Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lis 2019

Domagoj i Hrvoje Boljar: Nakon dva poduzetnička pokušaja uspjeli s trećim – ekotenisicama

Izvor: lider.media · Autor: Kata Pranić  

Domagoj i Hrvoje Boljar: Nakon dva poduzetnička pokušaja uspjeli s trećim – ekotenisicama

Tražeći alternativu koži i plastici, braća Boljar osmislila su brend Miret, ekološki održivu obuću. Napravljena od konoplje, lana, recikliranih jutenih vreća za kavu, vune, pamuka i kaučuka prema jedinstvenoj tehnologiji, posebna je u svijetu, pa nije čudo što osvaja tržište Europske unije i širi se dalje

Treća sreća – tako bi se moglo reći za najnoviji poduzetnički korak braće Domagoja i Hrvoja Boljara iz Duge Rese, vlasnika brenda ekoloških, više od 90 posto biorazgradivih tenisica Miret. Za taj proces u uvjetima industrijskog komposta treba im samo tri godine, a klasične tenisice razgrađuju se stotinama i tisućama godina. Boljari su osnivači i vlasnici startupa Miret, koji je nedavno dobio 50.000 eura investicije fonda Fil Rouge Capital, a dosad su u dizajn i proizvodnju tenisica već uložili oko 250 tisuća eura.
Obiteljska tradicija

Tenisice dizajnira Hrvoje, magistar industrijskog dizajna, a Domagoj, prvostupnik ekonomije poduzetništva, bavi se poslovanjem startupa. Obojica već imaju podosta iskustva u poslovanju jer potječu iz poduzetničke obitelji, a proizvodili su tenisice i prije nego što su dizajnirali ekološki brend Miret. Njihovi prvi poslovni koraci bili su uz oca Josipa Boljara koji je cijeli radni vijek bio poduzetnik – proizvođač obuće. Njegov najpoznatiji brend obuće bio je Mr. Joseph, koji je sâm dizajnirao i proizvodio u svojoj tvornici u Dugoj Resi, a prvi zajednički projekt Hrvoja i Domagoja unutar te obiteljske tvrtke bio je razvoj novog brenda sportske i ležerne obuće JOTS, koji su lansirali 2009. Bio je uspješan, ali obiteljska tvrtka u to je vrijeme bila teško pogođena ekonomskom krizom, otac je obolio i završili su u stečaju. Braća Boljar ugasila su svoj projekt i osnovala novu tvrtku te se počela baviti novim poslom, ali u istoj industriji.

–​ Hrvoje i ja osnovali smo 2009. svoje prvo poduzeće Roosvai, specijalizirano za razvoj i proizvodnju luksuznih tenisica za renomirane europske brendove iz Francuske, Nizozemske, Italije i Hrvatske. Roosvai je uspješno poslovao punih devet godina i postao je svojevrsna zvijezda u svojoj niši. Ipak, početkom 2018. zbog drastičnog pada narudžbi, u trenutku kad smo imali 45 zaposlenih, bili smo primorani likvidirati poslovanje – objašnjava Domagoj.

Globalni pioniri

No to ih nije zaustavilo, nego samo motiviralo da se upuste u novi posao. Radeći deset godina u obućarskoj industriji za neke od najprestižnijih, ali i neke od najlošijih brendova na svijetu, imali su rijetku priliku vidjeti skrivenu stranu te industrije. Shvatili su koliko je veliki negativan utjecaj obućarske industrije na okoliš. Na godinu se proizvede dvadeset milijardi pari plastične i kožnate obuće koja završi na odlagalištima otpada ili u prirodi, a plastika i koža veoma štetno utječu na okoliš.

Tražeći alternativu koži i plastici, Boljari su osmislili brend Miret koji smatraju jednim od globalnih pionira na području ekološki održive obuće i jednim od prvih koji nudi radikalni zaokret; on je kruna njihova dugogodišnjeg rada.

–​ Tenisice Miret mnogo su održivije od klasičnih. Proizvedene su od materijala prirodnog podrijetla kojima je uspješno zamijenjeno 99 posto neodrživih sirovina: plastike, kože i toksičnih kemikalija. Naš je glavni cilj osvijestiti javnost o negativnom utjecaju obuće na okoliš pa nudimo alternativu. Svaki par tenisica Miret zamjenjuje osamsto grama neekoloških materijala održivim, prirodnim i biozasnovanim – napominje Domagoj.

Ipak, nisu tenisice Miret jedine ekološke na tržištu. Sve se više brendova reklamira kao ekološki, ali Domagoj tvrdi da konkurenti u odnosu na brend Miret imaju samo djelomična rješenja.

– Budući da već punih pet godina razvijamo materijale i tenisice, usuđujemo se tvrditi da je naša tenisica globalni lider u održivosti – ističe Domagoj.
Ekološko je skuplje

Tenisice Miret napravljene su od prirodnih materijala: konoplje, lana, recikliranih jutenih vreća za kavu, vune, pamuka i kaučuka. Svi su dobavljači sirovine s tržišta EU, ali nijedan nije iz Hrvatske. Biljke od kojih se proizvode materijali za tenisice uzgojene su uz najmanji negativni utjecaj na okoliš i u preradi materijala također se minimalno upotrebljavaju kemikalije i voda. Domagoj ističe da to povećava trošak proizvodnje, zbog čega je cijena materijala za tenisice u rangu vrhunske talijanske kože za obuću.
Tenisice su dizajnirane tako da se iz procesa proizvodnje uklone svi neodrživi materijali i maksimalno poveća iskoristivost ekomaterijala poput prozračnosti i prirodne termoregulacije, a da se pritom poveća izdržljivost. Proizvode se u Hrvatskoj, gdje, prema Domagojevim riječima, ima mnogo izvrsnih 'lohn' tvornica obuće. Boljari jedva čekaju trenutak kad će zamijeniti trenutačni proizvodni program kožnate i plastične obuće svojim ekološki održivim proizvodom.

– Naš je glavni cilj osvijestiti javnost o tome što nosi na nogama. Imali smo priliku i povlasticu vidjeti nešto što rijetko tko može vidjeti – srž proizvođačke industrije i njezin utjecaj na ljude i okoliš – kaže Domagoj, ističući da će projekt Miret imati smisla jedino ako te tenisice bude nosilo mnogo ljudi jer jedino tako mogu zamjetno pozitivno utjecati na okoliš.

Kaže da su Hrvoje i on iznimno zadovoljni razvojem nove generacije tenisica te smatraju da u razvoj proizvoda ne moraju više mnogo ulagati. Sad su im najvažnije stavke na koje su usredotočeni promidžba i marketing jer žele objaviti svijetu da postoje i da imaju alternativu plastici i koži. Sljedeći korak trebao bi biti certifikacija proizvoda, ali njihova naoko jednostavna tenisica zapravo je vrlo kompleksna, zbog čega je postupak certifikacije vrlo skup.
Prodaja na webu

Zasad za tenisice Miret postoji veliko zanimanje. Iako su tijekom testne prodaje koja je počela u travnju ove godine imali naviše kupaca u Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj, bilo ih je i iz Velike Britanije, Irske, Francuske, Italije, Nizozemske, Danske, Španjolske, Rumunjske, Švedske, Slovenije i Belgije. Osim tržišta Europske unije ciljana su Miretova tržišta i SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland te Japan. Cijena tenisica je od 880 do 920 kuna i prodaju se u web-trgovini, tako da između Boljara i kupaca nema posrednika. Taj poslovni model izravne prodaje pokazao im se izvrsnim i ne namjeravaju ga mijenjati.

– To je ispravan smjer želimo li kupcima ponuditi prihvatljivu cijenu, a da ne pravimo kompromise u kvaliteti i ekološkoj komponenti svojih materijala. Tako smo dobili i povratne informacije od korisnika, pohvale i kritike, koje su nam neprocjenjive jer sad razvijamo novu generaciju tenisica koje ćemo radikalno unaprijediti u udobnosti, ergonomiji, izdržljivosti i odabiru boja – objašnjava Domagoj.

Brend Miret namjerava se u bliskoj budućnosti nametnuti kao svjetski lider u niši ekološke proizvodnje tenisica na svjetskom tržištu. No za to mu treba investicija, a zasad do novca namjerava doći 'crowdfunding'-kampanjom čije se lansiranje priprema za početak iduće godine. Osim što trenutačno unaprjeđuju model tenisica, koje će biti još bolje za okoliš, Boljari namjeravaju predstaviti i nove materijale.

Europska potpora

– Prihvaćeni smo u 'KIC Climate Accelerator', europski program koji podupire projekte koji se bave zaštitom okoliša, a u Hrvatskoj ga provodi ZICER, što nam je službena potvrda da je naš projekt uistinu usredotočen na dobrobit okoliša – ističe Domagoj.

Prema njegovim riječima, da bi se sve to postiglo bilo je potrebno vrlo mnogo rada, volje, fokusiranosti, upornosti i odricanja. Potpora okoline proizašla je iz te upornosti. Domagoj također naglašava da je bez odgovarajućeg izvora financiranja gotovo nemoguće ostvariti ideju jer se to mora učiniti vrlo brzo. Naime, netko negdje u svijetu gotovo sigurno radi na sličnoj, zato treba brzo testirati proizvod i vidjeti ima li tržišni potencijal. Ističe i da je okružje u Hrvatskoj napokon, s dvadeset godina zakašnjenja, takvo da startupovi mogu pribaviti ulaganje i razvijati poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

Svi su se smijali njegovoj ideji da će se Splićani zakačiti na japansku deliciju, a sada je Nikola Čelan splitski sushi-gazda bez kojeg više ne mogu ni studenti ni umirovljenici

04.08.2020.

Početkom devedesetih govorili su mu da nema šanse da će Hrvati slušati rap, pa je napravio TBF. Početkom nultih čudili su se njegovu konceptu pop-klape, pa su nastale klape Libar i Iskon. A prije nekoliko godina smijali su mu se na ideju da će se Splićani

Stvaraju hodajuću umjetnost: Ne bacajte stare tenisice, Zagrepčani Ivo i Mak otvorili su kliniku koja ih može restaurirati i prilagoditi baš vama

04.08.2020.

Kao i svaka obuća, i tenisice nakon nekog vremena nošenja postaju stare i ne više toliko primamljive očima. Pitanje je – što tada s njima? Dvojica prijatelja, Ivo Glavaš i Mak Gojnić, studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa, imaju rješenje. Prij

Ocat od kupine i lavande ocijenjen kao remek-djelo

03.08.2020.

Poslovna priča poduzetnice iz Posavskih Podgajaca i više je nego zanimljiva. Njezin neobičan ocat od kupine i lavande, prema ocjeni utjecajnoga gastroportala, među najukusnijima je u Hrvatskoj. Proglasili su ga pravim remek-djelom.

U Varaždinskoj županiji otvoreno 12 novih obrta

30.07.2020.

Zahvaljujući nepovratnim novčanim potporama za poticanje samozapošljavanja u sklopu europskog projekta LEPEZA, u Varaždinskoj županiji otvoreno je 12 novih obrta.

U 9 godina više od 100 odličja, no Trifun Poljak kaže: Moj najveći uspjeh nisu vina, nego obitelj!

29.07.2020.

Najveći su mi uspjeh supruga, dica i od dice dica. Obitelj je svetinja, kaže višestruko nagrađivani vinar Trifun Poljak. Kako je njegov Cuvee “Trifun” osvojio Grand prix Vinfesta 2020, zašto se vratio iz Švicarske i što je otkrila vođena degustacija u Vil

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2094 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1305 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1023 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 739 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 955 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 268 članka imaju tag koronavirus
  26. 360 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici