Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2010

Euri zaobilaze hrvatske klastere

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Eleonora Dukovec  

Euri zaobilaze hrvatske klastere

Za sada nijedan hrvatski klaster nije koristio sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a. Razlog vjerojatno leži u činjenici da je klasterizacija u nas još uvijek u povojima, te da su sredstva iz pretpristupnih fondova većinom namijenjena javnoj upravi i nevladinim organizacijama. Tri programa EU pretpristupnih fondova ukupne vrijednosti 124 milijuna eura trenutačno su otvorena i na raspolaganju hrvatskim klasterima, ali i javnoj upravi, nevladinim organizacijama te malim i srednjim poduzetnicima. Prekogranični program Slovenija-Hrvatska ukupne je vrijednosti oko 12 milijuna eura, a prioriteti su mu gospodarski i društveni razvoj i održivo upravljanje resursima. Ukupni proračun programa Inteligentna energija doseže 56 milijuna eura namijenjenih racionalnom korištenju energetskih resursa i promoviranju obnovljivih izvora energije. Program Eko-inovacije s istoimenim prioritetima također je privlačnoga proračuna od 56 milijuna eura, a među inima, u njemu bi svoj interes mogli prepoznati i klasteri organizirani kao trgovačka društva.

“Za sada nemam saznanja da je ijedan hrvatski klaster koristio sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a. Razlog vjerojatno leži u činjenici da je klasterizacija u nas još uvijek u povojima, te da su sredstva iz pretpristupnih fondova većinom namijenjena javnoj upravi i nevladinim organizacijama. No postoje i konkretni primjeri malih i srednjih poduzetnika koji su uspjeli povući sredstva iz programa PHARE 2006, ponajprije za marketinške aktivnosti. Među ostalim, ta je sredstva dobila tvrtka Bernarda iz Pušćina, članica Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske”, kaže Sandra Hižak, predsjednica Zajednice klastera pri HGK-u.

Sredstva namijenjena razvoju
Zajednica informira klastere o mogućnostima financiranja projekata iz EU-ovih pretpristupnih fondova i potiče ih na njihovo korištenje, posebno kad se radi o projektima razvoja i istraživanja, ekologije te prekogranične suradnje klastera. Informacije o otvorenim programima inače se najjednostavnije mogu dobiti u lokalnim razvojnim agencijama s kojima bi svaki klaster trebao surađivati, a na raspolaganju su i državne agencije zadužene za razvojnu strategiju i provođenje programa EU - SAFU i SDURF.

Sredstva iz pretpristupnih programa u većini slučajeva ne mogu se koristiti u svrhu ostvarivanja profita na razini klastera, odnosno pojedine tvrtke, već se obično koriste za razvoj i istraživanje, promociju, povezivanje s visokoškolskim ustanovama, jačanje suradnje sa srodnim organizacijama i slično. U Hrvatskoj se, smatra sugovornica, ovakve aktivnosti dovoljno ne vrednuju i ne pridaje im se dovoljno pozornosti iako je to dugoročno jedini način za kvalitetno približavanje hrvatskog gospodarstva EU-ovom. Za klaster je ključno postojanje projekata, odnosno strategija na razini pojedinog klastera. Programi EU-a koje mogu koristiti su različiti, ovisno o tome koja je strategija klastera, koji su joj prioriteti, branše, kako su organizirani...

“Nužna je procjena koji su to programi koji zaista mogu, izravno ili neizravno, koristiti članicama klastera, odnosno industriji i regiji u kojoj djeluje. Naravno, prva pretpostavka je ‘preživjeti’ koju godinu u klasteru koji još uvijek najveći dio energije troši na pronalazak financijskih sredstava za normalno funkcioniranje, za razliku od onih u zemljama EU-a gdje se klasteri u punom smislu riječi mogu posvetiti aktivnostima i projektima sukladno svojoj strategiji. Klasteri se u EU-u mahom financiraju sredstvima lokalne uprave kojoj je u interesu ojačati vlastito gospodarstvo. No u nas lokalna uprava i samouprava još nije prepoznala značaj klastera za razvoj lokalnog gospodarstva”, ističe Sandra Hižak, koja je i klaster-menadžerica Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske.

Komercijalizacija na silu
Dodaje kako je većina klastera u tzv. posttranzicijskim zemljama prinuđena baviti se komercijalizacijom razvojnih, promocijskih i edukacijskih projekata zbog problema s financiranjem. “Iskustva slovenskog drvnog klastera pokazuju da naročito danas, kada svi zajedno još osjećamo posljedice globalne krize, tvrtke udružene u klaster, osim sudjelovanja u EU projektima, od klastera očekuju i neke ‘konkretnije’ aktivnosti, primjerice, organiziranje gospodarskih misija, istraživanje i organizaciju zajedničkog nastupa na nekim novim tržištima. U pozadini svakog klastera prijeko je potreban i poduzetnički duh – jer ako rezultati bilo kojeg projekta ne pridonose, bar indirektno, većim prihodima i većoj zaposlenosti, klaster jednostavno ne ostvaruje svoju svrhu”, poručuje Sandra Hižak.

Primjer dobre prakse: eko dizajn namještaja
Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske iz Varaždina hrvatski je partner u projektu ECOmovel, za razvoj eko dizajna namještaja. Ideja je potekla od portugalskog udruženja malih i srednjih poduzetnika iz drvne branše te talijanskog Eksperimentalnog centra za namještaj s ciljem što češće uporabe ekologije i dizajna u europskoj industriji namještaja. Ukupna vrijednost projekta je oko milijun eura, a većina proračuna otpada na EU partnere: Portugalce, Talijane, Francuze, Grke i Španjolce koji povlače (veća) sredstva iz strukturnih fondova. Budžet hrvatskog klastera u tom projektu iznosi 80.000 eura koji se u visini od 85 posto financira iz pretpristupnog fonda Ipa. Ekologija je prepoznata kao efikasno marketinško sredstvo koje može, relativno brzo i učinkovito, povećati konkurentnost europske industrije u odnosu na iznimno jaku konkurenciju iz Kine. Kompletnu europsku industriju namještaja muče slični problemi - nedostatak mladih stručnjaka, neatraktivnost industrije, sporija prilagodba modnim trendovima te visoke cijene proizvodnje u odnosu na, primjerice, Kinu.


Komentari članka

Vezani članci

Nova pravila za bolje prikupljanje PDV-a pri internetskoj prodaji

13.03.2019.

Poduzeća iz trećih zemalja, uključujući ona koja imaju skladišta ili tzv. „centre za izvršavanje narudžbi” u EU-u, mogu na internetskim prodajnim mjestima prodavati robu europskim potrošačima. Poreznim je tijelima često otežano ubiranje PDV-a na takvu pro

Slovačka je 2004. prestigla Hrvatsku i sada nas više ni ne vidi u retrovizoru

11.03.2019.

Autoindustrija danas čini oko 45 posto ukupne industrijske proizvodnje i 35 posto industrijskog izvoza Slovačke. Proizvođači automobila, direktno ili kroz povezane dobavljače, zapošljavaju 250 tisuća ljudi.

Ćorić: Ne žuri nam se nigdje, ali euro nosi čitav niz koristi

02.03.2019.

Je li Hrvatska spremna za ulazak u eurozonu? Vlada optimistično prognozira da bi ako sve bude išlo glatko već za četiri godine kunu mogao zamijeniti euro. Je li taj rok realan, koje poteškoća stoje na putu i imaju li pravo oni koji negoduju zbog gubitka s

Tri hrvatske tvrtke rade na najsloženijem stroju u povijesti čovječanstva, koji će promijeniti baš sve

26.02.2019.

U Francuskoj se gradi najkompleksniji stroj u povijesti naše civilizacije, eksperimentalni termonuklearni reaktor. U projektu ITER, koji zovu i "malo Sunce", surađuju Europska unija, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i SAD. S pomoću fuzije, bez ra

Radnicima koji dođu 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness...

14.02.2019.

Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija