtijeva težak rad, a tržište je zatrpano robom iz uvoza.

S druge strane, prošle jeseni zasijano je oko 163.000 hektara pšenice, i to unatoč višegodišnjim problemima pri otkupu te žitarice. Iako pšenice kao i kukuruza imamo viška, nije za očekivati da će se zasijati znatno manje površine ratarskim kulturama. Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 600.000 tona godišnje, ili gotovo 40.000 tona mjesečno. Godišnje se pšenice proizvede ukupno oko 850.000 tona, ovisno o urodu, pa višak pšenice na domaćem tržištu iznosi blizu 250.000 tona. Proizvođača pšenice u Hrvatskoj je oko 80.000, i teško je očekivati da će oni 'preko noći' promijeniti sjetve navike. Tradicija, ali i nedostatak novijih poljoprivrednih strojeva, te needuciranosti, tome su glavni razlozi. Pa se puno isplativijom proizvodnjom, primjerice, uljarica i šećerne repe, bavi tek oko 5000 poljoprivrednika u Podravini i Slavoniji, iako proizvodnju šećerne repe kreditiraju šećerane. Poznata je cijena od sjemena do repromaterijala, pa je tako organizirana proizvodnja napokon dala i rezultate. Domaći prinosi šećerne repe od 8000 tona šećera po hektaru su lani dosegnuli one od prije Domovinskog rata.

Proizvođači u pravilu imaju 72 vagona šećerne repe na 10 hektara. Za pokrivanje troškova proizvodnje potrebno pet vagona po zasijanom hektaru. Prošle godine poticaji za šećernu repu bili su 2600 kuna po hektaru, a ove su godine smanjeni na 2300 kuna. Lani je cijena šećera pala za 20 posto, a cijena sirovine na konačnu cijenu proizvoda utječe 60 posto. Domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od oko pet tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Primjerice, u Mađarskoj su prosječni prinosi pšenice veći od 7,5 tona po hektaru. S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica.

Najviše se proizvodi kukuruz, a pšenice ima viška
U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. U protekle tri godine žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona. Dominantno mjesto ima kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina se proizvodi više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, koje nisu veće od 100.000 hektara, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica, u prvom redu pšenice.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto se ubijaju francuski farmeri?

20.10.2017.

Poljoprivredna politika na razini Europske unije treba potaknuti farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite okoliša, a da ih nitko ništa ne pita

Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

16.10.2017.

U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije neće biti moguće živjeti te će tamošnji ljudi gravitirati krajevima gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja

Zbog nešto bolje cijene zasijat ćemo 10 posto više pšenice nego lani

12.10.2017.

Ove godine naša najvažnija krušarica ipak je postigla nešto bolju cijenu od lanjske; prema podacima Žitozajednice, ali i Komore, prosječno je bila 1,15, a lani 1,05 kuna, pa je nešto bolja cijena u 2017. “odgovorila” ratare od daljnjeg smanjivanja površin

Domaći češnjak - bogatstvo okusa i mirisa

10.10.2017.

Kako bi zadovoljili veće kupce, posadili su ga na 45 hektara. Ova je obitelj s ozbiljnijom sadnjom češnjaka počela prije tri godine. Kupili su sve strojeve potrebne za proizvodnju

Halal i košer posebno se cijene: evo kako do certifikata koji 'osvaja' nova tržišta i značajno povećava profit

09.10.2017.

Budući da su proizvodi s halal i kosher certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi te za pripadnike drugih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za n

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja