Dobili 23 milijarde kuna, a svi - na rubu bankrota

Samo u posljednjih osam godina u poljoprivredu je uloženo 23 milijardi kuna poticaja, ali i uz gotovo utrostručen poljoprivredni proračun u odnosu na prije 10 godina, Hrvatska iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljnih za svoje potrebe. Hrvatski poljoprivrednici, naime, i dalje uporno siju pšenicu koje imamo viška i nitko je neće. A zna se da voćarstvo i povrćarstvo daju nekoliko puta veće prihode. No, zahtijevaju i više rada i modernije strojeve te navodnjavanje, po čemu je Hrvatska iza Albanije, na začelju Europe.

No, i uz to što je većina poljoprivredne mehanizacija kao iz Tehničkog muzeja, na Bjelovarskom poljoprivrednom sajmu prodano je ovih dana 30 posto više mehanizacije nego lani. Kupca je našao i traktor vrijedan dva milijuna kuna, što je dobar znak za hrvatsku poljoprivredu. S druge strane, seljaci u Slavoniji desetak dana blokirali su prometnice zbog 250 kuna razlike u isplati poticaja po hektaru. Poticaji poljoprivrednoj proizvodnji su, nakon mnogo pregovora, zamrznuti na 2000 kuna ili 88,6 posto od punog iznosa, što je dva posto više nego prošle godine. U sjeni prosvjeda nezadovoljnih seljaka ostali su i pregovori o poglavlju 11, što se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvitak, koje su gotovo sve zemlje kandidatkinje ostavljale za kraj pregovaračkog procesa, pa tako i Hrvatska. No, od ishoda pregovaračkog procesa u Bruxellesu strepe deseci tisuća hrvatskih poljoprivrednika, kojih je, međutim, registrirano više od 200.000 u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Među njima, naime, ima i onih bez zemlje, pčelara, kao i kumica s tržnica, jer bez registracije OPG-a nisu mogli prodavati svoje proizvode na tržištu.

Analitičari predviđaju da će se ulaskom Hrvatske u EU smanjiti domaća proizvodnja hrane, što se dogodilo svim novim članicama Unije, a broj ljudi koji će ostati bez posla u poljoprivredi mogao bi biti veći od 12.000, koliko ih ima u šest najvećih hrvatskih brodogradilišta.