Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Srp 2009

Djeca su najmoćnija vojska koja obilazi trgovine

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Edis Felić  

Djeca su najmoćnija vojska koja obilazi trgovine

Djeca su vojska najjača, kaže jedna pjesma, a posljednjih godina postala je vrlo važna ciljana skupina industrije oglašavanja.Usprkos snazi, takva vojska nije se sposobna oduprijeti tržištu, pa zato pred njihovim molećivim pogledima katkad padaju druge vojske, one roditeljske, dok se kompanije dovijaju najkreativnijim metodama ne bi li ih privukle svojim proizvodima. Kolika je zaista moć djece kao potrošača? U svakom slučaju, brojna je to vojska. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz ove godine, u Hrvatskoj ke ukupno 957.114 dječaka i djevojčica mlađih od 19 godina. Ankica Mamić, direktorica zagrebačke agencije IM&C, kaže da o potrošačkoj snazi djece najbolje govore strategije velikih brendova poput Johnson&Johnsona, Procter and Gamblea i drugih. Dodamo li tome podatak da djeca već u dobi od tri godine prepoznaju logotipove određenih brendova čijem su utjecaju u današnjem svijetu svakodnevno izložena te da se lojalnost prema određenom brendu počinje podsvjesno stvarati već u dobi od dvije godine, potencijal djece kao potrošača je neosporan. I to ne samo kad je riječ o proizvodima namijenjenim djeci već o svim proizvodima koji se nalaze na svakodnevnim listama za kupnju.

Prioritet u budžetu
Osim negativnog utjecaja na tjelesno zdravlje djece ugrožena je, dodaje direktorica zagrebačke agencije Spona Dijana Dešković, njihova psihička stabilnost i razvoj, a potrošačke navike stečene u djetinjstvu obično ostaju za cijeli život. No, dr. Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba upozorava na drugu stranu iste priče.- Imamo li na umu odrasle koji vrlo često kao prioritet u obiteljskom budžetu stavljaju upravo želje djeteta, može se reći da je potrošačka snaga djece velika - kaže Buljan Flander.

Zašto su djeca jedna od najatraktivnijih ciljanih skupina oglašivača? Osim odgoja budućih vjernih potrošača, jer agresivne promidžbene kampanje usmjerene prema djeci primarno ih uče tomu da su materijalne vrijednosti u životu presudne, veliki interes oglašivača je i u činjenici da su djeca kupci koji troše vlastiti džeparac i utječu na potrošnju roditelja. Nemogućnost djece, smatraju u agenciji Spona, za kritičko promatranje ponuđenih oglasa i razlikovanje dobrih i loših oglašivačkih poteza, kao i veća podložnost ovisnosti, dodatne su kategorije o kojima treba voditi računa.- Dodamo li tome i podatak kako već dijete u ranoj predškolskoj dobi može prepoznati neki brend ili proizvod, a da do desete godine stvara vlastite potrošačke navike, postaje jasno o kakvoj moći govorimo, ali i kakva je industriji koja na njih cilja - kaže Dešković.

Kako radi dječji mozak
Dječji mozak, vele u IM&C-u, neispisana je i potpuno nova ploča na kojoj se nalazi zaista mnogo prostora oslobođenog raznih utjecaja i predrasuda, a koje odrasli steknu na osnovi godina pozitivnih i negativnih iskustva i raznih životnih situacija.- Djeca su stoga komunikacijski inferiorna te upravo zato načelo etičnosti ovdje mora biti prvi i osnovni element kreiranja komunikacijske strategije - kaže Mamić. Da je tomu tako, dodaje, potvrđuje i sve češće korištenje slika i animacija te filmića lako prihvatljivih dječjoj percepciji, ali i simpatičnih odraslima pri oglašavanju proizvoda široke potrošnje. Posljednja takva reklama koja je prošloga tjedna pogledana više od pet milijuna puta na You Tubeu je Evianov reklamni spot Djeca na koturaljkama.

Siva zona
Iako komunikacijski inferiorna, današnja će djeca, kaže Mirjana Glavak, voditeljica Odnosa s javnošću u tvrtki one2play, kao kupci očekivati još više, a kupnjom proizvoda već sada s oduševljenjem očekuju veliku vrijednost za svoj novac.- Pružite li im to tek ćete tada zaslužiti njihovo povjerenje. Novi je kupac obaviješten i rijetko treba vašu pomoć u odabiru, jer on zna što želi. Samo mu treba na pravilan način pružiti informaciju i uslugu - kaže Glavak.Oglasne kampanje postaju sve skuplje i raskošnije, dok poruke ostaju unificirane: igraj i osvoji. Upravo ta međusobna sličnost kampanja, veli Dešković, ostavlja prostor za kvalitativno drugačiji komunikacijski pristup koji može i mora napraviti razliku. Osim toga, dobar komunikacijski menadžment itekako će uzeti u obzir etička načela, znajući da se jedino tako postižu dugoročni rezultati i izbjegavaju javne prozivke potrošačkih udruga, pa i bojkoti kompanija, koji mogu donijeti daleko veće gubitke negoli nešto umjereniji i pritom etičan pristup oglašavanju.Iako su navedene činjenice manje-više opće poznate cjelokupnoj javnosti, nameće se pitanje kako to da unatoč vrlo striktnoj zakonskoj regulativi kad je riječ o oglašavanja prema djeci, realna situacija pokazuje posve suprotno - gotovo potpuni izostanak ograničenja.

-Ono što se može promatrati kao glavna odrednica rasprave o tome treba li djecu tretirati kao ciljnu skupinu oglašavanja jest nepostojanje jasne granice između legaliteta nečijeg djelovanja i etičnosti. Upravo u toj sivoj zoni djeluje većina oglašivača. Ključnu ulogu u usklađivanju etike i legalnih ograničenja ima komunikacijski menadžment - kaže Dešković.

Sugestivna strategija
Propagandna kreativnost u dijelu upućenu djeci, a time logično i roditeljima dosegnula je uistinu visoku razinu. Danas, u vrijeme krize, veli Mamić, to dolazi još više do izražaja jer će, pritisnut problemima, svaki roditelj u određenom trenutku ipak odoljeti zahtjevu svog djeteta. Zato je sugestivnost najčešće jedna od strategija koja se koristi pri reklamiranju proizvoda. Kad je riječ o proizvodima za djecu, dr. Buljan Flander kaže da sugestivnost može poprimiti značajke manipulacije navodeći dijete na to da od odraslih osoba zatraži određeni proizvod.- Može se govoriti o tome da je manipulacija jedan oblik zloupotrebe, međutim utjecaj koji reklame mogu imati na djecu ipak najviše ovisi o roditeljima i načinu na koji se postavljaju u takvim situacijama te vrijednosti kojima podučavaju svoju djecu - kaže dr. Buljan Flander.Kako to uskladiti pojašnjavaju u tvrtki one2play gdje prvenstveno prodajna strategija, kao i sve ostale strategije, počivaju na vrlo jednostavnom pravilu. S jedne strane, biraju igračke i proizvode s kojima žele da se igraju njihova vlastita djeca.

Nema varanja
- Kao zaposlenici i roditelji pomno radimo selekciju proizvoda, pazeći da pružaju veliku vrijednost za novac, te edukativni, kreativni, razvojni ili neki drugi dodatni sadržaj. Bilo da je riječ o igrački ili usluzi prema našem kupcu, one2play želi opravdati očekivanja u svakom pogledu te pružiti čak i bolju uslugu ili bolji proizvod nego što to kupac očekuje - kaže Glavak. Istodobno, dodaje, u njihovoj viziji i misiji jasno je definirano da je kategorija i njih kao roditelja vrlo važna. Stoga je razumljivo da takva filozofija objedinjuje sve roditelje, tj. kupce i one koji nude usluge i proizvode.- U porukama ističemo upravo kategoriju kvalitete i sigurnosti svojih proizvoda, boravka u našim prostorima, u igraonicama, ali i zadovoljstva i sreće koju igračake pružaju djeci. Bez obzira na to komuniciramo li o određenom proizvodu s djecom ili roditeljima, često naglašavamo da želimo oduševiti svakoga svog kupca ili posjetitelja - kaže Glavak.Kada se tako postave stvari, drugačije se gleda i na marketinške kampanje, veli Glavak, kao i na komuniciranje poruka koje se šalju. Odatle doista proizlazi veća briga o etičnom komuniciranju, o samoj poruci koja na svaki način treba opravdati očekivanja proizvoda. Jedino se tako stvara uzajaman odnos povjerenja, kako s djecom, tako i s roditeljima, odnosno svim našim potrošačima. To znači da su pravila povjerenja univerzalna - reklamira se ono što proizvod doista jest, čime ne vara kupca i ne iskrivljuje se slika njegovih očekivanja.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto još niste razvili online poslovanje? Natjerajte se na upotrebu društvenih mreža

08.04.2020.

Nakon početnog šoka i osvještavanja da se nalazimo u situaciji u kojoj je ekonomija suočena s najvećim izazovom dosad, vrijeme je da razmislimo o tome kako se, koliko god je moguće, prilagoditi novonastaloj situaciji.

Zagrebačka agencija osvojila četiri nagrade najvećeg svjetskog natjecanja u rebrandingu

05.03.2020.

Četiri projekta zagrebačke branding agencije Fabular osvojila su nagrade na prestižnom natjecanju REBRAND 100®. Odličja najvećeg svjetskog natjecanja koje nagrađuje najbolje internacionalne rebrandinge u posljednje dvije godine Marra, Apsolon, Algebra i R

‘Priče po istinitom događaju’ za rast biznisa

04.03.2020.

Što vaši kupci kažu o vašoj usluzi ili proizvodu? Kakva su njihova iskustva? Jeste li ih pitali?

Novi trendovi u poljoprivredi: plasman putem društvenih mreža

18.02.2020.

Da bi opstali na tržištu - poljoprivrednici moraju mijenjati način rada. Neki su se uspjeli prilagoditi i rezultati nisu izostali.

Dinko Bence i Hrvoje Borovac - Inovativni u grafičkom dizajnu, konzervativni u poslovanju

17.02.2020.

Neskloni riziku, Borovac i Bence zajedno rade dvadeset godina – njihove su etikete, amabalaža i katalozi mnogih brendova. Posao s grafičkim dizajnom proširili su i digitalizirali, ali ne žele brzo rasti. U bliskoj budućnosti vide se otprilike tu gdje su i

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija