Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Pro 2008

Drvoprerađivači već otpustili 3.000 ljudi

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marinko Krmpotić  

Drvoprerađivači već otpustili 3.000 ljudi

Godinu koju gotovo svi u svijetu smatraju posljednjom prije velike svjetske gospodarske krize, hrvatski gospodarstvenici privode kraju sumirajući rezultate ovogodišnjeg poslovanja, upozoravajući na ozbiljnost stanja te pokušavajući ublažiti udare krize koja se, očito, sve više sa Zapada prelijeva i na naša područja.

Među onima koji su prvi osjetili negativna kretanja u najrazvijenijim ekonomijama svijeta svakako su hrvatski drvoprerađivači, pogotovo oni koji su proizvodnjom i prodajom vezani uz strana tržišta. Naime, već gotove proizvode sve je teže prodati pa je danas rijetkost u Hrvatskoj naći drvoprerađivača čija su skladišta gotovih proizvoda - prazna. Naprotiv, zalihe rastu, a s druge strane narudžbe za sljedeću godinu sve su rjeđe, što dodatno otežava stanje. Takvo stanje, posljedično, dovodi do pada proizvodnje, o investicijama se sve manje razmišlja, od daljnih se ulaganja (pre)često odustaje, a počeo se već osjećati i pad broja zaposlenih.

Padaju narudžbe
Podaci o trenutačnom stanju u hrvatskom drvoprerađivaštvu izneseni su nedavno i na sjednici Vijeća udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore na kojoj je sudionicima predočena anketa prema kojoj je broj zaposlenih u drvoprerađivačkoj industriji u prosincu ove u odnosu prema prosincu prošle godine pao za zabrinjavajućih 12 posto. Uz to, više od polovine tvrtki, točnije 52 posto očekuje isti broj zaposlenih u 2009. godini, dok njih 45 posto očekuje smanjenje. Kad je pak riječ o narudžbama, čak 77 posto anketiranih trenutno ima narudžbe za samo 30 dana proizvodnje, dvije trećine bilježi pad proizvodnje, a 57 posto očekuje smanjenje prihoda.
Stanje je, vidi se i iz ovih podataka koji zapravo predstavljaju samo najavu loših vremena, vrlo ozbiljno pa su stoga hrvatski drvoprerađivači o svemu obavijestili i sva nadležna državna tijela. Čelnici Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK održali su sastanak i s ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodoprivrede Petrom Čobankovićem i poslovodstvom Hrvatskih šuma, a održana je i tematska sjednice saborskog Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodoprivredu. Razgovaralo se o mogućnostima smanjenje cijena pojedinih drvnih sortimenata, previsokim troškovima koje tvrtke imaju zbog skupih usluga javnih i komunalnih poduzeća, nepovoljnoj tečajnoj politici koja posebno pogađa izvoznike, nelojalnoj uvoznoj konkurenciji, a posebno je nezadovoljstvo istaknuto zbog visokih cijena i monopolističkog ponašanja HEP-a.

Monopol HEP-a
Zlatko Koračević, predsjednik Saborskog odbora za regionalni razvoj i šumarstvo, potvrdio je da je stanje već sada alarmantno, što je i te kako uočljivo i iz činjenice da je u tijeku ove godine od 27.000 ljudi uposlenih u drvoprerađivaštvu njih gotovo 3.000 ostalo bez posla i ako se hitno ne krene u rješavanje problema, stanje će biti gore nego što je u brodogradnji, a to bi bio jako loše, ponajprije stoga što drvoprerađivaštvo, za razliku od brodogradnje, ima iznimno velike potencijale daljnjeg razvoja. Vidljivo je to i iz sadašnjih rezultata. Naime, unatoč lošim uvjetima i mnogo manjoj pomoći države nego što ju je primala brodogradnja, drvoprerađivači su ostvarili samo milijardu kuna manji prihod! Dakle, pomoć drvoprerađivaštvu osigurava daljni razvoj, a ako im se ne pomogne sada, sutra će biti kasno, naglašava Koračević, napominjući kako u zajedničku akciju koja predstavlja ne samo pomoć, već svojevrsno ulaganje, treba krenuti što širi krug institucija i državnih tijela.

Subvencioniranje kamata
- Bez direktnog uključivanja Vlade RH te ministarstava financija i gospodarstva, a pogotovo bankarskog sektora čiji predstavnici, na žalost, nisu nazočili sjednici, uspjeha neće biti. Na tematskoj smo sjednici predložili i neke konkretne pravce mogućih djelovanja. Primjerice, društvenom odgovornom nabavom nužno bi bilo u gradnju svih objekata koji se grade državnim novcem uključiti hrvatske drvoprerađivače. Oni bi morali biti i dio svih projekata poticane stanogradnje, a ne da nam se događa da se u takve stanove ugrađuje parket iz Njemačke. Nadalje, drvoprerađivači bi morali imati status velikog kupca što bi im kod HEP-a donijelo smanjene cijene električne energije čime bi troškovi poslovanja bili manji, a treba raditi i na subvencioniranju kamata na kredite, boljem sustavu subvencija i nizu drugih područja koje mogu pospješiti položaj drvoprerađivaštva, rekao je Koračević.


Komentari članka

Vezani članci

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

„Crni dani gospodarstva“ koje u Njemačkoj gotovo nitko ne osjeća

09.08.2019.

Već i strani tisak nagađa kako gospodarstvo Njemačke gubi tlo pod nogama. Proizvodnja se smanjuje, najavljuju se i otpuštanja radnika. Ali Njemačkoj nije nipošto loše. Kako je to istovremeno moguće?

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

EBRD sa 10 milijuna eura podupire izgradnju pogona za proizvodnju peleta u Lipovljanima

17.05.2019.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Fond za kapitalna ulaganja u mala i srednja poduzeća (ENEF) odobrili su 10 milijuna eura vrijedan kredit tvrtki Lipovljani Lignum, koja se nalazi u sastavu talijanske Florian Grupe, vodećeg europskog proizvođača

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija