Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2018

Dizelsko gorivo bit će sve skuplje i skuplje, a evo i zašto

Izvor: novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Dizelsko gorivo bit će sve skuplje i skuplje, a evo i zašto

Cijene dizela premašile su cijene benzina, što nije dosad neviđeno, ali nije ni dugo viđeno – deset litara eurosupera, zabilježio je portal cijenegoriva.info, košta 101,20 kuna, a ista količina eurodizela plus 103,30 kuna. Litra eurosupera 95 jeftinija je 23 lipe nego do sada, a eurodizela 17 lipa.

Na tržištu se događaju velike promjene, koje će nam, smatraju analitičari, donijeti još i više, dosad najviše cijene dizela. Nakon 1. siječnja 2020. godine, naime, udio sumpora u dizelu za brodove će sa sadašnjih maksimalnih 3,5 posto morati pasti na najviše pola posto, dakle gorivo za brodove počinje podlijegati strogim ekološkim pravilima, pod kojima je već gorivo za automobile i željeznicu.

Kako je riječ o oko 3,5 milijuna barela visokosumpornog brodskog dizela dnevno, rafinerije u svijetu do daljnjega nemaju dovoljne kapacitete za odsumporavanje, što na tržištu sve više poskupljuje dizel i čini ga manje dostupnim. Hoće li situacija biti još i gora, a najgora nakon početka 2020. godine, nije poznato, no malo je vjerojatno da će se rafinerije dotad uspjeti prilagoditi.

Čišćenje goriva

Nova je ekološka pravila propisala Međunarodna pomorska organizacija (IMO) jer visokosumporna goriva izazivaju i velike zdravstvene, prije svega respiratorne probleme, ali kisele kiše. Rafinerije su stoga prisiljene uložiti milijarde u opremu za čišćenje goriva od sumpora, što će nekima, nema sumnje, staviti ključ u bravu, a drugima, koje ulagati budu mogle, svakako značiti veliki trošak. Većina rafinerija u tako kratkom periodu, do početka 2020. godine, vjerojatno neće biti u stanju proizvesti toliko čišćeg goriva, i zadovoljiti potrebe svih brodarskih kompanija.

»Sva dizelska goriva, drugim riječima, sad moraju biti čista, i njihova je proizvodnja skupa, skuplja od proizvodnje benzina«, potvrđuje prof. dr.sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u Zagrebu. Mora li baš cijena dizela namijenjenog nepomorskom prometu, dakle cestovnim vozilima, prije svega, rasti kao što raste cijena brodskog goriva, kaže, pitanje je tržišta odnosno trgovaca.

Energetski analitičar Davor Štern smatra pak kako će pravila IMO-a za brodove na »naplatu« ipak doći tek 2020. i dalje, dok je sadašnje izjednačavanje cijene dizela i benzina, kaže, rezultat modernizacije rafinerija. »Svaka u svojoj proizvodnji pokušava dobiti što manje teških produkata, odnosno što više lakih. Proizvodnja dizela se smanjuje, a broj dizelaša je uvijek velik jer troše manje u odnosu na benzince«, kaže Štern.

Prema njegovim riječima, u brodskom će prometu problemi nastati 2020. godine, kad će oko 60.000 brodova, koji voze na mazut, morati birati ili između prelaska na LNG, ili prelaska na skupu opciju odsumporavanja goriva na samom brodu. Prijevoz brodovima sudjeluje u ukupnoj potrošnji nafte s pet posto, a većina brodova koristi teška goriva, s više sumpora.

Daljnja poskupljenja

Cijene nafte bi početkom 2020. godine mogle porasti na najmanje 160 dolara po barelu, što će izazvati brojna daljnja poskupljenja, ali i gubitke radnih mjesta – predviđanja su svjetskih analitičara, koji uzrok tome vide u novim, antisumpornim propisima. Istovremeno, i vrlo paradoksalno, smatraju, termoelektrane koje kao pogonsko gorivo koriste naftu mogle bi se prebaciti na gorivo s visokim udjelom sumpora, jer će njegova cijena pasti zbog manje upotrebe u prometu. To će u konačnici anulirati napore da se prisustvo sumpora u okolišu smanji.

I u Hrvatskoj je cijena dizela već bila premašila cijenu benzina 2008. godine, kad je također manjkalo niskosumpornih goriva, na kojima se ozbiljnije inzistira od sredine prošlog desetljeća. Popne li se cijena barela tako visoko, nema sumnje, doći će do domino efekta jer će porasti i troškovi farmera, smanjeni biti njihovi usjevi i neminovno rasti cijene hrane. Kod nas je cijena dizela premašila benzince i 2011. godine, kad je država još intervenirala u cijene goriva.


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li dizel ikad više biti jeftiniji od benzina?

16.11.2018.

Motori dizelaša su u međuvremenu postali konstrukcijski izuzetno napredni, gotovo savršeni, a velikom dijelu javnosti u Hrvatskoj je to prošlo ispod radara. Njihova potrošnja je danas vrlo niska, a kakva će biti budućnost ovisi o razvoju tehnologije

Prođe li novi zakon o trošarinama, prijevoznici će uštedjeti gotovo 300 milijuna kuna

14.11.2018.

Prihvati li Sabor Vladin prijedlog izmjena Zakona o trošarinama kojim bi se uveo povrat trošarine na dizel u komercijalnom prijevozu robe i putnika i koji je kupljen bezgotovinski u Hrvatskoj, prijevoznici bi tijekom 2019. uštedjeti gotovo 300 milijuna ku

Otkrivamo zašto je dizel skuplji od benzina i zašto možda više nikad neće biti jeftiniji

09.11.2018.

Na hrvatskim benzinskim crpkama prvi put nakon deset godina i drugi put u povijesti dizel je skuplji od benzina. Ovaj put, upozorava naftni stručnjak, dizel bi i mogao ostati skuplji od benzina jer se globalno naftno tržište dramatično mijenja - rafinerij

Visoka cijena goriva vratila ulje na velika vrata: prerađena biljna ulja ulijevaju u traktore!

11.06.2018.

Visoke cijene dizel goriva natjerale su poljoprivrednike u susjedstvu da koriste jestivo ulje kao pogonsko gorivo za dizel motore.

ADAC dokazao da su dizelaši, ukupno, ekološki prihvatljiviji od električnih automobila!

26.03.2018.

Tzv 'afera Dieselgate' uskoro bi se mogla pokazati najvećom tehnološkom muljažom u povijesti, iza koje su bili globalni politički, tehnološki i financijski interesi

Tag cloud

  1. 1823 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1186 članka imaju tag izvoz
  5. 785 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 965 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 659 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag EU
  11. 861 članka imaju tag svijet
  12. 837 članka imaju tag industrija
  13. 839 članka imaju tag ict
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 525 članka imaju tag marketing
  18. 444 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 333 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 320 članka imaju tag agrokor
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP