Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2009

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Zdravko Sever  

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Korištenje alternativnih izvora energije u Hrvatskoj je pionirski posao. Stoga se, iako planovi i programi za to postoje, radi korak po korak. Zainteresiranost za alternativne izvore energije postoji na razini državnih institucija i kod gospodarstvenika, a polako, istina još nedovoljno, pridružuju im se i građani, neposredni konzumenti. U ovome trenutku iz alternativnih izvora dobivamo jedan posto, a plan je do 2010. dobiti 5,8 te do 2020. godine 20 posto energije.

Među proizvođače alternativnih izvora energije spadaju i pogoni za proizvodnju peleta. Do sada s onim dovršenim u pogon je pušten i onaj u Brezinama nedaleko od Lipika, tako da u Hrvatskoj sada rade tri privredna subjekta koja se bave proizvodnjom peleta. Uskoro bi pak pelete trebalo proizvoditi sedam tvrtki. Među tri tvrtke koje su počele s proizvodnjom pelete odnedavno se nalazi i Gamauf iz Brezina nedaleko od Lipika, koja je u gradnju pogona za preradu biomase uložila 6,4 milijuna eura te za tu namjenu u visini od 1,6 milijuna eura digla kredit kod Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj. Vlasnik tvrtke Slavko Gamauf, koji ima tvornicu ali za druge namjene i u Turskoj te tamo zapošljava 380 radnika, objašnjava zašto se odlučio za proizvodnju peleta.

»Još prije tri godine odlučio sam se na ovaj korak. Ideju sam dobio u inozemstvu gdje puno radim i često sam vani. Današnji pogon rezultat je iskustva sličnih industrijskih pogona u EU, ali i naše prilagodbe i usavršavanja tehnologije.«

Naime, Slavko i njegovi sinovi, Saša i Roman, prilagodili su u cijelosti, a u pojedinim dijelovima izradili potpuno novu tehnologiju koju su ugradili u svoju tvrtku. Isplativost nije upitna.

»To je pilanski ostatak, šumska biomasa, piljevina od sječa i čišćenja stabala uz rijeke i potoke. Toga kod nas ima dovoljno, a mi dnevno proizvedemo četiri tone peleta na sat koje odmah odlaze na tržište Europske unije. Da možemo i znatno više proizvoditi Europa bi u cijelosti preuzela sve pelete«, kaže Slavko Gamauf. Stoga sa sinovima nema problema s plasmanom, ali ni s 50 kooperanata koji ih opskrbljuju s biomasom.

U novom pogonu zaposleno je 36 radnika s područja Lipika i time Slavko Gamauf u svojim tvrtkama u Hrvatskoj zapošljava 250 radnika. Kompletna proizvodnja je automatizirana tako da je rad čovjeka sveden uglavnom na kontrolu proizvodnog procesa. Obitelj Gamauf namjerava širiti proizvodnju i prvi korak bit će im vezan uz novi pogon, a proizvodili bi električnu energiju koju će prodavati HEP-u. Slavko i sinovi vjeruju da će i u tom naumu uspjeti jer biološkog otpada ima širom Hrvatske, pa neće biti problema sa sirovinom kako bi proizveli električnu energiju koju će preuzeti domaće tržište.

Proizvodnju i prodaju mogli bi povećati i za 500 posto
»Skoro 30 godina sam privrednik. Radim na europskom i svjetskom tržištu i prihvaćam njihove kriterije. Pratim sva kretanja pa sam se i pripremio za krizno razdoblje. Stoga mi u našoj tvrtki ne osjećamo krizu i vjerujte mi, kad bi proizvodnju peleta mogli povećati za 500 posto, sve bi prodali na inozemnom tržištu, a možete si misliti što će biti kad se otvori naše domaće tržište«, kaže Slavko Gamauf.

Razlozi za otvaranje novih pogona
U Hrvatskoj se samo iz šuma godišnje može dobiti četiri milijuna prostornih metara biomase. Riječ je o drvnom otpadu koje ostaje nakon sječe. Ako se tomu doda i činjenica da proizvođače peleta s otpadnim materijalom opskrbljuju pilane i drugi subjekti, to je dovoljno posla i za mnogo više pogona koji bi u Hrvatskoj prema programima i planovima trebali proizvoditi pelete. Sada se u Hrvatskoj s obzirom na kapacitete može proizvoditi 150.000 tona peleta, a mogućnosti se kreću i do 500.000 tona. Ako se tomu doda činjenica da sadašnja proizvodnja peleta u cijelosti završava na zapadnoeuropskom tržištu i da je s tih prostora potražnja puno veća, to je dovoljan razlog da se u Hrvatskoj, uz podršku ministarstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, gospodarstvenici znatno više okrenu toj proizvodnji. Radi popularizacije korištenja peleta u ogrjevne svrhe Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo je i 300 peći namijenjenih za taj ogrjev, te ih podijelilo školama i knjižnicama.


Komentari članka

Vezani članci

Prerađivačke tvrtke jedva dočekale gospodarske mjere

07.04.2020.

Drugi Vladin paket mjera za spas gospodarstva s olakšanjem su dočekale prerađivačke tvrtke koje trpe velik udar zbog zatvaranja granica i masovnih otkazivanja narudžbi. U njima je zaposleno gotovo 250 tisuća radnika, od kojih velik dio u drvnom i metalopr

Preorijentiraj se i preživi

02.04.2020.

Poslovati u doba epidemije golem je izazov za naše tvrtke. Nekima je potražnja udvostručena, pa se muče kako to zadovoljiti. Drugi su bili primorani preorijentirati proizvodnju. Primjerice, maski i dezinficijensa nemoguće je uvesti koliko se traži, pa su

Koronavirus ovaj pogon neće zatvoriti

25.03.2020.

Da nam gospodarstvo u ovim, još donedavno nezamislivo teškim vremenima, nije potpuno stalo, pokazuje i primjer vinkovačke tvrtke koja proizvodi panele za ulazna vrata. Nijednog od svoja 182 radnika neće otpustiti i pogone neće gasiti. Teret krize podijeli

Maloj goranskoj tvrtki nedostaje kvalitetna radna snaga

13.03.2020.

Mala obiteljska tvrtka iz Kupjaka u Gorskom kotaru ima samo 15 zaposlenih. No na broju odrađenih poslova mnogi bi joj mogli pozavidjeti. Nedavno su u samo pet mjeseci izgradili vrtić kod Virovitice, uskoro dovršavaju veliku skladišnu halu za pelete u Luči

Želja nam je da projekt sam financira izgradnju novih tehnologija i otvaranje radnih mjesta

04.03.2020.

Uspješna priča: Inteligentni sustavi za praćenje stanja akumulatora rezultat su 25 godina rada. Ukupna vrijednost projekta s partnerima iz BiH iznosila je nešto više od dva milijuna kuna, vrijednost za hrvatske partnere bila oko 1,5 milijuna kuna, a udio

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1042 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija