Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ruj 2017

GEM istraživanje: Nužne promjene poduzetničkog okruženja i regulatornog okvira

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

GEM istraživanje: Nužne promjene poduzetničkog okruženja i regulatornog okvira

Hrvatski regulatorni okvir za poduzetnike treba učiniti jednostavnijim, a Vladine politike prema regulativi izmijeniti, jer su nam promjene u poduzetništvu i poduzetničkom okruženju nužne i hitne, naglasila je u srijedu u Rijeci voditeljica Global Entreprenuership Monitor (GEM) istraživačkog tima u Hrvatskoj Slavica Singer.

GEM istraživanje je najveće svjetsko istraživanje poduzetništva, a u Hrvatskoj ga od 2002. provode tim Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). U istraživanju provedenom 2016. sudjelovalo je 66 zemalja, koje ostvaruju oko 85 posto svjetskog BDP-a i imaju oko 69 posto svjetskog stanovništva, a s područja Europske unije sudjelovalo je 20 zemalja.

Hrvatska je od 2002. na začelju po kvaliteti poduzetničke okoline, kao i po kvaliteti regulatornog okvira, kazala je Singer koja je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci predstavila rezultate istraživanja.

Istaknula je da su promjene poduzetničkog okruženja nužne, jer je Hrvatska talac poduzetničkih pothvata koji su pokrenuti iz nužde i očaja, a ne zbog prepoznavanja nove poduzetničke prilike i nove poduzetničke ideje. Stanje opterećuje i to što “odrasla” poduzeća ulažu u nove, često uvozne tehnologije, ali ne stvaraju nove i inovativne proizvode, a Singer dodaje i probleme u suradnji istraživačkog i poduzetničkog sektora te u razvijanju poduzetničkih kompetencija.

Kada je riječ o percepciji poduzetničkih prilika, ona je u Hrvatskoj rasla do 2008., a onda ponovno pada, tako da poslovne prilike u Hrvatskoj sada vidi 24,6 posto ispitanika, što je za trećinu slabije od EU prosjeka, a tri puta slabije od Švedske.

Od svih zemalja, u Hrvatskoj najmanje ljudi smatra da poduzetnici imaju visok status u društvu, dok ispitanici u Finskoj, Irskoj i Njemačkoj u najvećoj mjeri smatraju da poduzetnici imaju visok društveni status.

U Hrvatskoj je nizak dinamizam poduzetničke strukture, malo je novih poslovnih poduhvata, a nizak je i motivacijski indeks. Tako je motivacijski indeks u Hrvatskoj lani iznosio 2,2 posto, dok je europski prosjek 5,3 posto, a u Švedskoj iznosi 19,6 posto.

Po riječima Singer, veliki je problem malo rastućih poduzeća, inovativnih u proizvodnji, s novim tehnologijama i novim proizvodima. Lani je Hrvatska imala više poduzeća koja uvode nove tehnologije od europskog prosjeka, ali je novih proizvoda imala manje od prosjeka, naglasila je Singer, poručujući da je u tom dijelu potrebno povećati ulogu sveučilišta.

Singer je naglasila i da je analiza poduzetničkog kapaciteta regija u Hrvatskoj pokazala da je regija koja bi obuhvatila Istru, Primorje i Gorski kotar, na drugom mjestu, iza Zagreba.

Poduzetničku priliku u regiji koja bi obuhvatila Istra, Primorje i Gorski kotar vidi 32 posto ispitanika, što je više od hrvatskog (25 posto) i nešto manje od EU prosjeka (37 posto). Strah od pokušaja u toj regiji je na razini 49 posto, dok je hrvatski prosjek 48, a europski 47 posto.

Uz to, Istra, Primorje i Gorski kotar najbolji su po poduzetničkom kapacitetu, odnosno po broju aktivnih i “odraslih” poduzetničkih pothvata na razini Hrvatske, ali još uvijek ispod prosjeka EU.

Poduzetnički ekosistem je pogoršan, u svemu smo lošiji od najboljih, značajno smo lošiji u otvorenosti tržišta, transferu istraživanja i razvoju te u području Vladine politike prema porezima i regulativi, naglasila je Singer.

Govoreći o motivaciji i perspektivi, navela je da se u Hrvatskoj planira zaposlenost povećati na 65 posto, a da je 2016. zaposlenost bila 60 posto. Kako ljudima objasniti da nam je cilj i da planiramo zaposlenost od 65 posto, što je niže čak i od prosjeka EU, upitala je.

Uz predstavljanje rezultata novog GEM istraživanja održan je i okrugli stol “Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom, popravlja li Kvarner hrvatski prosjek?”, a u raspravi je uz ostalo naglašeno kako poduzetnici imaju najviši status upravo u zemljama u koje Hrvati najviše iseljavaju – Finskoj, Irskoj i Njemačkoj.

Također je rečeno da oko 70 posto mladih u Hrvatskoj vide poduzetništvo kao budućnost, ali samo njih 3 posto smatra da je to u nas ostvarivo, što potvrđuje da smo po poduzetničkom okruženju među najgorima u Europi.


Komentari članka

Vezani članci

Kod prerađivača i trgovaca najveća dobit

04.12.2018.

Najuspješniji poduzetnik lani u prerađivačkoj industriji je Ina s 4225 zaposlenih, kojima je prosječna plaća 9385 kn

Međimurskim poduzetnicima dobit porasla za 13,2 posto, najuspješniji Metts i LPT

19.11.2018.

Po ukupnim prihodima u 2017. godini prvi je veliki poduzetnik sa sjedištem u Čakovcu, Metts (472,9 milijuna kuna), a slijede ga veliki poduzetnici LPT (453,6 milijuna kuna), Tubla (395,7 milijuna kuna) te Hilding Anders (327,0 milijuna kuna).

Upozorenje poduzetnika: U iduće 4 godine otići će 300.000 ljudi. To će biti kraj

06.11.2018.

Najveći problem je što Porezna funkcionira kao represivni aparat. Manji broj poreznika djeluje savjetodavno. Ja moram priznati da osobno imam dosta dobro iskustvo s poreznicima, jer su bili kao savjetodavci. Nemam nekih posebnih primjedbi. No to ovisi na

Multinorm: Najveći izazov je stalno ulaganje u ljudski potencijal

26.10.2018.

Korak prema naprijed bio je ogroman jer prelazak iz malog poduzeća u srednje nije jednostavan. Nagli rast nosi svoje prednosti, ali ujedno i zahtijeva veću aktiviranost i posvećenost kako bi prelazak prošao glatko i učinkovito

Započela izobrazba za voditelje EU projekata u sklopu projekta „OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative“

24.10.2018.

Zbog velikog interesa prva edukacijska aktivnost podijeljena je u dva ciklusa, a u prvom, koji je započeo u utorak, sudjeluje 25 polaznika. Certificirana edukacija polaznika za voditelja EU projekata obuhvaća 110 sati interaktivne nastave, a po završetku

Tag cloud

  1. 1829 članka imaju tag hrvatska
  2. 1860 članka imaju tag turizam
  3. 1507 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 796 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 841 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 335 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 363 članka imaju tag BDP