Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2014

Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!

Izvor: liderpress.hr · Autor: Vedran Antoljak  

Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!

Mnogi ljudi vjeruju da je obrazovanje temelj za razvoj i napredak društva. Pogledamo li povijesno, sveučilišta su bila središta mnogih društveno-gospodarskih promjena, naprimjer hrvatsko proljeće, egipatska revolucija te mnogi drugi događaji koje su pokrenuli studenti i profesori.

Je li obrazovanje u Hrvatskoj spremno predvoditi promjene u društvu?

Škole u raskoraku sa stvarnošću Vjerujem da bi većina nas željela da odgovor bude pozitivan. Cilj obrazovanja u srednjim školama, na sveučilištima, fakultetima ili u bilo kojim obrazovnim ustanovama nije naučiti nas samo znanju nego povećati našu sposobnost razvoja talenata i uporabe znanja. Očekuje se da nakon završenog obrazovanja osoba mora biti opremljena sposobnostima za početak vođenja uspješnog života. Obrazovanje također ima zadatak otkloniti iluzije i zbunjenost i omogućiti nam racionalan i jasniji pogled na svijet; trebalo bi izgraditi našu samosvijest i nadahnuti nas te naučiti boljem razmišljanju. Obrazovanje nam pomaže pročistiti vlastita uvjerenja i osposobiti nas da znamo slušati i razumjeti uvjerenja i stajališta drugih.

Nažalost, mnogo toga upućuje na to da se obrazovanje u Hrvatskoj ne prilagođava potrebama stvarnog svijeta i da takvo kakvo jest ne može stvoriti buduće lidere promjena. Iz srednjih škola, posebno iz gimnazija, izlaze maturanti koji u prosjeku imaju relativno visoku razinu općeg znanja. Oni nam elokventno mogu objasniti sve o Pitagorinu poučku, ruskim piscima ili latinskim nazivima biljaka. Međutim, ta ista darovita djeca koja su uspješno završila srednjoškolsko obrazovanje nemaju pojma o tome što su porezi i zašto ih je važno plaćati, tko i kako puni proračun, zašto glasujemo ili pak kako funkcionira bankovni sustav.

Donedavno su mnogi građani polagali velike nade u Sveučilište u Zagrebu kao predvodnika potrebnih promjena u hrvatskom društvu i potencijalno središte poticaja za provedbu nužnih reformi u mnogim područjima društveno-gospodarskog života. Međutim, nakon inauguracije novog rektora tog sveučilišta teško je više vjerovati u takvo što.

Liberalizacija obrazovanja Naime, njegov inauguracijski govor, koji je javnost očekivala s velikim zanimanjem, mnoge je podsjetio na božićnu poslanicu kardinala Bozanića, a izlaganje o budućnosti obrazovanja u Hrvatskoj bilo je vrlo slično govorima Stipe Šuvara od prije tridesetak i više godina. Taj govor nema mnogo zajedničkoga s energijom, nadahnućem i voljom za napredak kakve nalazimo u govorima rektora vodećih svjetskih sveučilišta. Također, rektorov cilj da Sveučilište u Zagrebu s 564. mjesta na ljestvici svjetskih sveučilišta ‘unaprijedi’ na petstoto dovoljno govori o skučenim ambicijama. Ti dojmovi upućuju na to da je malo vjerojatno očekivati da će najveća obrazovna organizacija u Hrvatskoj postati temelj za stvaranje promjena usmjerenih prema osuvremenjenju društva.

Što učiniti? Liberalizacija obrazovanja zasigurno je dobar prvi korak kojim bi se otvorio dodatni prostor za stvaranje središta izvrsnosti koja mogu potaknuti promjene i ponuditi obrazovne alternative kao, naprimjer, američki Singularity University. Osuvremenjenjem kurikula svih razina obrazovnog sustava i uklanjanjem diskriminacije privatnog obrazovanja u odnosu na javno može se osigurati bolje osposobljavanje za buduće lidere promjena i uspostaviti pošten, tržišno orijentiran obrazovni sustav.

Bolje prilike izvan Hrvatske Do tada mnogi se roditelji kojima djeca završavaju srednju školu susreću s izazovom što im preporučiti, kako i kamo dalje. Iako emocionalni dio svakog roditelja želi zadržati djecu u blizini, racionalni dio poziva se na ključnu roditeljsku ulogu: osposobiti ih za samostalan život i pronalaženje najboljih prilika. Nažalost, ma koliko mi šutjeli o tome, bolje su prilike za obrazovanje naše djece izvan Hrvatske. Stoga bi trebalo promijeniti aktualnu paradigmu o školovanju u Hrvatskoj koje je osnovica za karijeru u inozemstvu. Dakle, djeco, istražite prilike za stipendije za studiranje u inozemstvu; osposobite se, skupite drugačije poglede, svladajte vještine i zatim se vratite i s tim znanjem pokrenite promjene u hrvatskom društvu!


Komentari članka

Vezani članci

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Hrvatska ubrzava izvoz visoke tehnologije i smanjuje jaz s EU

08.05.2026.

Hrvatska se nalazi pred točkom pune zaposlenosti. Godine 2025. stopa zaposlenosti dosegnula je povijesno rekordnu razinu. Pritom je u našoj zemlji radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto. Hrvatska ubire plodove tržišne ekono

Tag cloud

  1. 2864 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1572 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 538 članka imaju tag porezi
  30. 453 članka imaju tag start up
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk