Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2009

Do posla je najlakše doći diplomom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Do posla je najlakše doći diplomom

Obrazovanje se uvijek isplati, a grijanje školskih klupa najbolji je put do brzog i dobrog posla. Bila bi to, ukratko, najbolja poruka koja se na kraju školske godine može uputiti budućim srednjoškolcima i studentima.

Naime, stručne analize pokazuju da posao najbrže pronalaze fakultetski obrazovani ljudi koji se od onih s nižom razinom obrazovanja zapošljavaju četiri do pet puta brže. Pokazuju to i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čijoj je evidenciji među nazaposlenima samo 4,1 posto onih s fakultetskom diplomom.

Primjerice, samo 37 posto tek prijavljenih na burzu rada sa srednjoškolskom naobrazbom dobiva posao u roku šest mjeseci. Pritom niz zanimanja iz četverogodišnjih škola donosi dugotrajnu nezaposlenost. Primjerice, laboratorijski tehničari, zubni tehničari, administrativni radnici te upravni referenti. Od onih koji se, pak, najbrže zapošljavali, a imaju višu ili visoku školu u posljednje tri godine su matematičari, informatičari, inženjeri elektronike, farmaceuti, građevinari, profesori hrvatskog i engleskog jezika te medicinari, kažu u HZZ-u. No, i među onima više razine obrazovanja ima kadrova koji sporije pronalaze posao. Među njima prednjače oni s diplomom politologije, slikarstva, prometa, nautike i socijalnog rada.

»Srednjoškolcima možemo preporučiti da upišu primjerice studij strojarstva, elektrotehnike, graditeljstva ili informatike. Također, neće pogriješiti odluče li se za farmaciju, medicinu ili strane jezike, posebice engleski jezik«, kažu savjetnici HZZ-a. Učenicima koji završavaju osnovnu školu poručuju da se od onih koji su završili srednjoškolsko obrazovanje najbrže zapošljavaju strojobravari, tehničari za mehatroniku, sanitarni tehničari, prehrambeni tehničari te tehničari za računarstvo. Uz njih, prvi posao nisu dugo čekali ni dizajneri tekstila, farmaceutski tehničari, monteri centralnoga grijanja i tehničari za komunikacije.

Od kadrova sa srednjom stručnom spremom u posljednje tri godine sporije su se zapošljavali tehničari za brodostrojarstvo, upravni referenti, zubotehničari, pomorski nautičari i fizioterapeutski tehničari. Oni koji su završili gimnazijske programe također se nalaze na dnu ljestvice po brzini zapošljavanja, što je očekivano jer nemaju strukovnih znanja i vještina, napominju u Zavodu za zapošljavanje. Ističu ujedno da je u izboru zanimanja svakako poželjno da ta odluka bude temeljena na podacima o traženosti tog zanimanja kako bi onda i mogućnost zapošljavanja bila izvjesnija.
Uz to, upozoravaju, vrlo je važno da izbor budućeg zanimanja bude u skladu s interesima, sposobnostima te zdravstvenim stanjem učenika.

Također je važno, napominju savjetnici, da učenik dobro poznaje buduće zanimanje, odnosno uvjete rada, opis poslova i potrebne kompetencije. Zbog toga se u HZZ-u učenicima pružaju usluge profesionalnog informiranja, odnosno savjetovanja. Taj program uključuje testiranje sposobnosti, utvrđivanje karakteristika osobnosti, interesa, motivacije, a po potrebi se obavlja i liječnički pregled kod specijalista medicine rada.

Prvi posao već na fakultetu
Diplomirani inženjeri informatike najtraženiji su i u Hrvatskoj i u svijetu jer su nove tehnologije svugdje jedna od najbrže rastućih djelatnosti. Stoga je u svijetu uobičajeno, a sve je češće i u Hrvatskoj, da većina studenata prvi posao dobiva još za vrijeme studija. Oni, pak, koji u svijet rada ulaze tek nakon diplome, posao pronalaze već u nekoliko prvih tjedana.

Brzo i lako zapošljavaju se i matematičari koji su nekad bili jedna od podcjenjenijih struka. Danas, pak, ta diploma pruža vrlo širok spektar radnih mjesta, te je to kadar za kojim vlada velika potražnja na tržištu rada. Uz to, bez obzira na struku, do posla lakše dolaze visokoobrazovani radnici koji posjeduju i dodatna znanja i vještine kao što su znanje stranih jezika te rada na računalu.


Komentari članka

Vezani članci

OSA – Obrazovanjem do SAmoinicijative: Predavanje dr. Harmena Jousme i završetak 2. ciklusa edukacije Voditelj EU projekata

20.03.2019.

U četvrtak, 14. ožujka 2019. godine, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dr. Harmen Jousma, doktor znanosti iz područja farmacije, nedavno umirovljeni predavač na Fakultetu matematike i društvenih znanosti Sveučilišta Leiden, Nizozemska (Faculty of Mathema

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Radni tjedan od 4 dana sve popularniji među poslodavcima: 'Tri dana odmora puno znače'

15.03.2019.

Niz manjih britanskih kompanija prebacuje svoje poslovanje na četverodnevni radni tjedan zbog sve prisutnije ideje da bi skraćeni radni tjedan mogao poboljšati produktivnost radnika te osigurati bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, piše Gu

Većina prekvalificiranih za kuhare i slastičare oni su s visokom stručnom spremom, a posao nađu dok kažeš 'keks'

11.03.2019.

Slastičarstvo za mene nije samo posao, ja ga živim. Za svaki posao bitno je da uz znanje, upornost i talent uključite i srce, kaže Kvesić.

Posao u Kamgradu lani pronašlo novih 200 ljudi, u In-Gradu 40 posto stranaca

11.03.2019.

Boljim lanjskim učincima u odnosu na 2017. naročito se mogu pohvaliti tvrtke u djelatnosti visokogradnje

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija