Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2009

Do posla je najlakše doći diplomom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Do posla je najlakše doći diplomom

Obrazovanje se uvijek isplati, a grijanje školskih klupa najbolji je put do brzog i dobrog posla. Bila bi to, ukratko, najbolja poruka koja se na kraju školske godine može uputiti budućim srednjoškolcima i studentima.

Naime, stručne analize pokazuju da posao najbrže pronalaze fakultetski obrazovani ljudi koji se od onih s nižom razinom obrazovanja zapošljavaju četiri do pet puta brže. Pokazuju to i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čijoj je evidenciji među nazaposlenima samo 4,1 posto onih s fakultetskom diplomom.

Primjerice, samo 37 posto tek prijavljenih na burzu rada sa srednjoškolskom naobrazbom dobiva posao u roku šest mjeseci. Pritom niz zanimanja iz četverogodišnjih škola donosi dugotrajnu nezaposlenost. Primjerice, laboratorijski tehničari, zubni tehničari, administrativni radnici te upravni referenti. Od onih koji se, pak, najbrže zapošljavali, a imaju višu ili visoku školu u posljednje tri godine su matematičari, informatičari, inženjeri elektronike, farmaceuti, građevinari, profesori hrvatskog i engleskog jezika te medicinari, kažu u HZZ-u. No, i među onima više razine obrazovanja ima kadrova koji sporije pronalaze posao. Među njima prednjače oni s diplomom politologije, slikarstva, prometa, nautike i socijalnog rada.

»Srednjoškolcima možemo preporučiti da upišu primjerice studij strojarstva, elektrotehnike, graditeljstva ili informatike. Također, neće pogriješiti odluče li se za farmaciju, medicinu ili strane jezike, posebice engleski jezik«, kažu savjetnici HZZ-a. Učenicima koji završavaju osnovnu školu poručuju da se od onih koji su završili srednjoškolsko obrazovanje najbrže zapošljavaju strojobravari, tehničari za mehatroniku, sanitarni tehničari, prehrambeni tehničari te tehničari za računarstvo. Uz njih, prvi posao nisu dugo čekali ni dizajneri tekstila, farmaceutski tehničari, monteri centralnoga grijanja i tehničari za komunikacije.

Od kadrova sa srednjom stručnom spremom u posljednje tri godine sporije su se zapošljavali tehničari za brodostrojarstvo, upravni referenti, zubotehničari, pomorski nautičari i fizioterapeutski tehničari. Oni koji su završili gimnazijske programe također se nalaze na dnu ljestvice po brzini zapošljavanja, što je očekivano jer nemaju strukovnih znanja i vještina, napominju u Zavodu za zapošljavanje. Ističu ujedno da je u izboru zanimanja svakako poželjno da ta odluka bude temeljena na podacima o traženosti tog zanimanja kako bi onda i mogućnost zapošljavanja bila izvjesnija.
Uz to, upozoravaju, vrlo je važno da izbor budućeg zanimanja bude u skladu s interesima, sposobnostima te zdravstvenim stanjem učenika.

Također je važno, napominju savjetnici, da učenik dobro poznaje buduće zanimanje, odnosno uvjete rada, opis poslova i potrebne kompetencije. Zbog toga se u HZZ-u učenicima pružaju usluge profesionalnog informiranja, odnosno savjetovanja. Taj program uključuje testiranje sposobnosti, utvrđivanje karakteristika osobnosti, interesa, motivacije, a po potrebi se obavlja i liječnički pregled kod specijalista medicine rada.

Prvi posao već na fakultetu
Diplomirani inženjeri informatike najtraženiji su i u Hrvatskoj i u svijetu jer su nove tehnologije svugdje jedna od najbrže rastućih djelatnosti. Stoga je u svijetu uobičajeno, a sve je češće i u Hrvatskoj, da većina studenata prvi posao dobiva još za vrijeme studija. Oni, pak, koji u svijet rada ulaze tek nakon diplome, posao pronalaze već u nekoliko prvih tjedana.

Brzo i lako zapošljavaju se i matematičari koji su nekad bili jedna od podcjenjenijih struka. Danas, pak, ta diploma pruža vrlo širok spektar radnih mjesta, te je to kadar za kojim vlada velika potražnja na tržištu rada. Uz to, bez obzira na struku, do posla lakše dolaze visokoobrazovani radnici koji posjeduju i dodatna znanja i vještine kao što su znanje stranih jezika te rada na računalu.


Komentari članka

Vezani članci

Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole

14.12.2017.

Riječ je o prvim takvim sredstvima koje Ministarstvo poljoprivrede daje za srednje škole koje provode obrazovne programe za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine, a iako je prvobitno za to bilo predviđeno 5 milijuna kuna

Pad broja nezaposlenih koji prvi put traže posao

29.11.2017.

Kad je riječ o plaćama, prosječne mjesečne bruto i neto plaće u 2015. godini u Virovitičko-podravskoj županiji niže su prema razini RH i to: brutoplaće 21,15 %, a netoplaće 17,4 %.

Novigrad i Vodnjan vodeći u zapošljavanju

28.11.2017.

Što se tiče cijele zemlje, zabilježen je stalni pad broja zaposlenih od 2011. do 2015. godine, dok se preokret dogodio tek 2016. godine

Bjelovar daje poslodavcima i do 50 tisuća kune nepovratne potpore za deficitarna radna mjesta

28.11.2017.

U programu poticanja razvoja poduzetništva u Bjelovaru, koji obuhvaća 13 mjera, ističe se poticanje otvaranja radnih mjesta u deficitarnim zanimanjima, poput bravara, zavarivača, rukovatelja CNC strojem, stolara, zidara, tesara, elektroinstalatera i kondi

43,5 milijuna kuna poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom

28.11.2017.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom u zaštitnim radionicama podrazumijeva zapošljavanje prilagođeno njihovim sposobnostima i potrebama

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija