Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Sij 2016

Evo koji se sve zakoni primjenjuju od 1. siječnja 2016.

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider  

Evo koji se sve zakoni primjenjuju od 1. siječnja 2016.

S početkom godine na snagu stupa niz potpuno novih ili izmjene nekih zakona. Evo što nam je sve donijela 2016. godina

Minimalna plaća za ovu godinu iznosi 3.120 kuna bruto, što je 90,45 kuna više nego u 2015. godini, a Hrvatska od ove godine počinje oporezivati kapitalne dobitke porezom na dohodak po stopi od 12 posto - neke su od zakonskih novina koje na snagu stupaju s početkom 2016. godine.

Naime, uobičajeno, s početkom godine na snagu stupa niz potpuno novih ili izmjene nekih zakona, pa tako s početkom 2016. na snagu stupaju neke odredbe izmjena Zakona o porezu na dohodak ili Zakona o gradnji, kao i potpuno novi zakoni o računovodstvu, o osiguranju, o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, itd.

S početkom godine na snagu stupa i Vladina Uredba o minimalnoj plaći, prema kojoj minimalna bruto plaća u 2016. iznosi 3.120 kuna, što je za gotovo tri posto više nego u prošloj godini. Tim se povećanjem povećava i udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do rujna prošle godine, na 38,8 posto.

Na snagu s početkom 2016. stupaju i neke odredbe izmjena Zakona o porezu na dohodak. Te su izmjene donesene u studenom 2014. godine i većina odredbi stupila je na snagu početkom 2015. godine, ali neke, kao što je primjerice, oporezivanje kapitalne dobiti stupaju na snagu s 1. siječnja 2016. Tako će građani koji primjerice početkom ove godine kupe neke dionice pa ih tijekom godine prodaju i na tome zarade, do kraja siječnja 2017. morati platiti porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 posto, plus prirez. Zakon definira da će se oporezovati realizirani kapitalni dobici ostvareni stjecanjem i otuđenjem financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda stečenih od 1. siječnja 2016. i otuđenih unutar tri godine. To znači da građani porez neće platiti ako dionice koje kupe drže najmanje tri godine ili ako su ih kupili do kraja prošle ili prijašnjih godina.

Porez na kapitalnu dobit primjenjivat će se na instrumente kojima se najčešće trguje na Zagrebačkoj burzi, odnosno na dionice i obveznice, kao prenosive vrijednosne papire, te certifikate, kao strukturirane proizvode. Uz to, porez će se plaćati i na dobit ostvarenu primicima od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkih društava, udjela u investicijskim subjektima, instrumentima tržišta novca kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, izvedenicama i sl. Nakon upozorenja ulagača i brokera da Zakon predviđa kompliciranu proceduru i nepotrebno administriranje, uz kratke rokove plaćanja, Vlada je odustala od odredbi da se porez mora platiti u roku osam dana od ostvarenja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dohotka. Naime, Vlada je sredinom prosinca uredbom izmijenila Zakon o porezu na dohodak i propisala da će se porez na kapitalnu dobit plaćati na godišnjoj osnovi, a porezna će osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka. Prema Uredbi, porezni obveznici, imatelji financijske imovine bit će obvezni predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, a umanjeno za ostvarene kapitalne gubitke.

Posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza

Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, od ove se godine počinje primjenjivati i posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza, a očekuje se da to većini građana, poreznih obveznika olakša obvezu podnošenja godišnje prijave. Do sada su građani, koji su računali na povrat preplaćenog poreza, do kraja veljače morali Poreznoj upravi predati ili poslati godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu, no od sada će za većinu njih to raditi Porezna uprava. Riječ je ponajprije o građanima koji primaju dohodak od nesamostalnog rada, dok obveza da i dalje sami podnose godišnju prijavu poreza na dohodak ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, slobodna zanimanja i ostali kojima se dohodak utvrđuje temeljen poslovnih knjiga. Godišnju će prijavu morati podnijeti i obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku. Posebni se postupak neće se primijeniti niti u slučaju kada porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a prema obračunu godišnjeg poreza proizlazi razlika za uplatu. Za većinu "običnih građana", pak, Porezna će uprava utvrditi godišnji dohodak i razliku za uplatu ili povrat i o tome će im dostaviti privremeno porezno rješenje najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Ako građanin utvrdi da podaci nisu točni ili nisu potpuni, moći će u roku mjesec dana, najkasnije do 31. srpnja, podnijeti prigovor, a o njemu će odlučivati prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana primljenog prigovora. Ako, pak, građanin ne podnese prigovor, tada je obvezan razliku poreza utvrđenog privremenim poreznim rješenjem platiti najkasnije do 31. srpnja.

Zakon o računovodstvu definira i mikro poduzetnike

S početkom 2016. na snagu stupa i novi Zakon o računovodstvu, iako će neke njegove važne odredbe, kao što su novi kontni plan i licenciranje računovođa stupiti na snagu s odgodom od godinu odnosno dvije godine. Novina je zakonskih odredbi i definiranje mikro poduzetnika. Zakon, naime, razvrstava poduzetnike na temelju iznosa ukupne aktive, prihoda i prosječnog broja radnika te propisuje da su mikro poduzetnici oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri propisana uvjeta - ukupna aktiva do 2,6 milijuna kuna, prihod do 5,2 milijuna kuna i prosječno do 10 radnika tijekom poslovne godine.

I za male i srednje poduzetnike vrijedi da ne prelaze dva od tri uvjeta, mali - ukupna aktiva do 30 milijuna kuna, prihod do 60 milijuna kuna, prosječan broj radnika 50, a srednji - ukupna aktiva do 150 milijuna kuna, prihod do 300 milijuna kuna i prosječno 250 radnika. Oni koji prelaze najmanje dva od tri uvjeta propisana za srednje poduzetnike spadaju u velike poduzetnike. Novi zakon o računovodstvu uz ostalo definira knjigovodstvene isprave i poslovne knjige te njihov sastavljanje i čuvanje, propisuje godišnje financijske izvještaje i njihovu reviziju, kao i jedinstveni okvirni kontni plan. Vlada je, uvažavajući primjedbe poduzetnika da novi kontni plan iziskuje više vremena za prilagodbu informatičkih sustava, u prvoj polovici prosinca uredbom sa zakonskom snagom odgodila primjenu jedinstvenog okvirnog kontnog plana za godinu dana, do 1. siječnja 2017. godine. Godinu dana kasnije, 1. siječnja 2018. na snagu stupa odredba o licenciranim računovođama, a za što će biti potrebno donijeti i poseban zakon.

S početkom 2016. godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kao i novi Zakon o osiguranju, a počinje primjena i odredbi Zakona o gradnji koji se odnose na obvezu pribavljanja energetskog certifikata u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup ili leasing zgrade ili njezinog posebnog dijela, dakle i za stanove i apartmane. Odredba o obvezi pribavljanja energetskog certifikata odnosi i na turističku djelatnost pa su vlasnici apartmana dužni od 1. siječnja 2016. prije iznajmljivanja pribaviti energetski certifikat, ako se radi o zgradi koja se iznajmljuje i ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 četvornih metara te ako se radi o posebnom dijelu zgrade koji se iznajmljuje, apartmanu i koji se nalazi u zgradi koja ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 četvornih metara. Odredba o certificiranju obuhvaća i sve stanove odnosno apartmane koji su u stalnom najmu.

Zakonom su propisane i kazne za prekršitelje i one se kreću od 5000 do 30.000 kuna


Komentari članka

Vezani članci

Od Iskona do PhotoMatha – insajderska priča o uspjehu Damira Sabola

21.01.2019.

Za razliku od danas kad gotovo svaki student računarstva vjeruje da može imati svoju firmu, u to vrijeme su samo rijetki imali ideju da je to nešto što je dostupno običnim smrtnicima.

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

21.01.2019.

Državni zavod za statistiku prvi je put objavio rezultate izračuna ekonomske važnosti turizma za Republiku Hrvatsku u skladu s metodologijom satelitskog računa turizma (Tourism Satellite Account – TSA).

Napustili poslove u velikim kompanijama, danas su im ured – portugalske plaže

21.01.2019.

“Lea je neko vrijeme radila u banci, a ja sam bio u jednoj korporaciji u telekomunikacijama. Ti poslovi nas nisu pretjerano ispunjavali niti inspirirali, pa smo u jednom trenu odlučili krenuti sa svojom pričom

Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode u EU, ali i najveće gubitke

21.01.2019.

Razlog su najčešće dotrajale cijevi, starije i od 50 godina. Građani optužuju gradske vodovode da ih čestim dizanjem cijene iskorištavaju za krpanje proračuna.

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast