Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2010

Državne tvrtke troše sto, da bi vratile 90 kuna

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda MARIĆ  

Državne tvrtke troše sto, da bi vratile 90 kuna

Poduzeća pod nadzorom Vlade na potrošenih sto kuna zarade tek 90 kuna, što znači da u posao kreću sa saznanjem da će u njemu izgubiti najmanje deset posto uloženog. Uz to, Vladina poduzeća ne zadovoljavaju ni minimalne uvjete likvidnosti, jer je njihov zajednički koeficijent tekuće likvidnosti niži od minimalnog koji osigurava mirno poslovanje, što znači da je minimalni koeficijent likvidnosti dva.

S takvim je teretom, prema Vladinim izvješću o poslovanju u prošloj godini, u ovu godinu ušlo 69 poduzeća koje Vlada smatra tvrtkama od posebnog državnog interesa i koje po prihodu čine četvrtinu hrvatskog BDP-a. Tek je njih nešto više od trećine, odnosno 24, uspijevalo na potrošenih sto kuna vratiti taj novac ili zaraditi nešto više od toga, dok su ostali gubili novac i to u rasponu od 71 kune (Vupik), na sto kuna, pa do minimalnih kunu ili dvije. U igri malo većih brojki to znači da državne tvrtke na potrošenih sto milijuna kuna skupe tek 90 milijuna kuna prihoda. Ništa bolje stanje nije bilo ni u 2008. godini, kada su državne tvrtke trošile sto kuna da bi zaradile 91 kunu, pa se loša »ekonomičnost« ne može pripisati posljedicama svjetske krize. Što se tiče likvidnosti, mirno poslovanje zahtijeva da kratkotrajna imovina bude barem dva puta veća od kratkoročnih obveza, što znači koeficijent od najmanje dva, a taj kriterij zadovoljilo je 17, od 69 poduzeća. Kad se gledaju samo ta dva kriterija, ekonomičnost i tekuća likvidnost, čini se da u državi najbolje stoje zračne luke. Od njih sedam, čak šest je uspjelo na uloženih sto kuna vrati taj novac ili nešto zaraditi. Izuzetak je Zračna Luka Rijeka koja na sto kuna gubi 29 kuna, odnosno uspijeva uprihodovati tek 71 kunu. Rijeka je uz Osijek i jedina zračna luka koja nema zadovoljavajući likvidnost s time da takvih problema nije imala u 2008. godini. Najgore stanje je u djelatnosti turizma, jer je 15 državnih tvrtki iz tog sektora na sto uloženih kuna gubilo 23 kune, što znači da se išlo svjesno u to da se nakon troškova od sto milijuna kuna izgubi gotovo četvrtina uloženog novca. Tek su četiri turističke tvrtke pod nadzorom države uspijevale zaraditi – ACI, Imperial, Vranjica Belvedere i ZRC Lipik – s time da je najbolje išlo ACI-ju koji je na sto uloženih kuna ostvarivao prihod od 115 kuna. No, zato su ostale tvrtke gubile novac, pa je primjerice crikvenički Jadrana na sto kuna gubio 45 kuna, a koeficijent likvidnosti manji mu je 200 puta od onoga koji bi osiguravao nesmetano poslovanje. Iako su brodogradilišta izgubila puno više novca jer je riječ o puno većim ulaganjima, u škverovima je u prosjeku na sto kuna ipak gubitak bio manji. Šest brodogradilišta »uspijevalo« je sa sto uloženih kuna uprihodovati 84 kuna, što znači da su gubili 16 kuna. No, ako bi se iz te računice isključili »Viktor Lenac« i »Uljanik« koji su ostvarivali na sto kuna zaradu od dvije, odnosno jedne kune, onda su ostali državni škverovi na uloženih sto kuna imali prihod od 76 kuna, odnosno gubili su 24 kune.

Po tom pitanju najgore je stanje u »3. maju« koji je od sto kuna uloženog napravio 66 kuna prihoda, odnosno gubio je 34 kune. Za dvije kune bolja je »Kraljevica«. Osim »Lenca« niti jedno brodogradiliše nije imalo zadovljavajući koeficijent likvidnosti, a on je u »3. maju« čak deset puta manji od minimalnog, što znači da su mu kratkoročne obveze deset puta veće od imovine.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

31.05.2019.

Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu re

Rast gospodarstva u prvom tromjesečju ubrzao na 3,9%

30.05.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 3,9% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od kraja 2007., a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje.

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

28.05.2019.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Tag cloud

  1. 1919 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 951 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 678 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 501 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija