Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2010

Državne tvrtke troše sto, da bi vratile 90 kuna

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda MARIĆ  

Državne tvrtke troše sto, da bi vratile 90 kuna

Poduzeća pod nadzorom Vlade na potrošenih sto kuna zarade tek 90 kuna, što znači da u posao kreću sa saznanjem da će u njemu izgubiti najmanje deset posto uloženog. Uz to, Vladina poduzeća ne zadovoljavaju ni minimalne uvjete likvidnosti, jer je njihov zajednički koeficijent tekuće likvidnosti niži od minimalnog koji osigurava mirno poslovanje, što znači da je minimalni koeficijent likvidnosti dva.

S takvim je teretom, prema Vladinim izvješću o poslovanju u prošloj godini, u ovu godinu ušlo 69 poduzeća koje Vlada smatra tvrtkama od posebnog državnog interesa i koje po prihodu čine četvrtinu hrvatskog BDP-a. Tek je njih nešto više od trećine, odnosno 24, uspijevalo na potrošenih sto kuna vratiti taj novac ili zaraditi nešto više od toga, dok su ostali gubili novac i to u rasponu od 71 kune (Vupik), na sto kuna, pa do minimalnih kunu ili dvije. U igri malo većih brojki to znači da državne tvrtke na potrošenih sto milijuna kuna skupe tek 90 milijuna kuna prihoda. Ništa bolje stanje nije bilo ni u 2008. godini, kada su državne tvrtke trošile sto kuna da bi zaradile 91 kunu, pa se loša »ekonomičnost« ne može pripisati posljedicama svjetske krize. Što se tiče likvidnosti, mirno poslovanje zahtijeva da kratkotrajna imovina bude barem dva puta veća od kratkoročnih obveza, što znači koeficijent od najmanje dva, a taj kriterij zadovoljilo je 17, od 69 poduzeća. Kad se gledaju samo ta dva kriterija, ekonomičnost i tekuća likvidnost, čini se da u državi najbolje stoje zračne luke. Od njih sedam, čak šest je uspjelo na uloženih sto kuna vrati taj novac ili nešto zaraditi. Izuzetak je Zračna Luka Rijeka koja na sto kuna gubi 29 kuna, odnosno uspijeva uprihodovati tek 71 kunu. Rijeka je uz Osijek i jedina zračna luka koja nema zadovoljavajući likvidnost s time da takvih problema nije imala u 2008. godini. Najgore stanje je u djelatnosti turizma, jer je 15 državnih tvrtki iz tog sektora na sto uloženih kuna gubilo 23 kune, što znači da se išlo svjesno u to da se nakon troškova od sto milijuna kuna izgubi gotovo četvrtina uloženog novca. Tek su četiri turističke tvrtke pod nadzorom države uspijevale zaraditi – ACI, Imperial, Vranjica Belvedere i ZRC Lipik – s time da je najbolje išlo ACI-ju koji je na sto uloženih kuna ostvarivao prihod od 115 kuna. No, zato su ostale tvrtke gubile novac, pa je primjerice crikvenički Jadrana na sto kuna gubio 45 kuna, a koeficijent likvidnosti manji mu je 200 puta od onoga koji bi osiguravao nesmetano poslovanje. Iako su brodogradilišta izgubila puno više novca jer je riječ o puno većim ulaganjima, u škverovima je u prosjeku na sto kuna ipak gubitak bio manji. Šest brodogradilišta »uspijevalo« je sa sto uloženih kuna uprihodovati 84 kuna, što znači da su gubili 16 kuna. No, ako bi se iz te računice isključili »Viktor Lenac« i »Uljanik« koji su ostvarivali na sto kuna zaradu od dvije, odnosno jedne kune, onda su ostali državni škverovi na uloženih sto kuna imali prihod od 76 kuna, odnosno gubili su 24 kune.

Po tom pitanju najgore je stanje u »3. maju« koji je od sto kuna uloženog napravio 66 kuna prihoda, odnosno gubio je 34 kune. Za dvije kune bolja je »Kraljevica«. Osim »Lenca« niti jedno brodogradiliše nije imalo zadovljavajući koeficijent likvidnosti, a on je u »3. maju« čak deset puta manji od minimalnog, što znači da su mu kratkoročne obveze deset puta veće od imovine.


Komentari članka

Vezani članci

RBA: Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 milijardi eura

08.05.2019.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini.

Ekonomski institut: Očekujemo realni rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,8 posto

16.04.2019.

CEIZ indeks je u veljači ove godine ostvario svoju najvišu vrijednost u proteklih godinu i pol dana, a u odnosu na prethodni mjesec njegova je vrijednost porasla za čak 0,6 indeksnih bodova, što je najveće zabilježeno mjesečno povećanje indeksa još od lis

Inozemni dug 38,8 milijardi eura

08.04.2019.

Krajem prošle godine hrvatski bruto inozemni dug iznosio je 38,8 milijardi eura, što je za 1,4 milijarde eura manje nego godinu ranije, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija