Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2010

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je znatno smanjena upotreba čekovnih blanketa, a glavni razlog tome je što banke svojim klijentima nude debitnu karticu računa - Maestro karticu, kao instrument raspolaganja sredstvima po računu, koji je praktičniji u korištenju. Iako se trend korištenja čekova znatno smanjio, banke ne namjeravaju ukinuti iz svoje ponude čekove dokle god postoji zanimanje za njihovo korištenje. Broj izdanih čekova smanjuje se iz godine u godinu ne samo u Hrvatskoj, nego je takva praksa i u europskim zemljama. Najdalje je otišla Velika Britanija, koja je nedavno donijela odluku o ukidanju čekova, i to nakon više od 300 godina, koliko su se čekovi koristili. Čekovi se, međutim, neće ukinuti »preko noći«, nego će se korisnicima omogućiti da plaćaju do potkraj 2018. godine.

Međutim, treba podsjetiti na to da je zakonska mogućnost korištenja čekova zapravo zamjena za plaćanje gotovinom, a ne za obročno, kreditno plaćanje. U Hypo banci kažu su čekovi sredstvo plaćanja i trgovcima su prihvatljivi dok god za njih jamče banke. No, u Hrvatskoj je česta praksa nepoštivanje Zakona o čeku, koji definira da je izdavanje čekova bez pokrića kazneno djelo (izdavatelj odgovara za njega). Osim toga, i namjena čekova u Hrvatskoj je specifična u odnosu na njegovu namjenu u svijetu, objašnjavaju u Hypo banci. U nas se čekovi, naime, uglavnom koriste za veće kupnje na rate (obično je riječ o bijeloj tehnici, računalima, pokućstvu). Dakle, za beskamatnu odgodu plaćanja.

Iako će čekovi ostati u ponudi banaka, u Hypo banci pretpostavljaju da će do ulaska Hrvatske u EU nestati iz opticaja, s obzirom na to da ih trgovci neće primati jer neće imati jamstvo. U Zagrebačkoj banci kažu kako se korištenjem Maestro kartice klijent više ne mora brinuti o tome ima li ili ne čekovne blankete kod sebe, a pri korištenju ne mora ništa ispisivati. Pri njezinom korištenju, automatski se na prodajnom mjestu provjerava pokriće na računu, čime se osigurava autorizacija pokrića za isplatu. Time korisnik tekućeg računa izbjegava rizik da izda ček za koji naknadno nema pokrića. U Zabi je izdavanje čekova dodatno umanjeno uvođenjem usluge Maestro obročnog plaćanja, kojom se klijentima omogućava plaćanje Maestro karticom u više obroka bez kamata i naknada. Napominju da je ček po svojoj prirodi rizičan instrument što se tiče krivotvorenja, krađe i prijevara. Iako većina klijenata Zabe ne podnosi zahtjeve za izdavanje novih čekova, oni će i dalje biti Zabinoj ponudi. U Raiffeisen banci (RBA) pak iz godine u godinu primjećuju pad korištenja čekova građana.

U Erste banci ističu da se u skladu s razvojem financijskog tržišta razvijaju i novi oblici plaćanja, što čekove, zasigurno, kao instrument plaćanja potiskuje u drugi plan. Stalan porast broja korisnika charge kreditnih kartica ili kreditnih kartica vezanih uz revolving kredit, utječe na smanjenje broja klijenata koji koriste čekove, dodaju u Erste banci. No, ni ta banka zasad nema u planu ukidati čekove.

Kartica za kupnju na rate zamjenjuje čekove
I u Privrednoj banci Zagreb kažu da uvođenjem suvremenijih instrumenata raspolaganja čekovi tekućih računa građana već godinama bilježe silazni trend upotrebe. Danas se još koriste za bezgotovinsko plaćanje roba i usluga na prodajnim mjestima. PBZ je krajem 2006. uveo proizvod Maestro na rate, kojim se karticom tekućeg računa omogućava obročna otplata kupljene robe i usluga na prodajnom mjestu s instaliranim POS uređajem banke. Može se plaćati na tri do 12 rata bez kamate i naknade za građane. Zaključuju da je proizvod »Maestro na rate« dodatno značajno smanjio upotrebu čekova.


Komentari članka

Vezani članci

Kontinentalni poduzetnici 2017. ostvarili dobit od 31,3 milijarde, jadranski 10,1 milijardu

17.08.2018.

Fina je objavila poslovne rezultate poduzetnika na razini Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u 2017.

Njemačka i dalje lider EU u proizvodnji piva, gdje je Hrvatska?

10.08.2018.

Dvije trećine piva s alkoholom dolazi iz šest zemalja članica EU, a Njemačka je vodeći proizvođač s 20% ukupne proizvodnje - 8.1 milijardi litara.

Počnite tražiti stanove i skupljati dokumente

02.08.2018.

Štromar: Natječaj će biti raspisan najvjerojatnije 3. rujna, trajat će tjedan dana i svi koji se prijave dobit će subvenciju

Zaposlenost u Hrvatskoj još uvijek ispod razine iz 2008.

23.07.2018.

Kako procjenjuje šef Siemensa Joe Kaeser, gotovo trećina radnih mjesta mogla bi biti izgubljena samo u tranziciji koja se sprema u automobilskoj industriji s prelaskom na električni pogon u deset godina

Komisija razrezala rekordnu i jednu od kontroverznijih kazni Googleu

20.07.2018.

Google je koristio Android za cementiranje dominantnosti svoje tražilice. Te su prakse onemogućile konkurentima da inoviraju i natječu se kvalitetom. Onemogućile su europskim potrošačima koristi efikasne konkurencije u važnoj mobilnoj sferi

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP