Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2011

EU brodogradnja propada, naši škverovi ne koriste fondove

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

EU brodogradnja propada, naši škverovi ne koriste fondove

Preživljavaju ona najjača, zatim ona koja je preuzeo moćni kapital i ona koja su se odlučila na tehnološke inovacije i specijalizirala se za gradnju određenih vrsta brodova. Njemačka brodogradnja gotovo je dotaknula samo dno, a da se ne bi dogodio potpuni krah država je uskočila s pet milijardi eura potpore. Pozitivni pomaci tek se naziru. Bugarska brodogradilišta koja su do jučer bila ponos države, danas su gotovo prazna, kao i ona u Poljskoj, a posljedično je sve manji i interes studenata za studiranjem na strojarskim i elektrotehničkim fakultetima ne samo u Bugarskoj nego u svim zemljama Europe u kojima je oslabjela brodograđevna djelatnost.

Na potpore europskih fondova mogu računati samo one tvrtke koje nude inovacije. Turska brodogradilišta koja su se odredila za gradnju manjih i specijaliziranih brodova, danas su u ekspanziji. Za gradnju manjih brodova odlučila se i Nizozemska koja svoju prigodu vidi u gradnji vojnih brodova. Svjetsko tržište, naime, posljednjih godina sve više traži manje vojne brodove koji su uz to prilagodljivije namjene. Dok europska brodogradnja proživljava crne dane, svjetska bilježi ekspanziju o čemu svjedoči najveće svjetsko brodogradilište Hyndai HI u gradu Ulsanu u Južnoj Koreji. Još je jedno jako svjetsko brodogradilište u Južnoj Koreji. Riječ je o Daewoo Geojeu, a još dva tamošnja brodogradilišta - Samsuny Geoje i Hyndai Samno, među najvećima su na svijetu. Japansko brodogradilište Saijo Shipyard, finski škver Aker Turku pa kinesko brodogradilište Cosco Da Li An, neka su od najvećih na svijetu. Među veće škverove ubrajaju se Odense Steel Shipyard iz Danske, St. Nazine iz Francuske i Rostok iz Njemačke. Dok je prošle godine u svijetu sagrađeno 2930 brodova, od čega čak 42 posto u Kini, udjel europskih brodogradilišta kontinuirano posljednjih godina pada i lani je iznosio svega 12,6 posto. Od toga hrvatski čini mizernih 0,5 posto, s tendencijom pada.

Zanimljivo je spomenuti da je brodogradnja u 2007. bila jedina gospodarska djelatnost u Hrvatskoj po čemu je naša zemlja bila među prvih 10 u svijetu. Gospodarska kriza i recesija te drugi problemi učini su svoje, pa nacionalna brodogradnja danas strepi za svoju budućnost. Privatizacijski postupak se već otegnuo na 17 mjeseci s neizglednim rokom završetka pregovora zainteresiranih kupaca - Jadranska ulaganja d.o.o. i DIV d.o.o. s državom o preuzimanju četiriju velikih domaćih škverova - 3. maj, Brodotrogir, Brodosplit i Kraljevica. Dok potencijalni kupci i predstavnici vlasti pregovaraju o uvjetima kupoprodajnog ugovora, svijet jača svoje brodograđevne tvrtke koje preuzimaju sve veće poslove. Hrvatska bi i u ovom trenutku mogla od EU-a izvući veće svote potpora za svoja brodogradilišta što zainteresirani kupci, Jadranska ulaganja i DIV, ne mogu jer nisu vlasnici. Država, međutim, kao da za to nema interesa. Upravo je, doznajemo, započeo redoviti polugodišnji ciklus sastanaka s Europskom komisijom koji se odnosi na sve komponente IPA-programa. Dakle, pravo je vrijeme da resorno ministarstvo, odnosno Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a i njegov Odjel za programe EU-a namijenjen promicanju gospodarske i socijalne kohezije, aplicira programe ekosanacije te programe dokvalifikacije i prekvalifikacije zaposlenih kako bi time olakšao poziciju svoje brodograđevne industrije. Koliko je važna upravo ekološka komponenta, vjerojatno u ovom trenutku nismo ni svjesni, međutim nedavne odluke Europske komisije upućuju na ozbiljnost situacije. Naime, Europska komisija odobrila je, doznajemo od dr. Nenada Končara, direktora Jadranskih ulaganja, premještanje jednog brodogradilišta na novu poziciju vodeći računa o ekološkoj komponenti što u Hrvatskoj nije poznato široj javnosti. Riječ je o nizozemskom brodogradilištu Koninklijke Schelde Groep (KSG) kojem je EK odobrio premještanje kao dio plana restrukturiranja i konačnog cilja očuvanja ekologije i dugoročne održivosti brodograđevne djelatnosti.

Nadalje, zbog zabrane pjeskarenja na vanjskim oplatama došlo je do prekida rada u talijanskom brodogradilištu na Malti. Zabrana je određena unatoč poduzetim mjerama zaštite. Jedno je brodogradilište, u neposrednoj blizini gradskog središta, doznajemo, premješteno zbog buke, pjeskarenja i drugih onečišćenja. Riječ je o brodogradilištu Keppel Shipyard. Dva su brodogradilišta kažnjena zbog teških metala u zraku, tlu i moru, a onečišćenje je izazvalo pjeskarenje. Navedeni primjeri svjedoče o strogosti poštivanja ekoloških standarda o čemu se u Hrvatskoj zasad malo govori jer su i nadalje primarni interesi opstanka brodogradilišta i zadržavanje radnih mjesta, ali će i ta tema vrlo skoro doći na dnevni red. Ekološka komponenta već sutra može biti najskuplja stavka u poslovanju, a neke škverove može dovesti u pat-poziciju opstanka, upozorava Končar.


Komentari članka

Vezani članci

Analiza Bečkog instituta: Hrvatsku čeka rekordan pad, a iduća godina je posebno važna

16.11.2020.

Neizvjesnost prati i sljedeću godinu, posebno njen početak. Već sada su sve oči uprte u cjepivo protiv koronavirusa, no u ovom je trenutku još teško reći kojom dinamikom će se procjepljivati stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, međutim, ovisi i uspjeh

U splitskom škveru grade luksuzne kabine

09.11.2020.

Luksuzna kabina polarnog kruzera gradi se u splitskom škveru za američkog naručitelja. Kabina je uistinu luksuzna, debele tapete, opremljena je drvom, ima televizor. Sve ono što je potrebno da bi uživao jedan američki naručitelj.

Čak 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije

26.10.2020.

Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije, pokazuje analiza stručnjakinje Instituta za javn

Hrvatska u škarama precjenjene kune

21.10.2020.

Ulagači u hrvatsku robnu proizvodnju već četvrt stoljeća stradavaju uslijed monetarno-političke zaštite interesa uvoznika roba i novca: velikih banaka i trgovačkih lobija.

Uljanik još ne radi, što se čeka?

19.10.2020.

Riječki Treći maj nedavno isporučio je svoj prvi brod nakon puno vremena. A što je s pulskim brodogradilištem? Iako je država dala jamstva - proizvodnja u Puli još nije pokrenuta.

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1338 članka imaju tag izvoz
  5. 1120 članka imaju tag svijet
  6. 800 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1067 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 917 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 335 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 369 članka imaju tag eu fondovi
  27. 347 članka imaju tag opg
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici