Poduzetnički portal · Članak
08 Svi 2019
DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka
Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina
Više od 62 posto zaposlenih u pravnim osobama ili njih oko 590 tisuća za ožujak prošle godine primilo je neto plaću nižu od hrvatskog prosjeka, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Podaci se odnose na 944.951 zaposlenog u pravnim osobama koji su za ožujak prošle godine ostvarili puni fond radnog vremena, a koji su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina.
U prvoj su skupini oni s neto plaćom do 2.750 kuna, kojih je bilo 0,6 posto, a slijede oni s plaćom od 2.751 do 3.200 kuna, kojih je bilo 7,6 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih, od čega njih oko 5.670 manje od 2.750 kuna.
Na drugom kraju skale su, pak, oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 5,3 posto, dok je od 10.001 do 12.000 kuna primilo 4,1 posto zaposlenih. Tako je oko 50,1 tisuća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine primilo više od 12.000 kuna, a oko 38.740 ih je primilo od 10.001 do 12.000 kuna.
VEZANI ČLANCI
>>>ANKETA: Treba li javno objaviti plaće zaposlenika u tvrtki?
>>>Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna
>>>Anketa o radnoj snazi: Stopa nezaposlenosti pala na 8,4 posto
Prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine iznosila 6.253 kune, a taj je prosjek u statističkoj skupini zaposlenih s neto plaćama od 5.801 do 6.400 kuna.
Statistički je zaposlenih koji su primili do 6.400 kuna neto plaće za ožujak 2018. godine bilo ukupno 62,9 posto, ili nešto više od 594 tisuće osoba.
Zaposleni s prosječnim plaćama do 6.400 kuna razvrstani su u osam statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 4.001 do 4.600 kuna s udjelom od 13 posto, te oni s prosjekom od 4.601 do 5.200 kuna s udjelom od 11 posto. Tako je gotovo 227 tisuća ili gotovo svaki četvrti zaposlenik u pravnim osobama za ožujak prošle godine primio neto plaću od 4.001 do 5.200 kuna.
Nešto manje od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 31,8 posto ili gotovo 300,5 tisuća primilo je neto plaću od 6.401 do 12.000 kuna. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 6.401 do 7.200 kuna, njih je 10,4 posto.
Neto plaće od 7.201 do 8.000 kuna primilo je 7,6 posto zaposlenih, u skupini onih čiji je neto bio od 8.001 do 10.000 kuna ih je 9,7 posto, a između 10.001 do 12.000 kuna ih je 4,1 posto.
Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – više od deset posto zaposlenih primalo manje od 3.200 kuna, kao i da je najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 4.001 do 4.600 kuna.
Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima više od 179 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2.750 kuna primilo jedan posto u toj djelatnosti, a njih 9,8 posto je primilo od 2.751 do 3.200 kuna.
U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.
Najveći broj zaposlenih u te je dvije djelatnosti bio je u skupini s prosječnim neto plaćama od 4.001 do 4.600 kuna – u prerađivačkoj ih je industriji bilo 15,4 posto, a trgovini 17,5 posto.
Po visokom udjelu zaposlenih koji spadaju u dvije najniže kategorije plaća izdvajaju se građevinarstvo i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, gdje je gotovo svaki peti zaposlenik primao manje od 3.200 kuna. Tako je u građevinarstvu, koje je imalo gotovo 57 tisuća zaposlenih, jedan posto njih primalo manje od 2.751 kunu, a više od toga ali manje od 3.200 primalo je daljnjih 18 posto, dok je od 24 tisuće zaposlenih u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u prvoj skupini bilo dva posto a u drugoj 16,6 posto zaposlenih.
Djelatnosti, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 18,9 i od 18,3 posto su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u kojima je bilo više od 32 tisuće zaposlenih.
Komentari članka
Vezani članci
Kraj lova u mutnom? Zašto nestaju agencije za uvoz radnika
02.06.2026.Novo zapošljavanje stranaca palo za 39 posto, dok broj sezonaca i produljenja dozvola raste uz strožu kontrolu tržišta i agencija
Usluge hrvatskih putničkih agencija u 2025. koristilo više turista
22.05.2026.Posredstvom hrvatskih putničkih agencija, u Hrvatsku je 2025. godine na više dana došlo 2,3 milijuna stranih turista ili 2 posto više nego 2024., dok je domaćih turista na višednevna putovanja putovalo 752 tisuće ili 2,6 posto više, podaci su DZS-a.
Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto
11.05.2026.Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje
Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi
07.05.2026.Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji
HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika
20.04.2026.Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca
Tag cloud
- 2864 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2713 članka imaju tag hrvatska
- 1813 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 2006 članka imaju tag financije
- 1572 članka imaju tag poljoprivreda
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1345 članka imaju tag industrija
- 1251 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1081 članka imaju tag menadžment
- 696 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 871 članka imaju tag poduzetništvo
- 691 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 520 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 538 članka imaju tag porezi
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
