Farma na kojoj raste jedan od Top 10 brendova: Mlijeko za ABC sir izmuze 6 robota

Strategiju ‘‘od polja do stola‘‘ Europska je komisija prije dvije godine stavila u središte svoga zelenog plana, a ona je ujedno i ključan dio Komisijina programa za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. No, takva strategija već se godinama provodi u Baranji, u jednoj od naših najvećih poljoprivrednih kompanija Belju, gdje je upravo sljedivost ‘‘od polja do stola‘‘ adut kojim se postižu i kvaliteta i kvantiteta, ali u konačnici i dobar prijem na tržištu, među kupcima i konzumentima beljskih prehrambenih proizvoda.

Jedan od najboljih primjera za to je i njihova mliječna industrija, koja se ponosi sa svojim svježim, tvrdim i polutvrdim sirevima, od prošle godine, kupovinom osječke mljekare, i svježeg mlijeka, jogurta, vrhnja, milerama... te, naravno, njihovim najvažnijim brendom ABC krem sirom. Kao i brojnih prijašnjih ljeta, ni ovoga nema iole važnijeg jadranskog hotela u kojem se gostima za doručak ne poslužuje i malo pakiranje ABC sira, koji već 42 godine drži svoju jaku poziciju na tržištu. No, korijeni ovog proizvoda ipak se kriju na plodnim baranjskim poljima na kojima, kako nam kažu u Belju, zapravo počinje proizvodnja mlijeka.

Obrađuju 20.000 hektara
- Da. Proizvodnja mlijeka zapravo počinje na polju proizvodnjom hrane za životinje - reći će nam Stipo Benak, operativni direktor za govedarstvo u Belju, čovjek koji bdije nad time da na sedam beljskih farmi mliječnog govedarstva - pet farmi muznih krava i dvije farme za uzgoj rasplodnog podmlatka s preko 4000 grla - sve funkcionira savršeno.

Ukupno obrađujemo 20.000 hektara zemlje, pri čemu se naši ratari maksimalno prilagođavaju farmerima. Imamo ukupno 25 farmi, što se odnosi na mliječno govedarstvo, tov junadi i svinjogojstvo, a sve se prilagođava tako da ratari proizvedu i isporuče ono što treba nama na farmama. Jako malo kultura s ratarskih površina završi na tržištu - objašnjava nam Benak dok obilazimo farmu Topolik, kapaciteta 500 grla, gdje mužnju krava obavlja šest robota u strogo kontroliranim uvjetima i uz potpunu automatizaciju.

Svaka krava, naime, opremljena je ogrlicama s transponderima gdje su svi njeni podaci, od dana kada je došla na farmu. Tako se i svaka mužnja pohranjuje, a ono što je posebno važno je da se preko transpondera očitava je li krava u trenutku kada se približava robotu spremna za mužnju ili ne. Ako je spremna, otvorit će joj se pametna vrata i ona će ući u prostor za mužnju, a ako nije, ta joj vrata ostaju zatvorena i ona odlazi u staju na dodatni odmor, do trenutka kad bude spremna za mužnju. Na beljskim farmama, inače, sva su grla Holstein, frizijska pasmina specijalizirana za proizvodnju mlijeka, ali i osjetljiva na toplinski stres, što je posebno aktualno u ljetnim mjesecima.

Stoga u stajama praktički 24 sata dnevno za velikih vrućina radi ventilacija, kako bi se stvorili optimalni uvjeti za proizvodnju, ali i zbog dobrobiti krava. Velika pozornost daje se i rasplodnom podmlatku te stalnom obnavljanju stada, pa je tako ove godine stado s 3600 grla povećano za dodatnih 500 junica. Vodi se računa i o energiji, pa se na najvećoj farmi Mitrovac, koja broji 2000 grla muznih krava, od gnojovke proizvodi bioplin iz kojeg se toplina koristi u staklenicima za proizvodnju rajčice. Kad je o samome mlijeku riječ, prinos je preko 30 litara po kravi.

- Godišnje proizvedemo oko 34 milijuna litara mlijeka, što je preko 10.000 litara po kravi godišnje, a kvaliteta spada u prvi razred. Osim našeg, prerađujemo i mlijeko iz Vupika te od naših kooperanata. Jedina smo velika mljekara u Hrvatskoj koja ima vlastite farme, što nam je važno zbog osiguravanja domaćeg mlijeka. Želimo da ljudi znaju da je ovo mlijeko proizvedeno ovdje, u našim krajevima i da je najviše kvalitete. Poljoprivreda nikada nije imala priliku, kao sada, pokazati koliko je važna.

Proizvodnja mlijeka je jako zahtjevan posao, ali nama je najvažnije da se sve što ulažemo u poljoprivrednu proizvodnju na kraju vraća u obliku finalnog proizvoda. Važno je i za državu da ima svoju hranu, što vidimo sada na primjeru rata u Ukrajini - istaknuo je Benak.

Važnost termičke obrade
- U sirarstvu nam je jako važno znati kako je proizvedeno sirovo mlijeko koje nam dođe u pogon jer termička obrada mlijeka značajno utječe na prinose i kvalitetu sira. Također je važan kemijski sastav mlijeka, tj. da to mlijeko ima puno mliječne masti i proteina pa se naši nutricionisti bave planom ishrane krava, kako bismo dobili točno onaj kemijski sastav koji nam odgovara. Imamo i svoju veterinarsku službu koja osigurava da je i naše sirovo mlijeko vrhunske kvalitete i zdravstvene ispravnosti. Nismo do toga došli brzo i lako, no Belje je kao najveći proizvođač mlijeka ulagalo ne samo u količinu, nego i u kvalitetu sirovine. Imamo i svoj interni pogonski laboratorij, gdje se proizvodnja prati 24 sata dnevno.

Uložili smo u dodatnu opremu, otišli i iznad zakonskih obveza kontrole, jer želimo imati kontinuiranu kvalitetu, bez ikakvih oscilacija - kaže Darija Kostelić Kuhar, direktorica Tvornice mliječnih proizvoda Kuhar, vodeći nas kroz pogon u kojem se na liniji našao baš onaj mali 20-gramski ABC sir za hotelske restorane.

- To je naš top proizvod, ali ne samo naš jer je ABC sir prepoznat kao regionalni top proizvod. Uspjeli smo ga održati kao izvorni proizvod, sir se radi od izvornih sastojaka, mlijeka i vrhnja uz malo morske soli, bez dodataka stabilizatora, emulgatora ili pojačivača okusa. To su, zapravo, jednostavan proces i jednostavan proizvod.

ABC sir je regionalno među top 10 brendova, a polovicu proizvodnje ABC sira prodajemo u Hrvatskoj, a polovicu na dvadeset tržišta na tri kontinenta, a planiramo daljnje širenje - kaže Tomislav Radišić, direktor prodaje i marketinga u Belju.

Sa sastanka u bijelu kutu pa u pogon
Darija Kostelić Kuhar, direktorica Tvornice mliječnih proizvoda, objasnila je kako u njihovu pogonu u Belom Manastiru nastaju beljski sirevi, pa tako i najglasovitiji ABC sir. Naša sugovornica u tom je pogonu već 20 godina.

Počela je kao tehnolog u proizvodnji, zatim je radila u sustavu za kontrolu kvalitete, kao rukovoditeljica proizvodnje, a od lipnja je direktorica, iako to na prvu, po njezinu dress codeu, nikako ne biste zaključili. Dočekala nas je, naime, u bijeloj kuti, odjevena kao tehnolog u proizvodnji.

- Još se nisam odvikla od proizvodne uniforme - nasmijala se, a onda pojasnila:
- Ma, sezona je godišnjih odmora pa sam ovaj tjedan i u proizvodnji, ali, recimo, cijeli prošli tjedan bila sam ‘u civilu‘ i po sastancima - kazala nam je direktorica mljekare.