Europa briljira u znanosti, ali ne zna što s tim znanjem učiniti

Ulaganja u tehnologiju posljednjih deset godina u Europi porasla su deset puta, a iako deep tech, odnosno tehnološke inovacije temeljene na znanstvenim istraživanjima, još uvijek dobivaju samo trećinu ukupnog financiranja u odnosu na klasičnu tehnologiju, brojke rastu i deep tech sve je važniji u investicijskom smislu.

Naime, tvrtke iz tog područja u pravilu privlače više iznose kapitala jer im je potrebno više vremena i ulaganja da bi postigle značajne prihode. Za investitore predstavljaju manje tržišne i konkurentske rizike jer rade nešto što nitko prije nije pokušao - inoviraju.

Međutim, zabrinjavajuć je podatak da Europa privlači tek oko pet posto globalnog financiranja za, primjerice, kvantno računalstvo, iako znatno prednjači po broju znanstvenih radova. Drugim riječima, mnogo istražujemo, ali slabo skaliramo, o čemu se mnogo moglo čuti na jučerašnjoj konferenciji LiftOff, u organizaciji startup inkubatora Nuqleus, koji djeluje u sklopu FER-ova Inovacijskog centra 'Nikola Tesla'.

Zbog svega navedenog, sve češće se čuju apeli vodećih ljudi iz startupova, investicijskih fondova i korporacija prema institucijama EU, da smanje regulatorne prepreke koje bi mogle dodatno usporiti europsku tehnološku scenu, kao, primjerice, jučer zbog nadolazećeg AI Acta.

Nije kasno

Koliko je ulaganje u deep tech važno svjedoči činjenica da ta područja nude odgovore na najveće globalne izazove, od klimatskih promjena, nestašice resursa, kibernetičke sigurnosti i zdravstvene zaštite, do borbe protiv siromaštva i nejednakosti.

Robin Wauters, bivši novinar i urednik u TechCrunchu i osnivač tvrtke Profundo, naglasio je kako je deep tech uvijek stajao iza najvažnijih izuma u povijesti čovječanstva, od električne energije i zrakoplovstva, do softvera, umjetne inteligencije, svemirskih tehnologija i robotike.

Međutim, Europa je, kako kaže, u posljednjih 25 godina propustila mnogo prilika za inovacijama. Iako su brojne velike europske kompanije i dalje na listi Fortune 500 Europe, poput Volkswagena, one uglavnom ne spadaju u tehnološki sektor. Po broju prijavljenih patenata prednjače Kina, SAD, Japan i Južna Koreja, dok je Njemačka na petom mjestu.

Wauters je upozorio na problem nedovoljne komercijalizacije znanja. Europa, naime, ima ogroman znanstveni i inovacijski potencijal, ali ga ne uspijeva dovoljno učinkovito komercijalizirati.

- Ako želimo biti konkurentni u budućnosti, moramo pronaći način kako zadržati talente ovdje. Tesla je, primjerice, najprije otišao u Pariz, a zatim u SAD, gdje je i prijavljivao svoje patente. To bi nam trebao biti podsjetnik da moramo stvoriti uvjete da talent ostaje u Hrvatskoj i Europi - rekao je Wauters, dodajući da 'još uvijek možemo napraviti razliku u Europi'.

Kao ključnu priliku za napredak vidi povezivanje sveučilišta i istraživačkih institucija sa startup ekosustavom, jer se upravo ondje rađa najviše inovacija. Inovacije, rekao je Wauters, 'nastaju na sveučilištima, institutima i u inkubatorima te se upravo tamo stvara najviše novih tvrtki'.

Oslonac na vlastite snage
Može li stoga deep tech biti put izlaska Europe prema tehnološkoj i strateškoj samodostatnosti bila je tema panel-rasprave koja je uslijedila. Da je Europa izvrsna u istraživanju, ali slaba u širenju i skaliranju inovacija pokazala je analiza na temelju koje je osnovano Europsko vijeće za inovacije (European Innovation Council - EIC).

- Naš cilj nije stvaranje još jednog europskog programa, već izazivanje država članica da učine više, da razviju financijske instrumente i privuku ulagače - istaknuo je predsjednik EIC-a Michiel Scheffer.