Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2011

EU brodogradnja propada, naši škverovi ne koriste fondove

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

EU brodogradnja propada, naši škverovi ne koriste fondove

Preživljavaju ona najjača, zatim ona koja je preuzeo moćni kapital i ona koja su se odlučila na tehnološke inovacije i specijalizirala se za gradnju određenih vrsta brodova. Njemačka brodogradnja gotovo je dotaknula samo dno, a da se ne bi dogodio potpuni krah država je uskočila s pet milijardi eura potpore. Pozitivni pomaci tek se naziru. Bugarska brodogradilišta koja su do jučer bila ponos države, danas su gotovo prazna, kao i ona u Poljskoj, a posljedično je sve manji i interes studenata za studiranjem na strojarskim i elektrotehničkim fakultetima ne samo u Bugarskoj nego u svim zemljama Europe u kojima je oslabjela brodograđevna djelatnost.

Na potpore europskih fondova mogu računati samo one tvrtke koje nude inovacije. Turska brodogradilišta koja su se odredila za gradnju manjih i specijaliziranih brodova, danas su u ekspanziji. Za gradnju manjih brodova odlučila se i Nizozemska koja svoju prigodu vidi u gradnji vojnih brodova. Svjetsko tržište, naime, posljednjih godina sve više traži manje vojne brodove koji su uz to prilagodljivije namjene. Dok europska brodogradnja proživljava crne dane, svjetska bilježi ekspanziju o čemu svjedoči najveće svjetsko brodogradilište Hyndai HI u gradu Ulsanu u Južnoj Koreji. Još je jedno jako svjetsko brodogradilište u Južnoj Koreji. Riječ je o Daewoo Geojeu, a još dva tamošnja brodogradilišta - Samsuny Geoje i Hyndai Samno, među najvećima su na svijetu. Japansko brodogradilište Saijo Shipyard, finski škver Aker Turku pa kinesko brodogradilište Cosco Da Li An, neka su od najvećih na svijetu. Među veće škverove ubrajaju se Odense Steel Shipyard iz Danske, St. Nazine iz Francuske i Rostok iz Njemačke. Dok je prošle godine u svijetu sagrađeno 2930 brodova, od čega čak 42 posto u Kini, udjel europskih brodogradilišta kontinuirano posljednjih godina pada i lani je iznosio svega 12,6 posto. Od toga hrvatski čini mizernih 0,5 posto, s tendencijom pada.

Zanimljivo je spomenuti da je brodogradnja u 2007. bila jedina gospodarska djelatnost u Hrvatskoj po čemu je naša zemlja bila među prvih 10 u svijetu. Gospodarska kriza i recesija te drugi problemi učini su svoje, pa nacionalna brodogradnja danas strepi za svoju budućnost. Privatizacijski postupak se već otegnuo na 17 mjeseci s neizglednim rokom završetka pregovora zainteresiranih kupaca - Jadranska ulaganja d.o.o. i DIV d.o.o. s državom o preuzimanju četiriju velikih domaćih škverova - 3. maj, Brodotrogir, Brodosplit i Kraljevica. Dok potencijalni kupci i predstavnici vlasti pregovaraju o uvjetima kupoprodajnog ugovora, svijet jača svoje brodograđevne tvrtke koje preuzimaju sve veće poslove. Hrvatska bi i u ovom trenutku mogla od EU-a izvući veće svote potpora za svoja brodogradilišta što zainteresirani kupci, Jadranska ulaganja i DIV, ne mogu jer nisu vlasnici. Država, međutim, kao da za to nema interesa. Upravo je, doznajemo, započeo redoviti polugodišnji ciklus sastanaka s Europskom komisijom koji se odnosi na sve komponente IPA-programa. Dakle, pravo je vrijeme da resorno ministarstvo, odnosno Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a i njegov Odjel za programe EU-a namijenjen promicanju gospodarske i socijalne kohezije, aplicira programe ekosanacije te programe dokvalifikacije i prekvalifikacije zaposlenih kako bi time olakšao poziciju svoje brodograđevne industrije. Koliko je važna upravo ekološka komponenta, vjerojatno u ovom trenutku nismo ni svjesni, međutim nedavne odluke Europske komisije upućuju na ozbiljnost situacije. Naime, Europska komisija odobrila je, doznajemo od dr. Nenada Končara, direktora Jadranskih ulaganja, premještanje jednog brodogradilišta na novu poziciju vodeći računa o ekološkoj komponenti što u Hrvatskoj nije poznato široj javnosti. Riječ je o nizozemskom brodogradilištu Koninklijke Schelde Groep (KSG) kojem je EK odobrio premještanje kao dio plana restrukturiranja i konačnog cilja očuvanja ekologije i dugoročne održivosti brodograđevne djelatnosti.

Nadalje, zbog zabrane pjeskarenja na vanjskim oplatama došlo je do prekida rada u talijanskom brodogradilištu na Malti. Zabrana je određena unatoč poduzetim mjerama zaštite. Jedno je brodogradilište, u neposrednoj blizini gradskog središta, doznajemo, premješteno zbog buke, pjeskarenja i drugih onečišćenja. Riječ je o brodogradilištu Keppel Shipyard. Dva su brodogradilišta kažnjena zbog teških metala u zraku, tlu i moru, a onečišćenje je izazvalo pjeskarenje. Navedeni primjeri svjedoče o strogosti poštivanja ekoloških standarda o čemu se u Hrvatskoj zasad malo govori jer su i nadalje primarni interesi opstanka brodogradilišta i zadržavanje radnih mjesta, ali će i ta tema vrlo skoro doći na dnevni red. Ekološka komponenta već sutra može biti najskuplja stavka u poslovanju, a neke škverove može dovesti u pat-poziciju opstanka, upozorava Končar.


Komentari članka

Vezani članci

EU donosi nova pravila o gnojivima

23.05.2019.

Novim pravilima potaknut će se proizvodnja i uporaba fosfatnih gnojiva s niskim udjelom kadmija i organskih gnojiva te će se poljoprivrednicima omogućiti veći izbor u pogledu ekološki prihvatljivije poljoprivrede

Brodosplit isporučuje kruzer i ugovara gradnju novog, Vladi se vraća jamstvo od 36 milijuna eura

23.05.2019.

Polarni kruzeri i vojni brodovi specijalnost su splitskog škvera - pokazuje knjiga narudžbi

Otkazi za više od 170 radnika Uljanika

21.05.2019.

Više od 170 radnika Uljanik Brodogradilišta dobilo je u ponedjeljak odluku o otkazu ugovora o radu, potvrdio je novinarima stečajni upravitelj Loris Rak, istaknuvši da su radnici raspodijeljeni u manje grupe kako bi im timovi Zavoda za zapošljavanje opera

Što će brodograditelji bez brodogradilišta?

18.05.2019.

Nakon dugogodišnje ponosne tradicije brodogradnje u Puli i Rijeci, tamo se više neće niti upisivati učenike za brodograđevna zanimanja. Zašto i bi: u tamošnjim brodogradilištima je više od 4.000 radnika ostalo bez posla.

Stanovnici Krila Jesenice imaju flotu od dvije milijarde kuna i zapošljavaju 2000 ljudi

14.05.2019.

Stanovnici Krila Jesenice, malog mjesta na pola magistralnog puta od Omiša do Splita, vlasnici su flote od čak 180 malih kruzera, zapošljavaju 2000 ljudi i po sezoni prosječno prihoduju oko dva milijuna kuna po brodu, piše nedjeljni Jutarnji list

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija