Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Korištenje alternativnih izvora energije u Hrvatskoj je pionirski posao. Stoga se, iako planovi i programi za to postoje, radi korak po korak. Zainteresiranost za alternativne izvore energije postoji na razini državnih institucija i kod gospodarstvenika, a polako, istina još nedovoljno, pridružuju im se i građani, neposredni konzumenti. U ovome trenutku iz alternativnih izvora dobivamo jedan posto, a plan je do 2010. dobiti 5,8 te do 2020. godine 20 posto energije.

Među proizvođače alternativnih izvora energije spadaju i pogoni za proizvodnju peleta. Do sada s onim dovršenim u pogon je pušten i onaj u Brezinama nedaleko od Lipika, tako da u Hrvatskoj sada rade tri privredna subjekta koja se bave proizvodnjom peleta. Uskoro bi pak pelete trebalo proizvoditi sedam tvrtki. Među tri tvrtke koje su počele s proizvodnjom pelete odnedavno se nalazi i Gamauf iz Brezina nedaleko od Lipika, koja je u gradnju pogona za preradu biomase uložila 6,4 milijuna eura te za tu namjenu u visini od 1,6 milijuna eura digla kredit kod Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj. Vlasnik tvrtke Slavko Gamauf, koji ima tvornicu ali za druge namjene i u Turskoj te tamo zapošljava 380 radnika, objašnjava zašto se odlučio za proizvodnju peleta.

»Još prije tri godine odlučio sam se na ovaj korak. Ideju sam dobio u inozemstvu gdje puno radim i često sam vani. Današnji pogon rezultat je iskustva sličnih industrijskih pogona u EU, ali i naše prilagodbe i usavršavanja tehnologije.«

Naime, Slavko i njegovi sinovi, Saša i Roman, prilagodili su u cijelosti, a u pojedinim dijelovima izradili potpuno novu tehnologiju koju su ugradili u svoju tvrtku. Isplativost nije upitna.

»To je pilanski ostatak, šumska biomasa, piljevina od sječa i čišćenja stabala uz rijeke i potoke. Toga kod nas ima dovoljno, a mi dnevno proizvedemo četiri tone peleta na sat koje odmah odlaze na tržište Europske unije. Da možemo i znatno više proizvoditi Europa bi u cijelosti preuzela sve pelete«, kaže Slavko Gamauf. Stoga sa sinovima nema problema s plasmanom, ali ni s 50 kooperanata koji ih opskrbljuju s biomasom.

U novom pogonu zaposleno je 36 radnika s područja Lipika i time Slavko Gamauf u svojim tvrtkama u Hrvatskoj zapošljava 250 radnika. Kompletna proizvodnja je automatizirana tako da je rad čovjeka sveden uglavnom na kontrolu proizvodnog procesa. Obitelj Gamauf namjerava širiti proizvodnju i prvi korak bit će im vezan uz novi pogon, a proizvodili bi električnu energiju koju će prodavati HEP-u. Slavko i sinovi vjeruju da će i u tom naumu uspjeti jer biološkog otpada ima širom Hrvatske, pa neće biti problema sa sirovinom kako bi proizveli električnu energiju koju će preuzeti domaće tržište.

Proizvodnju i prodaju mogli bi povećati i za 500 posto
»Skoro 30 godina sam privrednik. Radim na europskom i svjetskom tržištu i prihvaćam njihove kriterije. Pratim sva kretanja pa sam se i pripremio za krizno razdoblje. Stoga mi u našoj tvrtki ne osjećamo krizu i vjerujte mi, kad bi proizvodnju peleta mogli povećati za 500 posto, sve bi prodali na inozemnom tržištu, a možete si misliti što će biti kad se otvori naše domaće tržište«, kaže Slavko Gamauf.

Razlozi za otvaranje novih pogona
U Hrvatskoj se samo iz šuma godišnje može dobiti četiri milijuna prostornih metara biomase. Riječ je o drvnom otpadu koje ostaje nakon sječe. Ako se tomu doda i činjenica da proizvođače peleta s otpadnim materijalom opskrbljuju pilane i drugi subjekti, to je dovoljno posla i za mnogo više pogona koji bi u Hrvatskoj prema programima i planovima trebali proizvoditi pelete. Sada se u Hrvatskoj s obzirom na kapacitete može proizvoditi 150.000 tona peleta, a mogućnosti se kreću i do 500.000 tona. Ako se tomu doda činjenica da sadašnja proizvodnja peleta u cijelosti završava na zapadnoeuropskom tržištu i da je s tih prostora potražnja puno veća, to je dovoljan razlog da se u Hrvatskoj, uz podršku ministarstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, gospodarstvenici znatno više okrenu toj proizvodnji. Radi popularizacije korištenja peleta u ogrjevne svrhe Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo je i 300 peći namijenjenih za taj ogrjev, te ih podijelilo školama i knjižnicama.