Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2010

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je znatno smanjena upotreba čekovnih blanketa, a glavni razlog tome je što banke svojim klijentima nude debitnu karticu računa - Maestro karticu, kao instrument raspolaganja sredstvima po računu, koji je praktičniji u korištenju. Iako se trend korištenja čekova znatno smanjio, banke ne namjeravaju ukinuti iz svoje ponude čekove dokle god postoji zanimanje za njihovo korištenje. Broj izdanih čekova smanjuje se iz godine u godinu ne samo u Hrvatskoj, nego je takva praksa i u europskim zemljama. Najdalje je otišla Velika Britanija, koja je nedavno donijela odluku o ukidanju čekova, i to nakon više od 300 godina, koliko su se čekovi koristili. Čekovi se, međutim, neće ukinuti »preko noći«, nego će se korisnicima omogućiti da plaćaju do potkraj 2018. godine.

Međutim, treba podsjetiti na to da je zakonska mogućnost korištenja čekova zapravo zamjena za plaćanje gotovinom, a ne za obročno, kreditno plaćanje. U Hypo banci kažu su čekovi sredstvo plaćanja i trgovcima su prihvatljivi dok god za njih jamče banke. No, u Hrvatskoj je česta praksa nepoštivanje Zakona o čeku, koji definira da je izdavanje čekova bez pokrića kazneno djelo (izdavatelj odgovara za njega). Osim toga, i namjena čekova u Hrvatskoj je specifična u odnosu na njegovu namjenu u svijetu, objašnjavaju u Hypo banci. U nas se čekovi, naime, uglavnom koriste za veće kupnje na rate (obično je riječ o bijeloj tehnici, računalima, pokućstvu). Dakle, za beskamatnu odgodu plaćanja.

Iako će čekovi ostati u ponudi banaka, u Hypo banci pretpostavljaju da će do ulaska Hrvatske u EU nestati iz opticaja, s obzirom na to da ih trgovci neće primati jer neće imati jamstvo. U Zagrebačkoj banci kažu kako se korištenjem Maestro kartice klijent više ne mora brinuti o tome ima li ili ne čekovne blankete kod sebe, a pri korištenju ne mora ništa ispisivati. Pri njezinom korištenju, automatski se na prodajnom mjestu provjerava pokriće na računu, čime se osigurava autorizacija pokrića za isplatu. Time korisnik tekućeg računa izbjegava rizik da izda ček za koji naknadno nema pokrića. U Zabi je izdavanje čekova dodatno umanjeno uvođenjem usluge Maestro obročnog plaćanja, kojom se klijentima omogućava plaćanje Maestro karticom u više obroka bez kamata i naknada. Napominju da je ček po svojoj prirodi rizičan instrument što se tiče krivotvorenja, krađe i prijevara. Iako većina klijenata Zabe ne podnosi zahtjeve za izdavanje novih čekova, oni će i dalje biti Zabinoj ponudi. U Raiffeisen banci (RBA) pak iz godine u godinu primjećuju pad korištenja čekova građana.

U Erste banci ističu da se u skladu s razvojem financijskog tržišta razvijaju i novi oblici plaćanja, što čekove, zasigurno, kao instrument plaćanja potiskuje u drugi plan. Stalan porast broja korisnika charge kreditnih kartica ili kreditnih kartica vezanih uz revolving kredit, utječe na smanjenje broja klijenata koji koriste čekove, dodaju u Erste banci. No, ni ta banka zasad nema u planu ukidati čekove.

Kartica za kupnju na rate zamjenjuje čekove
I u Privrednoj banci Zagreb kažu da uvođenjem suvremenijih instrumenata raspolaganja čekovi tekućih računa građana već godinama bilježe silazni trend upotrebe. Danas se još koriste za bezgotovinsko plaćanje roba i usluga na prodajnim mjestima. PBZ je krajem 2006. uveo proizvod Maestro na rate, kojim se karticom tekućeg računa omogućava obročna otplata kupljene robe i usluga na prodajnom mjestu s instaliranim POS uređajem banke. Može se plaćati na tri do 12 rata bez kamate i naknade za građane. Zaključuju da je proizvod »Maestro na rate« dodatno značajno smanjio upotrebu čekova.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Hrvatska pri vrhu u EU prema udjelu poduzeća koja koriste vlastitu internetsku stranicu

16.01.2018.

Među zemljama članicama EU-a, najviši udjel poduzeća koja za prodaju koriste vlastitu internetsku stranicu ili aplikaciju zabilježen je u Češkoj, 98 posto, zatim Slovačkoj i Finskoj, u obje 97 posto, dok s 96 posto slijede Hrvatska i Island

Zaštita privatnosti na razini cijele Europske unije

16.01.2018.

Najveća novost svakako su visine kazni u slučaju kršenja uredbe, koje dosežu do 20 milijuna eura, ili 4 % ukupnog globalnog prihoda konsolidirane bilance tvrtke koja je učinila pogrešku

Stroža pravila za tvrtke: Doznajte tko sve može biti službenik za zaštitu vaših podataka

02.01.2018.

Krajem svibnja iduće godine kreće provedba europske uredbe koja će značajno postrožiti načine prikupljanja i upravljanja našim osobnim podacima. Tvrtkama prijete drakonske kazne

EU objavila što nas to čeka u poljoprivredi do 2030.

29.12.2017.

Očekuje se da će rast svjetskog stanovništva i rast prihoda potaknuti veću potražnju za mesom u svijetu. To će također pridonijeti većem izvozu mesa iz EU. Ipak, 90% ukupne proizvodnje EU mesa će ići potrošačima EU.

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1739 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 723 članka imaju tag investicije
  10. 895 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija