Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2009

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Zdravko Sever  

Europa bi otkupila i daleko veću proizvodnju peleta

Korištenje alternativnih izvora energije u Hrvatskoj je pionirski posao. Stoga se, iako planovi i programi za to postoje, radi korak po korak. Zainteresiranost za alternativne izvore energije postoji na razini državnih institucija i kod gospodarstvenika, a polako, istina još nedovoljno, pridružuju im se i građani, neposredni konzumenti. U ovome trenutku iz alternativnih izvora dobivamo jedan posto, a plan je do 2010. dobiti 5,8 te do 2020. godine 20 posto energije.

Među proizvođače alternativnih izvora energije spadaju i pogoni za proizvodnju peleta. Do sada s onim dovršenim u pogon je pušten i onaj u Brezinama nedaleko od Lipika, tako da u Hrvatskoj sada rade tri privredna subjekta koja se bave proizvodnjom peleta. Uskoro bi pak pelete trebalo proizvoditi sedam tvrtki. Među tri tvrtke koje su počele s proizvodnjom pelete odnedavno se nalazi i Gamauf iz Brezina nedaleko od Lipika, koja je u gradnju pogona za preradu biomase uložila 6,4 milijuna eura te za tu namjenu u visini od 1,6 milijuna eura digla kredit kod Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj. Vlasnik tvrtke Slavko Gamauf, koji ima tvornicu ali za druge namjene i u Turskoj te tamo zapošljava 380 radnika, objašnjava zašto se odlučio za proizvodnju peleta.

»Još prije tri godine odlučio sam se na ovaj korak. Ideju sam dobio u inozemstvu gdje puno radim i često sam vani. Današnji pogon rezultat je iskustva sličnih industrijskih pogona u EU, ali i naše prilagodbe i usavršavanja tehnologije.«

Naime, Slavko i njegovi sinovi, Saša i Roman, prilagodili su u cijelosti, a u pojedinim dijelovima izradili potpuno novu tehnologiju koju su ugradili u svoju tvrtku. Isplativost nije upitna.

»To je pilanski ostatak, šumska biomasa, piljevina od sječa i čišćenja stabala uz rijeke i potoke. Toga kod nas ima dovoljno, a mi dnevno proizvedemo četiri tone peleta na sat koje odmah odlaze na tržište Europske unije. Da možemo i znatno više proizvoditi Europa bi u cijelosti preuzela sve pelete«, kaže Slavko Gamauf. Stoga sa sinovima nema problema s plasmanom, ali ni s 50 kooperanata koji ih opskrbljuju s biomasom.

U novom pogonu zaposleno je 36 radnika s područja Lipika i time Slavko Gamauf u svojim tvrtkama u Hrvatskoj zapošljava 250 radnika. Kompletna proizvodnja je automatizirana tako da je rad čovjeka sveden uglavnom na kontrolu proizvodnog procesa. Obitelj Gamauf namjerava širiti proizvodnju i prvi korak bit će im vezan uz novi pogon, a proizvodili bi električnu energiju koju će prodavati HEP-u. Slavko i sinovi vjeruju da će i u tom naumu uspjeti jer biološkog otpada ima širom Hrvatske, pa neće biti problema sa sirovinom kako bi proizveli električnu energiju koju će preuzeti domaće tržište.

Proizvodnju i prodaju mogli bi povećati i za 500 posto
»Skoro 30 godina sam privrednik. Radim na europskom i svjetskom tržištu i prihvaćam njihove kriterije. Pratim sva kretanja pa sam se i pripremio za krizno razdoblje. Stoga mi u našoj tvrtki ne osjećamo krizu i vjerujte mi, kad bi proizvodnju peleta mogli povećati za 500 posto, sve bi prodali na inozemnom tržištu, a možete si misliti što će biti kad se otvori naše domaće tržište«, kaže Slavko Gamauf.

Razlozi za otvaranje novih pogona
U Hrvatskoj se samo iz šuma godišnje može dobiti četiri milijuna prostornih metara biomase. Riječ je o drvnom otpadu koje ostaje nakon sječe. Ako se tomu doda i činjenica da proizvođače peleta s otpadnim materijalom opskrbljuju pilane i drugi subjekti, to je dovoljno posla i za mnogo više pogona koji bi u Hrvatskoj prema programima i planovima trebali proizvoditi pelete. Sada se u Hrvatskoj s obzirom na kapacitete može proizvoditi 150.000 tona peleta, a mogućnosti se kreću i do 500.000 tona. Ako se tomu doda činjenica da sadašnja proizvodnja peleta u cijelosti završava na zapadnoeuropskom tržištu i da je s tih prostora potražnja puno veća, to je dovoljan razlog da se u Hrvatskoj, uz podršku ministarstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, gospodarstvenici znatno više okrenu toj proizvodnji. Radi popularizacije korištenja peleta u ogrjevne svrhe Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo je i 300 peći namijenjenih za taj ogrjev, te ih podijelilo školama i knjižnicama.


Komentari članka

Vezani članci

Za autonomna vozila trebat će još vremena

08.01.2020.

Razvoj 5G mreže, a cilj je uvođenje diljem svijeta, pitanje je samo tko će mu se prvi usmjeriti - industrija ili potrošači

Čak 30 posto poduzeća nema svoje web-stranice

08.01.2020.

Ono što je još relativno slabo zastupljeno kod hrvatskih poduzeća je, unatoč upotrebi IKT tehnologija koje to omogućavaju, e-trgovina (internetska ili online prodaja) u poduzećima, preko koje se ostvaruje samo oko 14 posto njihova ukupnog prometa.

Airbnb ima tehnologiju za provjeru pouzdanosti gostiju koji unajmljuju objekte

06.01.2020.

Internetski servis za najam domova i pronalazak smještaja Airbnb koristi se umjetnom inteligencijom kako bi smanjio rizike da gost u objektu bude problematičan

Pristiglo pet ponuda za izgradnju najskuplje prometnice u povijesti hrvatske cestogradnje

17.12.2019.

Zajednica ponuditelja koju čini slovenska tvrtka Kolektor, Euroasfalt iz BiH i hrvatska kompanija GP Krk podnijeli su financijski najpovoljniju ponudu za izgradnju prometnice D403 u Rijeci. Oni bi 2977 metara dugu prometnicu i 500 metara spojnih cesta izg

EU odobrio milijarde eura subvencija za proizvodnju baterija za električne automobile

11.12.2019.

Europska komisija odobrila je jučer milijarde eura subvencija sedam zemalja članica Europske unije koje žele smanjiti zaostajanje Europe za azijskom konkurencijom u iznimno važnom sektoru električnih automobila

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg