Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2019

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

Više od 62 posto zaposlenih u pravnim osobama ili njih oko 590 tisuća za ožujak prošle godine primilo je neto plaću nižu od hrvatskog prosjeka, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci se odnose na 944.951 zaposlenog u pravnim osobama koji su za ožujak prošle godine ostvarili puni fond radnog vremena, a koji su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina.

U prvoj su skupini oni s neto plaćom do 2.750 kuna, kojih je bilo 0,6 posto, a slijede oni s plaćom od 2.751 do 3.200 kuna, kojih je bilo 7,6 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih, od čega njih oko 5.670 manje od 2.750 kuna.

Na drugom kraju skale su, pak, oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 5,3 posto, dok je od 10.001 do 12.000 kuna primilo 4,1 posto zaposlenih. Tako je oko 50,1 tisuća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine primilo više od 12.000 kuna, a oko 38.740 ih je primilo od 10.001 do 12.000 kuna.

VEZANI ČLANCI
>>>ANKETA: Treba li javno objaviti plaće zaposlenika u tvrtki?

>>>Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

>>>Anketa o radnoj snazi: Stopa nezaposlenosti pala na 8,4 posto

Prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine iznosila 6.253 kune, a taj je prosjek u statističkoj skupini zaposlenih s neto plaćama od 5.801 do 6.400 kuna.

Statistički je zaposlenih koji su primili do 6.400 kuna neto plaće za ožujak 2018. godine bilo ukupno 62,9 posto, ili nešto više od 594 tisuće osoba.

Zaposleni s prosječnim plaćama do 6.400 kuna razvrstani su u osam statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 4.001 do 4.600 kuna s udjelom od 13 posto, te oni s prosjekom od 4.601 do 5.200 kuna s udjelom od 11 posto. Tako je gotovo 227 tisuća ili gotovo svaki četvrti zaposlenik u pravnim osobama za ožujak prošle godine primio neto plaću od 4.001 do 5.200 kuna.

Nešto manje od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 31,8 posto ili gotovo 300,5 tisuća primilo je neto plaću od 6.401 do 12.000 kuna. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 6.401 do 7.200 kuna, njih je 10,4 posto.

Neto plaće od 7.201 do 8.000 kuna primilo je 7,6 posto zaposlenih, u skupini onih čiji je neto bio od 8.001 do 10.000 kuna ih je 9,7 posto, a između 10.001 do 12.000 kuna ih je 4,1 posto.

Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – više od deset posto zaposlenih primalo manje od 3.200 kuna, kao i da je najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 4.001 do 4.600 kuna.

Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima više od 179 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2.750 kuna primilo jedan posto u toj djelatnosti, a njih 9,8 posto je primilo od 2.751 do 3.200 kuna.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Najveći broj zaposlenih u te je dvije djelatnosti bio je u skupini s prosječnim neto plaćama od 4.001 do 4.600 kuna – u prerađivačkoj ih je industriji bilo 15,4 posto, a trgovini 17,5 posto.

Po visokom udjelu zaposlenih koji spadaju u dvije najniže kategorije plaća izdvajaju se građevinarstvo i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, gdje je gotovo svaki peti zaposlenik primao manje od 3.200 kuna. Tako je u građevinarstvu, koje je imalo gotovo 57 tisuća zaposlenih, jedan posto njih primalo manje od 2.751 kunu, a više od toga ali manje od 3.200 primalo je daljnjih 18 posto, dok je od 24 tisuće zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u prvoj skupini bilo dva posto a u drugoj 16,6 posto zaposlenih.

Djelatnosti, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 18,9 i od 18,3 posto su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u kojima je bilo više od 32 tisuće zaposlenih.


Komentari članka

Vezani članci

Unatoč rastu, ICT sektor u sve većim problemima

15.07.2019.

Iako je branša lani skočila na 38,3 milijarde kuna, tvrtke u strahu od kanibalizacije.

Amerikanci utrostručuju broj inženjera u Hrvatskoj

28.06.2019.

GlobalLogic, IT tvrtka s globalnom prisutnošću, pojačava suradnju s fakultetima ne bi li kroz pet godina mlade talente pridobila za rad na razvoju softvera u sektorima od automobilske do industrije zabave i zdravstva.

Raste prosječna plaća u Zagrebu, a u pet djelatnosti veća je od 11.000 kuna

27.06.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 7.525 kuna, što je nominalno za 0,5 posto više nego za veljaču, a 3,1 posto više nego za ožujak prošle godine

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Cappelli od sutra najavio povećane kvote za strane radnike, otkrio i koliko

19.06.2019.

Upitan kada će doći do ukidanja kvota, Cappelli je odgovorio da to ide s prijedlogom novog zakona, odnosno od iduće godine. "Za sljedeću godinu, na vrijeme", rekao je ministar turizma.

Tag cloud

  1. 1920 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 952 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 679 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 503 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija