Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2010

Državne tvrtke troše sto, da bi vratile 90 kuna

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda MARIĆ  

Državne tvrtke troše sto, da bi vratile 90 kuna

Poduzeća pod nadzorom Vlade na potrošenih sto kuna zarade tek 90 kuna, što znači da u posao kreću sa saznanjem da će u njemu izgubiti najmanje deset posto uloženog. Uz to, Vladina poduzeća ne zadovoljavaju ni minimalne uvjete likvidnosti, jer je njihov zajednički koeficijent tekuće likvidnosti niži od minimalnog koji osigurava mirno poslovanje, što znači da je minimalni koeficijent likvidnosti dva.

S takvim je teretom, prema Vladinim izvješću o poslovanju u prošloj godini, u ovu godinu ušlo 69 poduzeća koje Vlada smatra tvrtkama od posebnog državnog interesa i koje po prihodu čine četvrtinu hrvatskog BDP-a. Tek je njih nešto više od trećine, odnosno 24, uspijevalo na potrošenih sto kuna vratiti taj novac ili zaraditi nešto više od toga, dok su ostali gubili novac i to u rasponu od 71 kune (Vupik), na sto kuna, pa do minimalnih kunu ili dvije. U igri malo većih brojki to znači da državne tvrtke na potrošenih sto milijuna kuna skupe tek 90 milijuna kuna prihoda. Ništa bolje stanje nije bilo ni u 2008. godini, kada su državne tvrtke trošile sto kuna da bi zaradile 91 kunu, pa se loša »ekonomičnost« ne može pripisati posljedicama svjetske krize. Što se tiče likvidnosti, mirno poslovanje zahtijeva da kratkotrajna imovina bude barem dva puta veća od kratkoročnih obveza, što znači koeficijent od najmanje dva, a taj kriterij zadovoljilo je 17, od 69 poduzeća. Kad se gledaju samo ta dva kriterija, ekonomičnost i tekuća likvidnost, čini se da u državi najbolje stoje zračne luke. Od njih sedam, čak šest je uspjelo na uloženih sto kuna vrati taj novac ili nešto zaraditi. Izuzetak je Zračna Luka Rijeka koja na sto kuna gubi 29 kuna, odnosno uspijeva uprihodovati tek 71 kunu. Rijeka je uz Osijek i jedina zračna luka koja nema zadovoljavajući likvidnost s time da takvih problema nije imala u 2008. godini. Najgore stanje je u djelatnosti turizma, jer je 15 državnih tvrtki iz tog sektora na sto uloženih kuna gubilo 23 kune, što znači da se išlo svjesno u to da se nakon troškova od sto milijuna kuna izgubi gotovo četvrtina uloženog novca. Tek su četiri turističke tvrtke pod nadzorom države uspijevale zaraditi – ACI, Imperial, Vranjica Belvedere i ZRC Lipik – s time da je najbolje išlo ACI-ju koji je na sto uloženih kuna ostvarivao prihod od 115 kuna. No, zato su ostale tvrtke gubile novac, pa je primjerice crikvenički Jadrana na sto kuna gubio 45 kuna, a koeficijent likvidnosti manji mu je 200 puta od onoga koji bi osiguravao nesmetano poslovanje. Iako su brodogradilišta izgubila puno više novca jer je riječ o puno većim ulaganjima, u škverovima je u prosjeku na sto kuna ipak gubitak bio manji. Šest brodogradilišta »uspijevalo« je sa sto uloženih kuna uprihodovati 84 kuna, što znači da su gubili 16 kuna. No, ako bi se iz te računice isključili »Viktor Lenac« i »Uljanik« koji su ostvarivali na sto kuna zaradu od dvije, odnosno jedne kune, onda su ostali državni škverovi na uloženih sto kuna imali prihod od 76 kuna, odnosno gubili su 24 kune.

Po tom pitanju najgore je stanje u »3. maju« koji je od sto kuna uloženog napravio 66 kuna prihoda, odnosno gubio je 34 kune. Za dvije kune bolja je »Kraljevica«. Osim »Lenca« niti jedno brodogradiliše nije imalo zadovljavajući koeficijent likvidnosti, a on je u »3. maju« čak deset puta manji od minimalnog, što znači da su mu kratkoročne obveze deset puta veće od imovine.


Komentari članka

Vezani članci

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Američka nezaposlenost približava se brojkama iz Velike depresije

08.05.2020.

Očekivan gubitak 22 milijuna radnih mjesta u Sjedinjenim Državama u travnju vjerojatno će biti najstrmiji pad od Velike depresije i najjasniji pokazatelj kako pandemija koronavirusa pogađa najveće svjetsko gospodarstvo, pišu agencije u petak kada se očeku

Švedski BDP pao u prvom tromjesečju

07.05.2020.

Gospodarstvo je počelo usporavati već krajem 2019., nakon višegodišnjeg razdoblja brzog rasta. Iako Švedska ne slijedi druge europske zemlje u mjerama potpune izolacije, pandemija i potezi drugih vlada poremetili su lance opskrbe, suspregnuli potražnju i

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija