Evo kako je Hrvatska, ni kriva ni dužna, zaradila 3,5 milijarde kuna

Nastavljaju se rekordno jeftini uvjeti zaduživanja u svijetu i u Europi, a rujan je Hrvatskoj donio pad prinosa na državnu euroobveznicu s rokom dospijeća do 2025. godine na razinu ispod tri posto, što je donedavno zvučalo nestvarno!

Naime, prema podacima koje smo dobili od RBA, prinos na tu državnu obveznicu je pao na 2,97 posto, dok je 31. prosinca 2015. bio na razini od 4,24 posto. To je pad prinosa od više od jedne trećine u tom razdoblju, odnosno za skoro 1,25 postotna poena. Ako znamo da ukupni hrvatski javni dug prema zadnjim podacima iznosi oko 290 milijardi kuna, smanjenje cijene zaduživanja za oko 1,25 posto značilo bi oko 3,5 milijardi kuna manje troška kamata na godišnjoj razini. Podsjetimo, u ovoj godini bi Hrvatska za troškove kamata iz državnog proračuna trebala platiti oko 11,5 milijardi kuna, pa bi značilo da bi pod novim uvjetima zaduživanja taj trošak iznosio oko osam milijardi kuna.

Naravno, nemoguće je dosadašnji cijeli dug reprogramirati jeftinijim kamatama, jer vjerovnici ne bi pristali na to, osim u slučaju kada bi Hrvatska proglasila bankrot, već se samo dospjeli i novi dug može refinancirati s manjim kamatama, pa se tako za ubuduće može smanjivati cijena duga.

Sve nam ide na ruku

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA, rekla nam je kako je glavni razlog pada prinosa na hrvatske državne obveznice nastavak fleksibilne monetarne politike Europske središnje banke, ali i činjenice da američka centralna banka, FED, još uvijek nije krenula u povećanje cijena svojih referentnih kamata. "Naravno da padu prinosa na naše državne obveznice ne odmaže ni nastavak gospodarskog oporavka, kao ni smanjenje deficita državnog proračuna, jer investitori dobro prate kretanje naših makroekonomskih podataka i stanje državnih financija", kazala nam je tim povodom Zrinka Živković Matijević. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, uz to napominje kako FED vjerojatno neće ići agresivno u promjenu svoje ekonomske politike, te da će Europska središnja banka vjerojatno još neko vrijeme zadržati, a možda i pojačati svoju fleksibilnu monetarnu politiku, tako da bi prinosi na europske državne obveznice još određeno vrijeme mogli ostati na niskim razinama, pa tako i hrvatski. Naravno, i on naglašava kako relativno dobri makroekonomski podaci pomažu boljoj percepciji Hrvatske u očima investitora, ali i Šantić i Zrinka Živković Matijević tvrde kako se Hrvatska još uvijek skuplje zadužuje od većine tranzicijskih zemalja u Europskoj uniji (osim Mađarske i Bugarske).

Ali se ne smijemo opustiti

Upravo to, ističu, treba biti upozorenje da Vlada dodatno mora raditi na stvaranju okruženja koje će još jače potaknuti ekonomski rast, te da stabilnost državnih financija mora i dalje biti prioritet.

Inače, referentne desetogodišnje njemačke državne obveznice su u utorak imale prinos od minus 0,08 posto, a Njemačka je ovog srpnja bila prva država koja je izdala desetogodišnje državne obveznice uz negativni prinos od 0,05 posto. Jednako tako je njemačka državna željeznička kompanija ovog ljeta plasirala obveznice uz prinos od minus 0,006 posto, postavši tako prva nefinancijska kompanija koja je izdala obveznice uz negativni prinos.
Negativni prinos znači da će oni koji su kupili tu obveznicu, i koji je zadrže do dospijeća plaćanja, dužniku zapravo na kraju "platiti" tih 0,006 posto.

A da se investitori i dalje klade da će Europska središnja banka nastaviti s agresivnom monetarnom politikom, govori i podatak da su ovog tjedna njemačka tvrtka "Henkel" i francusko poduzeće "Sanofi", kao prve privatne tvrtke, izdale obveznice uz negativni prinos. "Henkel" je kreditorima plasirao 500 milijuna eura na dvije godine uz prinos od minus 0,05 posto, dok je "Sanofi" izdao obveznicu na rok od 3,5 godine, uz prinos ispod nula posto.

I prema Njemačkoj napredovali 10 posto
Prinos na obveznicu u sebi sadržava odnos cijene obveznice i kamate koju ona nosi. Ovom prilikom treba pojasniti kako je kamata na obveznicu fiksna, a cijena promjenjiva, te stoga prinos (zarada) na obveznicu raste kako cijena obveznice na burzama pada, odnosno prinos pada kako cijena raste.

Ono što je također zanimljivo i dobro jest da je razlika u prinosu između hrvatske i njemačke referentne obveznice također pala za više od deset posto od kraja prošle godine. Naime, ta razlika („spread“) je koncem 2015. bila na razini od 378 postotnih poena, 12. kolovoza je iznosila 333 postotna poena, a sada je na razini od ispod 330 postotnih poena.

Kupi obveznicu i budi u minusu!

Njemačka državna željeznička kompanija ovog ljeta plasirala obveznice uz prinos od minus 0,006 posto.Negativni prinos znači da će oni koji su kupili tu obveznicu, i koji je zadrže do dospijeća plaćanja, dužniku zapravo na kraju "platiti" tih 0,006 posto.