Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2010

Do kraja 2011. švicarski franak pada na 5 kuna

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Hina/tportal.hr  

Do kraja 2011. švicarski franak pada na 5 kuna

Jačanje švicarskog franka u najnezavidniju je poziciju dovelo dužnike u Mađarskoj i Poljskoj, dok su u odnosu na te dvije zemlje hrvatski dužnici to osjetili u manjoj mjeri, navode analitičari Privredne banke Zagreb napominjući da se u kraćem roku i nadalje očekuje nešto jači franak, no uz njegovo postupno slabljenje procjenjuje se da će u srednjem roku, primjerice unutar 1-2 godine franak ponovo dosegnuti razine iznad 1,4 franka za euro (oko 5 kuna za franak)

Švicarski franak u posljednjih je godinu dana bio jedno od najneugodnijih iznenađenja za dužnike diljem, pretežno istočne, Europe čije su rate kredita znatno porasle uslijed jačanja franka prema euru te posljedičnog slabljenja lokalnih valuta prema franku, napominju analitičari PBZ-a. Prema BIS-ovoj analizi, navodi se u PBZ Tjednim analizama, u najnezavidnijoj su se poziciji našli dužnici sa kreditima vezanim uz franak u Mađarskoj i Poljskoj kod kojih je volatilnost domaćih valuta prema euru (a time i franku) bila iznimno visoka te istodobno praćena visokim udjelom kredita vezanim uz franak u ukupnim deviznim, odnosno kreditima s valutnom klauzulom, od oko 45 posto. Udio kredita vezanih uz 'švicarce' nakon ovih dviju zemalja ima Hrvatska (iznad 15 posto), no kako volatilnost tečaja kune prema euru nije bila tako visoka kao u slučaju forinte ili zlota, domaći su dužnici to osjetili u manjoj mjeri u usporedbi s ove dvije zemlje (visina kamata u ovom izračunu nije uzeta u obzir). Tako je do polovice rujna kuna oslabila za 15 posto prema franku u usporedbi s krajem 2009., dok je u istom razdoblju forinta oslabila za 19, a zlot za 9 posto. Interes za švicarskim frankom na međunarodnim tržištima počeo je jačati od izbijanja krize koja je poljuljala povjerenje u financijski sustav, odnosno gospodarstva eurozone i SAD-a. Kako je franak uz jen tradicionalno utočište kapitala u nestabilnim vremenima, započeo je svoj uobičajeni rast te vrhunac dosegnuo početkom rujna ove godine kada je prijetilo i spuštanje tečaja prema euru do razine 1,25, miljama daleko od razine 1,5 koju je Švicarska središnja banka (SNB) smatrala optimalnom. Napominje se kako se procjene analitičara o kretanju franka u nadolazećem razdoblju znatno razilaze pa dok neki očekuju nastavak jačanja sve do polovice sljedeće godine i rast prema razini od čak 1,2, drugi vjeruju da već s prvim kvartalom naredne godine kreće njegov postupan pad. Općenita je ocjena analitičara, navodi se u PBZ Tjednim analizama, da se u 2011. godini očekuje i nadalje snažan franak te se procjenjuje da će se tečaj franka prema euru u prosjeku kretati od 1,3-1,4 franka za euro, a Bloombergova konsenzus prognoza za kraj 2011. iznosi 1,36. U kraćem roku, dakle, zaključuju analitičari PBZ-a,i nadalje se očekuje nešto jači franak, no uz njegovo postupno slabljenje s rekordnih razina dosegnutih ove godine pa se procjenjuje da će u srednjem roku, primjerice unutar 1-2 godine franak ponovo dosegnuti razine iznad 1,4 franka za euro (oko 5 kuna za franak). Pri tome analitičari PBZ-a Ana Lokin i Marko Škreb posebno naglašavaju da su sve prognoze vrlo nesigurne i stoga ih treba uzeti s velikom dozom opreza kada se donose individualne odluke o budućem kretanju franka.

U pogledu iz nešto duže vremenske perspektive, bitne posebno za one koji razmišljaju o konverziji kredita vezanim uz franak za kredit vezan uz euro, napominju kako je svaka procjena na dugi rok bliža nagađanju, a podaci iz prošlosti najčešće nisu dobar pokazatelj budućnosti. Međutim ono što je izvjesno, dodaju, je da su oscilacije tečaja kune naspram eura manje nego naspram franka jer je tečaj prema euru reguliran od strane HNB-a (zbog visoke euriziranosti naše ekonomije), čime je tečajni rizik relativno manji.


Komentari članka

Vezani članci

Do sada zaprimljeno ukupno 2237 zahtjeva za neki od tri oblika zajma tvrtkama pogođenima koronakrizom

07.05.2020.

Najviše zahtjeva zaprimljeno je za COVID zajam i za ESIF mikro, potom za mikrozajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

Europska komisija bankama: Lakše dajte kredite građanima i gospodarstvu

29.04.2020.

EUROPSKA komisija objavila je u utorak paket mjera za lakše kreditiranje kućanstava i gospodarstva kako bi im se pomoglo da se lakše suoče s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa. "Bankarski sektor može itekako pomoći u ublažavanju štete po gosp

Od danas moratorij na otplatu kredita

02.04.2020.

Građanima i poduzetnicima koji su pogođeni epidemijom koronavirusne bolesti banke su od danas omogućile moratorij na otplatu kredita za najmanje iduća tri mjeseca uz mogućnost produljenja.

'Za mali kredit HAMAG traži toliko papira da od svega želim odustati'

01.04.2020.

Imam potrebna znanja za ispunjavanje ove procedure i pribavljanje potrebnih dokumenata, ali za to su mi potrebna barem dva dana. Međutim, kada prosječan mikro poduzetnik vidi sve zahtjeve, smatram da neće ni pokušati sam realizirati kredit

Adrović: Banke neće podizati ovrhe do 30. lipnja

30.03.2020.

Banke u Hrvatskoj još uvijek razmatraju mogućnost na moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje garantne sheme

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija