Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Pro 2010

Domaći farmeri sve više rade, a sve manje zarađuju

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Domaći farmeri sve više rade, a sve manje zarađuju

Poljoprivrednici u Hrvatskoj, za razliku od onih u zemljama EU-a koji su godini na izmaku imali rast prihoda zbog povećanja cijena hrane, sve više rade, a sve manje zarađuju. Analitičari predviđaju da će se ulaskom Hrvatske u Uniju smanjiti domaća proizvodnja hrane, što se uostalom dogodilo svim novim članicama.

Hrvatsku poljoprivredu od ulaska u EU dijele jedna sjetva i jedna žetva, što u poljoprivrednom kalendaru znači manje od 400 dana za zahtjevnu prilagodbu Unijinim standardima u proizvodnji hrane. No, od ishoda pregovaračkog procesa u Bruxellesu o poglavlju 11 strepe deseci tisuća hrvatskih poljoprivrednika, kojih je registrirano čak 200.000 u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Među njima ima i onih bez zemlje, pčelara, kao i kumica s tržnica, jer bez registracije obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ne mogu prodavati svoje proizvode na tržištu. Više od polovice registriranih poljoprivrednika u Hrvatskoj, njih oko 100.000, ima manje od jednog hektara zemljišta, što je minimum za dobivanje poticaja. Pokušaj države da veže poticaje uz najmanje tri hektara zemljišta nije prošao iako se u Hrvatskoj koristi manje poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu u odnosu na EU, gdje prosjek za komercijalne poljoprivrednike iznosi 8,5 hektara. No, veličina domaćeg tržišta, kao i udjel domaće poljoprivrede u poljoprivredi Unije doseže samo 0,6 posto. Dodana vrijednost hrvatske poljoprivrede godišnje iznosi manje od milijardu eura.

Zbog gospodarske krize, ove je godine uslijedio pad potpora u poljoprivredi, pa će za poticaje biti isplaćeno 2,19 milijardi kuna. Pritom će samo poticaji za mlijeko biti isplaćeni u stopostotnom iznosu, a svi ostali u iznosu od 60 posto. Poticaji za pšenicu smanjeni su s 2250 kuna po hektaru na 1900 kuna. Bruxelles je već prihvatio da potpore svinjogojstvu koje će, kao i domaća proizvodnja mlijeka, biti najviše na udaru zajedničkog tržišta ostanu tri godine nakon što Hrvatska, kako se očekuje, 2012. uđe u Uniju. Za potpore u poljoprivredi država iz godine u godinu izdvaja sve više. U odnosu na 2005. poljoprivredna potpora je 2009. godine bila 65 posto viša dosegnuvši 3,6 milijardi kuna, dok je istodobno državni proračun povećan 25 posto. Ipak, ukupne potpore u državnom proračunu RH više su pet do šest puta od onih u EU, pa je njihovo kresanje vrlo izgledno. No, u Ministarstvu poljoprivrede vjeruju da bi potpore u poljoprivredi trebale naposljetku iznositi 800 milijuna eura, što je dvostruko više nego prije recesije. Potpore su davanja namijenjena povećanju konkurentnosti domaće poljoprivrede, koja zaostaje po prinosima za razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom.

Hrvatski agrar, osim u proizvodnji duhana koji na europskom tržištu ima udjel od gotovo šest posto, nigdje nije veći od dva posto, što znači da je udjel hrvatske poljoprivrede u Unijinoj gotovo na razini statističke pogreške. Zadnja godina primjene izravnih plaćanja poticaja po nacionalnom modelu u Hrvatskoj bit će 2011. Ta godina bit će referentno razdoblje za utvrđivanje dodatnih prava u pojedinim osjetljivim sektorima. Hrvatska je odredila osam osjetljivih poljoprivrednih sektora - riječ je o mlijeku, kravama muzarama, ovcama i kozama, goveđem mesu, krmačama, ali i duhanu, šećernoj repi i maslinovom ulju, na koje će se primjenjivati nacionalna rezerva za plaćanja osjetljivih sektora. Riječ je o 50 milijuna eura. Predviđena su i posebna prava za farme bez zemlje koje se bave proizvodnjom mlijeka, odnosno goveda, ovaca i koza. Usporedba sa zemljama Unije pokazuje da je Hrvatska sad u sredini kad je riječ o visini potpore po poljoprivrednom gospodarstvu. Prosječna potpora od 3850 eura niža je od prosjeka za stare zemlje članice, njih 15, gdje približno iznosi 6000 eura, ali je više nego dvostruko veća od prosječne potpore po gospodarstvu u novim članicama Unije, kojih je 12.

Udjel broja korisnika potpore u Hrvatskoj - 47 posto u odnosu na ukupno 192.000 registriranih gospodarstva, nešto je manji od prosjeka za nove članice Uniji te bitno niži od prosjeka starih članica. Prosječne potpore po hektaru, nakon njihova kresanja u doba krize, iznose 300 eura u odnosu na 333 eura u Uniji. Na pragu ulaska u Uniju u Hrvatskoj trenutačno 60.000 korisnika poticaja prima godišnje između 20.000 i 25.000 kuna poticaja te oni nemaju šanse biti konkurentni na velikom europskom tržištu.


Komentari članka

Vezani članci

EK istražuje Facebookovu valutu zbog mogućeg kršenja tržišnih propisa

22.08.2019.

Američki su zakonodavci u srpnju zaključili da Facebook nije dokazao da mu se može vjerovati kada je u pitanju sigurnost svjetskog financijskog sustava i podataka o potrošačima, podsjeća Reuters.

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti

19.07.2019.

Čelna osoba britanske državne riznice Philip Hammond ustvrdio je, pak, "da bi i najblaži oblik izlaska bez dogovora bio veliki udarac za britansko gospodarstvo", kritizirajući pritom vodeće ljude Brexita koji ga "žele učiniti još težim".

SAD predložio proširivanje carina na još proizvoda iz Europske unije

03.07.2019.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) danas je radi javnih konzultacija predložio dopunsku listu proizvoda koji bi mogli podlijegati dodatnim carinama

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

02.07.2019.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija