Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2019

Evo kako u Hrvatskoj možete najbrže do posla

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Evo kako u Hrvatskoj možete najbrže do posla

Ukidanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika koje bi trebalo startati u prvom dijelu iduće godine dodatno otvara pitanje koje kvalifikacije i diplome domaćim radnicima donose najkraći boravak na burzi rada.

Ta statistika ponešto varira iz godine u godinu, no posljednjih nekoliko godina ona odražava trend rasta ponajprije turističkog sektora i odlazak radnika, osobito iz sektora zdravstva. Analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledom podataka o stručnim kvalifikacijama nezaposlenih koji su tijekom prošle godine ušli u evidenciju i našli zaposlenje u roku od šest mjeseci, uključujući i prvi dio ove godine, utvrdili su da i dalje poslodavce najbrže nalaze kuhari i konobari, te hotelsko-turistički tehničari i turističko-hotelski komercijalisti, za kojima je potražnja visoka, čak i ne samo u priobalnim dijelovima zemlje. U roku od šest mjeseci zaposli se više od polovice svih koji se prijave na burzu. Što se diploma tiče, najvrjednija je za brzinu zapošljavanja ona s učiteljskog studija. I to u svim većim županijama. S tom diplomom u pola godine s burze ode od 77 do 88 posto nezaposlenih.

Standardno je i da viši stupanj naobrazbe znači i brži odlazak s burze, a kako su posljednjih godina pozitivniji trendovi na tržištu, tako je i povećan udjel onih koji u šest mjeseci posao dobiju u svim kategorijama po stupnju naobrazbe, izuzev za osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom. Žene se pri tom zapošljavaju u svim kategorijama brže od muškaraca, uz izuzetak srednjoškolskog obrazovanja.

U Zagrebu i njegovom prstenu u kratkom roku su s burze otišli slastičari i automehaničari, kuhari i vozači motornih vozila, te konobari. Slabija potražnja za frizerima, cvjećarima, instalaterima i automehaničarima, što analitičari vide kao znak da još uvijek na zagrebačkom području nema oporavka osobnih usluga. Za razliku od Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo je taj dio statistike iznenadio HZZ, jer bi bilo za očekivati da je s rastom u turizmu zaživio i sektor usluga. Sličan je trend s uslužnim zanimanjima i u Primorsko-goranskoj županiji, a do posla, osim kuhara, tamo brzo dolaze i vozači, dok su među fakultetski obrazovanima s burze poslodavce najbrže našli nezaposleni sa završenim učiteljskim, te studijem strojarstva.

I u Osječko-baranjskoj županiji učiteljski studij najisplativiji je za brz dolazak do posla, uz studije matematike i informatike i opće medicine. Kad su strukovne škole posrijedi, u postocima šumarski, te tehničari za elektroniku i prehrambeni, te strojarski i medicinski tehničari relativno brzo se zapošljavaju, a i u ovoj županiji izuzetna je potražnja za kadrovima u turizmu, od kuhara i konobara do komercijalista i hotelsko-turističkih tehničara.

U pravilu, potražnja je najslabija za kadrovima iz društvenih i humanističke profesije, u kojima je ponuda ujedno i velika. U Zagrebu se, primjerice, u prošloj godini na burzu prijavilo 200 diplomiranih novinara, a tek trećina je našla posao u roku do pola godine. Među profesijama koje sporije dolaze u radni odnos su i kineziolozi, politolozi, komunikolozi, pa i ekonomisti, s time da analitičari HZZ-a ukazuju i na vjerojatnost da za pojedine profesije ovisi i odabrano sveučilište na kojemu je stečena diploma.

Ovi podaci, prema savjetniku za radnu politiku i zapošljavanje u HGK-u, te nekadašnjem ministru rada Davorku Vidoviću, pokazuju da se tržište dinamiziralo. Ruše i mit da poslodavci ne žele zapošljavati domaće radnike.

“Uzimajući u obzir i sezonalnost, iz ovih pokazatelja jasno je da se jako dobro zapošljavaju radnici koji žele raditi, posebice u strukovnim kvalifikacijama”, dodaje Vidović. Po njegovim procjenama fleksibilizacija zapošljavanja stranih radnika koja će se početi primjenjivati vjerojatno potkraj prvog dijela iduće godine ne bi trebala bitno utjecati na domaće tržište rada. Dok se ne uvede novi režim poslodavcima će biti na raspolaganju mogućnost zapošljavanja stranaca iz privremene kvote koju će Vlada uskoro utvrditi, no, brzina zapošljavanja koju pokazuju podaci HZZ-a po njegovim riječima potvrđuje i da poslodavci cijene domaće kadrove, a i iskustva mnogih poduzetnika iz proteklih godina govore kako zapošljavanje domaćih radnika donosi puno benefita, kako zbog poznavanja jezika i bržeg uvođenja u posao, tako i manjih troškova smještaja, prehrane i slično.

Statistika bržeg zapošljavanja pokazuje i potrebe poslodavaca i smjer za prilagođavanje obrazovnog sustava, iako Vidović kaže kako je samo obrazovanje danas neusporedivo s nekadašnjim, budući da se zbog intenzivnijih promjena i trendova u gospodarstvu teže mogu predvidjeti potrebe koje će za radnicima postojati za dvadesetak godina. Potrebe za nekim od zanimanja za koje se obrazujemo danas vjerojatno tada više neće postojati, ali će se s novim tehnologijama i novim, prije svega kreativnim industrijama, pojavljivati nove specijalnosti, kaže Vidović, zaključivši da se zbog dinamičnih promjena na tržištu i svi mi trajno moramo usavršavati i učiti, kako bismo mogli brže dolaziti ili zadržavati radnu aktivnost.


Komentari članka

Vezani članci

Prva hrvatska tvrtka koja je javno objavila plaće i opise pozicija svih radnika privlači pet puta više talenata nego prije

10.03.2020.

Istražili smo kakav je rezultat polučila objava pozicija i plaća svih zaposlenika u domaćoj tvrtki, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, izuzmemo li državni aparat.

Njemačka ukinula barijeru po kojoj su u traženju posla prednost imali građani EU-a

03.03.2020.

Novi zakon za useljavanje je ustupak njemačke vlade poslodavcima, kako bi se u Njemačku brzo i bez birokracije mogla dovoditi kvalificirana radna snaga i to ne samo iz zemalja Europske unije. U mnogim branšama bilježi se manjak stručnog kadra. Mnoge tvrtk

U avioindustriji 200 novih radnih mjesta

29.02.2020.

Vukovarske je vijećnike dogradonačelnica informirala o posjetu tvrtke koja će u travnju zaposliti prvih 50 djelatnika

Sve veći nedostatak ICT stručnjaka u EU

26.02.2020.

Zapošljavanje stručnosti u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) izazov je za poduzeća u Europskoj uniji (EU). Tijekom 2018. godine 9% poduzeća iz EU zaposlilo je ili pokušalo zaposliti ICT stručnjake. Više od polovice poduzeća (58%) izvije

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

25.02.2020.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine. Hrvatska se sve više oslanja na umirovljenike: od prodavača u trgovinama do liječnica u ordinacijama.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija