Eurozona mora povećati krizni fond

Zemlje eurozone moraju uložiti više novca u krizni fond kako bi se stvorili uvjeti da im zemlje skupine G20 priskoče u pomoć, poručili su ministri financija 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju na sastanku u Mexicu.

Ministri su kazali da je taj potez "ključan" za njihovu odluku da osiguraju više sredstava za Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi mogao pomoći zaduženoj regiji. Ovog su mjeseca čelnici eurozone osnovali stalni krizni fond vrijedan 500 milijardi eura. Strahuje se da njegovi kapaciteti neće biti dovoljni da se pomogne jako zaduženim državama. "Eurozona mora prvo posegnuti u džep a to, iskreno rečeno, nije učinila", rekao je britanski ministar financija George Osborne. "Dok to ne učini, ne dolazi u obzir da Velika Britanija a vjerojatno ni drugi izdvoje dodatni novac za MMF". Svako povećanje zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda eurozone vjerojatno će dodatno pojačati pritisak na vodeća gospodarstva eurozone, pogotovo Njemačku. Najveće gospodarstvo eurozone dosad se opiralo pozivima da poveća kapacitete kriznog fonda, šaljući podijeljene signale o mogućoj promjeni stajališta. Uoči sastanka skupine G20 njemački ministar financija Wolfgang Schäuble napisao je u članku objavljenom u meksičkim novinama El Universal da je protiv takvog poteza. "Trebamo li dodatno povećati krizni fond? Odgovor je glasno ne", napisao je. "Time ne samo da se ne bi riješili problemi dugova i konkurentnosti koji su doveli pogođene zemlje u trenutno stanje, već bi se također poništio poticaj vladama da provode konsolidaciju i reforme". Nakon sastanka Schäuble je ipak rekao da će čelnici eurozone razmotriti to pitanje i donijeti odluku već sljedeći mjesec. U međuvremenu je povjerenik Europske unije za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn pozvao čelnike regije da riješe to pitanje što je prije moguće. "Jedna je od ključnih lekcija ove krize da što dulje čekamo, to višu cijenu plaćamo", rekao je. Ministri financija G20 upozorili su također da su rizici za globalni gospodarski rast i dalje vrlo izraženi.

"Međunarodno gospodarsko okruženje i dalje karakterizira neujednačena izvedba, sa slabim rastom u razvijenim gospodarstvima i jačim ali usporenim rastom na tržištima u nastajanju", naveli su ministri u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon sastanka.