Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2010

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je znatno smanjena upotreba čekovnih blanketa, a glavni razlog tome je što banke svojim klijentima nude debitnu karticu računa - Maestro karticu, kao instrument raspolaganja sredstvima po računu, koji je praktičniji u korištenju. Iako se trend korištenja čekova znatno smanjio, banke ne namjeravaju ukinuti iz svoje ponude čekove dokle god postoji zanimanje za njihovo korištenje. Broj izdanih čekova smanjuje se iz godine u godinu ne samo u Hrvatskoj, nego je takva praksa i u europskim zemljama. Najdalje je otišla Velika Britanija, koja je nedavno donijela odluku o ukidanju čekova, i to nakon više od 300 godina, koliko su se čekovi koristili. Čekovi se, međutim, neće ukinuti »preko noći«, nego će se korisnicima omogućiti da plaćaju do potkraj 2018. godine.

Međutim, treba podsjetiti na to da je zakonska mogućnost korištenja čekova zapravo zamjena za plaćanje gotovinom, a ne za obročno, kreditno plaćanje. U Hypo banci kažu su čekovi sredstvo plaćanja i trgovcima su prihvatljivi dok god za njih jamče banke. No, u Hrvatskoj je česta praksa nepoštivanje Zakona o čeku, koji definira da je izdavanje čekova bez pokrića kazneno djelo (izdavatelj odgovara za njega). Osim toga, i namjena čekova u Hrvatskoj je specifična u odnosu na njegovu namjenu u svijetu, objašnjavaju u Hypo banci. U nas se čekovi, naime, uglavnom koriste za veće kupnje na rate (obično je riječ o bijeloj tehnici, računalima, pokućstvu). Dakle, za beskamatnu odgodu plaćanja.

Iako će čekovi ostati u ponudi banaka, u Hypo banci pretpostavljaju da će do ulaska Hrvatske u EU nestati iz opticaja, s obzirom na to da ih trgovci neće primati jer neće imati jamstvo. U Zagrebačkoj banci kažu kako se korištenjem Maestro kartice klijent više ne mora brinuti o tome ima li ili ne čekovne blankete kod sebe, a pri korištenju ne mora ništa ispisivati. Pri njezinom korištenju, automatski se na prodajnom mjestu provjerava pokriće na računu, čime se osigurava autorizacija pokrića za isplatu. Time korisnik tekućeg računa izbjegava rizik da izda ček za koji naknadno nema pokrića. U Zabi je izdavanje čekova dodatno umanjeno uvođenjem usluge Maestro obročnog plaćanja, kojom se klijentima omogućava plaćanje Maestro karticom u više obroka bez kamata i naknada. Napominju da je ček po svojoj prirodi rizičan instrument što se tiče krivotvorenja, krađe i prijevara. Iako većina klijenata Zabe ne podnosi zahtjeve za izdavanje novih čekova, oni će i dalje biti Zabinoj ponudi. U Raiffeisen banci (RBA) pak iz godine u godinu primjećuju pad korištenja čekova građana.

U Erste banci ističu da se u skladu s razvojem financijskog tržišta razvijaju i novi oblici plaćanja, što čekove, zasigurno, kao instrument plaćanja potiskuje u drugi plan. Stalan porast broja korisnika charge kreditnih kartica ili kreditnih kartica vezanih uz revolving kredit, utječe na smanjenje broja klijenata koji koriste čekove, dodaju u Erste banci. No, ni ta banka zasad nema u planu ukidati čekove.

Kartica za kupnju na rate zamjenjuje čekove
I u Privrednoj banci Zagreb kažu da uvođenjem suvremenijih instrumenata raspolaganja čekovi tekućih računa građana već godinama bilježe silazni trend upotrebe. Danas se još koriste za bezgotovinsko plaćanje roba i usluga na prodajnim mjestima. PBZ je krajem 2006. uveo proizvod Maestro na rate, kojim se karticom tekućeg računa omogućava obročna otplata kupljene robe i usluga na prodajnom mjestu s instaliranim POS uređajem banke. Može se plaćati na tri do 12 rata bez kamate i naknade za građane. Zaključuju da je proizvod »Maestro na rate« dodatno značajno smanjio upotrebu čekova.


Komentari članka

Vezani članci

Godišnja inflacija u EU i eurozoni u kolovozu ubrzala; Hrvatska u istom trendu

19.09.2017.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu je na razini 28-članog EU dosegnula 1,7 posto, nakon 1,5 posto u prethodnom mjesecu

Svjetska tržišta porasla, na Wall Streetu novi rekordi

18.09.2017.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones skočio 2,2 posto, na 22.268 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 2.500 bodova, a Nasdaq indeks 1,4 posto, na 6.448 bodova

Skraćeni rokovi plaćanja, ali povećan broj neplaćenih računa

13.09.2017.

Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja

Prije pet godina predviđali su mu propast, a danas je euro valuta bez koje svijet ne može

13.09.2017.

U jeku najjače krize u Grčkoj prije gotovo šest godina, mnogi su euru i eurozoni odbrojavali zadnje dane, a takva se predviđanja u manjoj mjeri nastavljaju sve do danas

Vrijednost norveškog državnog fonda dosegnula rekordnih 1.000 milijardi dolara

13.09.2017.

Prema podacima sa službenih mrežnih stranica norveški je fond oko podneva upravljao imovinom ukupne vrijednosti 7.851 milijardu norveških kruna, odnosno 1.000 milijardi dolara.

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja