Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Tra 2014

Etična banka i u Hrvatskoj

Izvor: www.dw.de · Autor: Igor Lasić  

Etična banka i u Hrvatskoj

Uslijed ekonomske krize u čijem ishodištu stoji prvenstveno globalni financijski sektor, hrvatska javnost bila je početkom travnja u prilici svjedočiti ohrabrujućem utemeljenju jedne zadruge s ciljem otvaranja prve domaće etične banke. Riječ je o apsolutnoj novosti za Hrvatsku, pa je nužno pojasniti da takve institucije u Europi i šire odavno već posluju s razmjernim uspjehom, a njihovo se djelovanje inače bazira na određenim socijalnim i demokratskim načelima koja druge banke ne samo da ne uzimaju u obzir, motivirane isključivo profitom, nego ih obično sasvim indiskretno gaze.

Spomenimo samo nekolicinu poznatijih alternativnih financijskih kuća i asocijacija te vrste: španjolska Caja Laboral Popular, nizozemska Triodos Bank, talijanska Banca Popolare Etica, kao i međunarodne mreže Global Alliance for Banking on Values (GABV) ili Fédération Européenne des banques Ethiques et Alternatives (FEBEA). Ukratko opisano, karakterizira ih veoma transparentno djelovanje, demokratski način odlučivanja i upravljanja poslovanjem, socijalna i ekološka osjetljivost, te podržavanje projekata koje druge banke ne žele kreditirati jer nisu dovoljno komercijalni.

Alternativna uporišta razvoja

Nakon osnivanja Zadruge etičnog bankarstva, slijede daljnji koraci praktičnog organiziranja, poput licenciranja pri Hrvatskoj narodnoj banci, a buduća ustanova pod nazivom ebanka d.d. mogla bi početi s radom početkom iduće godine. Njezini osnivači – uža jezgra inicijatora – poimence su predstavljeni na internetskoj stranici www.ebanka.eu, pa se tako može provjeriti i personalna, kadrovska pozadina čitave ove akcije; među navedenim imenima tako razabiremo i neka iz civilno-aktivističkih krugova, odranije javno poznata.

Jedan od osnivača, Goran Jeras, konzultant odgovoran za koordinaciju i strateško planiranje, napomenuo je u izjavi za DW kako su etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske unije i Hrvatske u periodu od 2014. do 2020. godine. Oni su vezani uz niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanje društvenih inovacija, kao i malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i tsl.

Izazovi konkurentskog okruženja

„Zbog toga vjerujemo da će i HNB i Ministarstvo financija kao suprovoditelji te strategije, prepoznati naš projekt kao jedan od elemenata ostvarenja ciljeva zadanih razvojnim strategijama“, riječi su Jerasa. On nam je dodatno pojasnio ulogu etičnih banaka - posrijedi su institucije koje nastaju unutar zajednice budućih korisnika, koji su ujedno i njezini ravnopravni suvlasnici. A to po definiciji znači da kroče putem suprotnim od uobičajenog u sektoru, jer nisu inicirane od malobrojnih osoba i poduzeća s većim kapitalom, nego udruživanjem velikog broja entiteta s manjim ulozima.

„Takve banke su otvorene, dobro poznaju korisnike i s njima čine mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju“, dodao je Goran Jeras, „pa tako etične banke funkcioniraju drukčije od komercijalnih, te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati potrebe kroz usluge komercijalnih banaka“. No, ujedno se nameće pitanje – uz pretpostavku da bi ebanka zaista poslovala u skladu s rečenim principima – kako će ona preživjeti konkurentsko okruženje postojećeg financijskog sektora u Hrvatskoj, ali i zakonodavstva RH, gdje nema dostatno razumijevanja za male ni drukčije?

Dražen Šimleša, sociolog, znanstveni suradnik Instituta „Ivo Pilar“ u Zagrebu, smatra da se ova inicijativa ne bi trebala suočiti s izazovima vanjskog porijekla, jer slične ustanove ionako već postoje u većini zemalja EU-a. Potražnja za njima raste zbog aktualne krize, budući da ljudi imaju povjerenja u institucije kojima je glavni cilj izgradnja kvalitetnih i humanih odnosa u lokalnim zajednicama. „Mada, iskreno, ne bi me iznenadilo da se osnivanje banke pokuša makar usporiti, ako ne i osujetiti, s obzirom na stanje svijesti i interese političkih i ekonomskih elita“, dometnuo je Šimleša za DW.

Nužnost vraćanja povjerenja u ekonomiju

„Ali, najbitnije je da se sama ta banka postavi na zdrave i stabilne temelje, s dobro ekipiranim i stručnim ljudima“, upozorava ovaj naš sugovornik, „a koji imaju izraženu eko-socijalnu osvjetljivost i stavove. Najvažniji izazov jest da se banka izgradi kvalitetno iznutra“. On vjeruje da tome cilju mogu pomoći svi, jer etička banka može osigurati nekoliko važnih potreba svim odgovornim i društveno aktivnim građanima. Prije svega, mogućnost da ljudi svojim novcem upravljaju na demokratski i transparentan način, dok ih u sadašnjim bankama o tome nitko ne pita ništa.

Nadalje, tako se mogu podržati već spomenuti projekti koji su drugim bankama kronično nezanimljivi, samim tim što ne podrazumijevaju brzi obrt novca i visoke kamate, pa su osuđeni na nemogućnost razvoja. „Konačno, etična banka dugoročno može postati jedan od alata da vratimo povjerenje u ekonomiju, odnosno može postati jedan od primjera dobre ekonomije u praksi koji nam toliko nedostaju uslijed ove sulude utrke jedino za profitom i uništavanjem prirode“, zaključio je o ovom interesantnom projektu Dražen Šimleša


Komentari članka

Vezani članci

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

13.01.2020.

Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima - napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat pre

OBRTNICI: Ovo je pregled uvjeta za dobivanje kredita u bankama

09.01.2020.

Iako banke svakog obrtnika promatraju kao zasebni poslovni subjekt, postoje određeni minimalni uvjeti koje obrtnici moraju ispuniti kako bi dobili kredit u nekoj banci. Donosimo pregled UVJETA po bankama

Banke su počele spuštati kamate, evo što to znači za vaš kredit

02.01.2020.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

30.12.2019.

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg