Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2011

EU brodogradnja propada, naši škverovi ne koriste fondove

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

EU brodogradnja propada, naši škverovi ne koriste fondove

Preživljavaju ona najjača, zatim ona koja je preuzeo moćni kapital i ona koja su se odlučila na tehnološke inovacije i specijalizirala se za gradnju određenih vrsta brodova. Njemačka brodogradnja gotovo je dotaknula samo dno, a da se ne bi dogodio potpuni krah država je uskočila s pet milijardi eura potpore. Pozitivni pomaci tek se naziru. Bugarska brodogradilišta koja su do jučer bila ponos države, danas su gotovo prazna, kao i ona u Poljskoj, a posljedično je sve manji i interes studenata za studiranjem na strojarskim i elektrotehničkim fakultetima ne samo u Bugarskoj nego u svim zemljama Europe u kojima je oslabjela brodograđevna djelatnost.

Na potpore europskih fondova mogu računati samo one tvrtke koje nude inovacije. Turska brodogradilišta koja su se odredila za gradnju manjih i specijaliziranih brodova, danas su u ekspanziji. Za gradnju manjih brodova odlučila se i Nizozemska koja svoju prigodu vidi u gradnji vojnih brodova. Svjetsko tržište, naime, posljednjih godina sve više traži manje vojne brodove koji su uz to prilagodljivije namjene. Dok europska brodogradnja proživljava crne dane, svjetska bilježi ekspanziju o čemu svjedoči najveće svjetsko brodogradilište Hyndai HI u gradu Ulsanu u Južnoj Koreji. Još je jedno jako svjetsko brodogradilište u Južnoj Koreji. Riječ je o Daewoo Geojeu, a još dva tamošnja brodogradilišta - Samsuny Geoje i Hyndai Samno, među najvećima su na svijetu. Japansko brodogradilište Saijo Shipyard, finski škver Aker Turku pa kinesko brodogradilište Cosco Da Li An, neka su od najvećih na svijetu. Među veće škverove ubrajaju se Odense Steel Shipyard iz Danske, St. Nazine iz Francuske i Rostok iz Njemačke. Dok je prošle godine u svijetu sagrađeno 2930 brodova, od čega čak 42 posto u Kini, udjel europskih brodogradilišta kontinuirano posljednjih godina pada i lani je iznosio svega 12,6 posto. Od toga hrvatski čini mizernih 0,5 posto, s tendencijom pada.

Zanimljivo je spomenuti da je brodogradnja u 2007. bila jedina gospodarska djelatnost u Hrvatskoj po čemu je naša zemlja bila među prvih 10 u svijetu. Gospodarska kriza i recesija te drugi problemi učini su svoje, pa nacionalna brodogradnja danas strepi za svoju budućnost. Privatizacijski postupak se već otegnuo na 17 mjeseci s neizglednim rokom završetka pregovora zainteresiranih kupaca - Jadranska ulaganja d.o.o. i DIV d.o.o. s državom o preuzimanju četiriju velikih domaćih škverova - 3. maj, Brodotrogir, Brodosplit i Kraljevica. Dok potencijalni kupci i predstavnici vlasti pregovaraju o uvjetima kupoprodajnog ugovora, svijet jača svoje brodograđevne tvrtke koje preuzimaju sve veće poslove. Hrvatska bi i u ovom trenutku mogla od EU-a izvući veće svote potpora za svoja brodogradilišta što zainteresirani kupci, Jadranska ulaganja i DIV, ne mogu jer nisu vlasnici. Država, međutim, kao da za to nema interesa. Upravo je, doznajemo, započeo redoviti polugodišnji ciklus sastanaka s Europskom komisijom koji se odnosi na sve komponente IPA-programa. Dakle, pravo je vrijeme da resorno ministarstvo, odnosno Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a i njegov Odjel za programe EU-a namijenjen promicanju gospodarske i socijalne kohezije, aplicira programe ekosanacije te programe dokvalifikacije i prekvalifikacije zaposlenih kako bi time olakšao poziciju svoje brodograđevne industrije. Koliko je važna upravo ekološka komponenta, vjerojatno u ovom trenutku nismo ni svjesni, međutim nedavne odluke Europske komisije upućuju na ozbiljnost situacije. Naime, Europska komisija odobrila je, doznajemo od dr. Nenada Končara, direktora Jadranskih ulaganja, premještanje jednog brodogradilišta na novu poziciju vodeći računa o ekološkoj komponenti što u Hrvatskoj nije poznato široj javnosti. Riječ je o nizozemskom brodogradilištu Koninklijke Schelde Groep (KSG) kojem je EK odobrio premještanje kao dio plana restrukturiranja i konačnog cilja očuvanja ekologije i dugoročne održivosti brodograđevne djelatnosti.

Nadalje, zbog zabrane pjeskarenja na vanjskim oplatama došlo je do prekida rada u talijanskom brodogradilištu na Malti. Zabrana je određena unatoč poduzetim mjerama zaštite. Jedno je brodogradilište, u neposrednoj blizini gradskog središta, doznajemo, premješteno zbog buke, pjeskarenja i drugih onečišćenja. Riječ je o brodogradilištu Keppel Shipyard. Dva su brodogradilišta kažnjena zbog teških metala u zraku, tlu i moru, a onečišćenje je izazvalo pjeskarenje. Navedeni primjeri svjedoče o strogosti poštivanja ekoloških standarda o čemu se u Hrvatskoj zasad malo govori jer su i nadalje primarni interesi opstanka brodogradilišta i zadržavanje radnih mjesta, ali će i ta tema vrlo skoro doći na dnevni red. Ekološka komponenta već sutra može biti najskuplja stavka u poslovanju, a neke škverove može dovesti u pat-poziciju opstanka, upozorava Končar.


Komentari članka

Vezani članci

Nova pravila za bolje prikupljanje PDV-a pri internetskoj prodaji

13.03.2019.

Poduzeća iz trećih zemalja, uključujući ona koja imaju skladišta ili tzv. „centre za izvršavanje narudžbi” u EU-u, mogu na internetskim prodajnim mjestima prodavati robu europskim potrošačima. Poreznim je tijelima često otežano ubiranje PDV-a na takvu pro

Slovačka je 2004. prestigla Hrvatsku i sada nas više ni ne vidi u retrovizoru

11.03.2019.

Autoindustrija danas čini oko 45 posto ukupne industrijske proizvodnje i 35 posto industrijskog izvoza Slovačke. Proizvođači automobila, direktno ili kroz povezane dobavljače, zapošljavaju 250 tisuća ljudi.

Ćorić: Ne žuri nam se nigdje, ali euro nosi čitav niz koristi

02.03.2019.

Je li Hrvatska spremna za ulazak u eurozonu? Vlada optimistično prognozira da bi ako sve bude išlo glatko već za četiri godine kunu mogao zamijeniti euro. Je li taj rok realan, koje poteškoća stoje na putu i imaju li pravo oni koji negoduju zbog gubitka s

Tri hrvatske tvrtke rade na najsloženijem stroju u povijesti čovječanstva, koji će promijeniti baš sve

26.02.2019.

U Francuskoj se gradi najkompleksniji stroj u povijesti naše civilizacije, eksperimentalni termonuklearni reaktor. U projektu ITER, koji zovu i "malo Sunce", surađuju Europska unija, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i SAD. S pomoću fuzije, bez ra

Radnicima koji dođu 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness...

14.02.2019.

Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija